Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 Druga mladost Josipa Palade

Dan prije negoli je konstituiran Hrvatski državni sabor u hladno jutro na Ivanje pod prozorom šeće poznati crni šešir. Palada. Josip. Cvrkuće, kao i obično, dobro raspoložen. Slavonsku šljivovicu, onu Palada Josipžutu, ne odbija. Zna što valja. Donio mi svoju novu knjigu Posjet izvorima (pjesme i poeme) i upozorio me na opširan intervju prof. dr. Marka Samardžije objavljen u najnovijem broju Vijenca...

Paladu ne zanimaju genetski modificirani organizmi

Ne znam otkad sam s njim na ti, ali se, istina, sve bljeđe sjećam vremena kad sam s njegovim sinom Marinom išao u isti srednjoškolski razred u zagrebačkoj Kušlanovoj. Josip Palada rođen je 17. prosinca 1935., objavljuje od 1952. Dalmatinac kojega je nimalo ugodan život odnio u Slavoniju, a Slavonija ga poslala u Zagreb iz kojega je šmugnuo u Prigorje Brdovečko, u Prudnice gdje po dvorištu u ulici Ivice Kičmanovića hoda za kokicama i psom Palada naslovnicaKnjigeU nekoliko minuta susreta istresao je na stol toliko informacija da ih nisam stigao sve upamtiti, osim onoga što sam već naveo na početku teksta. I tako mi se na radnom stolu odjednom pronašle tri knjige, a baš sam ga pred Božić uspio dovesti u red: Protimbe – akademika Slobodana Novaka, Srpsko – hrvatski objasnidbeni rječnik dr. Marka Samardžije i Paladin novitet Posjet izvorima (Stajer graf, Zagreb, 2015.). Očekivao sam Paladin roman o životnoj priči njegova oca, o kojemu mi već godinama govori, ali isto tako već godinama za njega traži nakladnika.Bongom. Po jabuke iz njegova voćnjaka ove godine nisam stigao, ali skrećem pozornost na to da se u njega još mogu pronaći stare i neprskane sorte. Paladu ne zanimaju genetski modificirani organizmi! Mislim na sve vrste i oblike organizama uključujući i politparazite.

U nekoliko minuta susreta istresao je na stol toliko informacija da ih nisam stigao sve upamtiti, osim onoga što sam već naveo na početku teksta. I tako mi se na radnom stolu odjednom pronašle tri knjige, a baš sam ga pred Božić uspio dovesti u red: Protimbe – akademika Slobodana Novaka, Srpsko – hrvatski obajsnidbeni rječnik dr. Marka Samardžije i Paladin novitet Posjet izvorima (Stajer graf, Zagreb, 2015.). Očekivao sam Paladin roman o životnoj priči njegova oca, o kojemu mi već godinama govori, ali isto tako već godinama za njega traži nakladnika.

Iznenada došao, još brže otišao automobilom za koji kaže – „star je koliko i ja“. Baš zato što je brzo nestao nisam mu stigao priopćiti prošlotjednu vijest o tužnom, sada službenom podatku o tome da je 2.734 hrvatska branitelja počinilo samoubojstvo, te da u prosjeku umiru u pedesetprvoj godini života. Znam kako bi o tome mogli malo duže razgovarati i sigurno bih mu spomenuo kako taj podatak još nije stigao u Ministarstvo kulture, koje vapi ne za reformom već ga treba dvaput oprati u vešmašini.

Ono je odbilo otkup knjiga još dva, živa, hrvatska branitelja. Sve sam to već osobno prošao, pa s tim navodnim ministarstvom ne želim imati posla – držim se liječničke preporuke da se ne smijem nervirati. Moguće tijekom mandata vlade dr. Tihomira Oreškovića promijenim mišljenje o Ministarstvu kulture. Odbijene knjige za otkup dokumentaristički govore o junačkoj borbi hrvatskih branitelja protiv velikosrpske agresije. I Paladina je knjiga dominantno „braniteljska“, stihovana dokumentaristika.

Gnjavatoru! Prošaraj malo

Nadam se da autori odbijenih knjiga, Damir Markuš Kutina i Damir Plavšić, ne će pasti u depresiju zbog odbijenice vječnoga Vladimira Stojsavljevića, koji je nastavio rsizovski šamarati kulturu tamo gdje je Čedo Višnjić stao nakon Markus Pavsicšto je dohvatio lijanu doživotnog uhljebljenja. Odbijenicu treba shvatiti kao izazov, jednako važan kao onaj izazov iz 1991. – koji je čest motiv Paladine poezije. Isto to ministarstvo podijelilo je božićne košarice otkupa naslovima takva sadržaja koje nije pristojno ovdje spomenuti. Iznosi su obilni, ali te knjige ne će mi preći kućnoga praga. Paladin Posjet izvorima, kako već napisah, prešao mi prag, pa ga čitam dok drugim okom pratim inauguralni govor predsjednika Sabora, akademika i hrvatskoga književnika Željka Reinera. Govor kakav zavrjeđuje Hrvatski sabor. Državni.
Pogovor Seada Begovića isječak je iz širega mu opsežnoga eseja. Šteta što nije objavljen u cijelosti. No i kratak izvadak objavljen pod naslovom Urođeni orijentir za slikovnu zbiljnost života, čitatelju će približiti Paladine stihove i opus. Begović: „Palada u svojim pjesmama umije podastrijeti panoramsku retrospektivu života. Jer, iza njega je bogato iskustvo: životno, radno, ratno – a bome mu je zamjetan i književni opus. Uz pjesme piše i pripovijetke, putopise, romane, igrokaze, radio drame, drame, a piše i za lutkarske predstave i uopće za djecu“.

Odjednom me s tv-a od Palade strgne poznati ideološki modificirani glas Partije. Lupeta o hrvatskoj vlasti kao o kriminalnoj organizaciji, špijunskoj i proustaškoj. I kak buš onda čital poeziju?! Ne bilo kakvu, već poeziju Paladine druge mladosti, jer ne zaboravimo, već je prije dosta godina objavio zbirku poezije pod zabrinjavajućim naslovom Stiglo me. Gnjavator me izbacio iz takta stiha. Srećom, nakratko, no, dovoljno da odložim knjigu, kako bih smislio rečenicu odgovora. I pronašao sam ju! Riječ je o čuvenom citatu velikoga državnika Zorana Milanovića: „Prošaraj malo“.

Oružana pratnja povijesnih zbivanja

Evo me natrag među korice. Neke pjesme su mi od ranije poznate. I neke poeme (Javke s križnih puteva). Na početku čitanja naletjeh na usklik „Oluja!“ u kojemu, više ne znaš pjesnik ili branitelj, piše suborcima, živima i mrtvima:

djeco ljubimo vam
kao isus apostolima
bolna i hrabra
čvrsta stopala
preko kojih vas
nepobjedivima kao anteja
čini majka zemlja
h r v a t s k a

Tek na kraju čitanja dođoh na početak knjige i vidjeh u posveti: „Ovu knjigu pridodajem na žrtvenik Domaje IzvoriMeđu izvorima kojima se vraća ili ih redovito posjećuje, Domovinski rat je ključan orijentir. On Paladi svijetli poput lirskoga svjetionika i autor kruži oko njega i ne želi izvesti stih daleko na pučinu da ne izgubi iz vida svoj svjetionik uz pomoć kojega se nije nasukao, već pronašao val nove mladosti.Hrvatske! Ona je oružana pratnja povijesnih zbivanja“. Pa, da, to autor svodi račune i obaseže vlastito domoljublje vežući ga o čvrste korijene da bi došao do onoga što ga je, izgleda, ipak najviše dojmilo na osamdesetogodišnjem putu. Do događaja s kojim je dosegnuo novu životnu i literarnu mladost.

Domovinski rat još nije gotov

Kad sam Paladu, naime, intervjuirao u drugoj polovici prošloga desetljeća uzbuđeno mi je govorio kako Domovinski rat još nije završio. Među izvorima kojima se vraća ili ih redovito posjećuje, Domovinski rat je ključan orijentir. On Paladi svijetli poput lirskoga svjetionika i autor kruži oko njega i ne želi izvesti stih daleko na pučinu da ne izgubi iz vida svoj svjetionik uz pomoć kojega se nije nasukao, već pronašao val nove mladosti.

Koliko mogu razumjeti politiku Ministarstva kulture i šire kontekste, Domovinski rat nije završio ni skoro deset godina kasnije, tj. danas. Šatora mu u Savskoj 66 ako jest. A i 1991. i danas vodio se rat protiv nas našim novcima! Istodobno, veliki Gnjavator još luta šumama i gorama i plaši nas „narodnim neprijateljima“.

Ne preostaje mi ništa drugo negoli citirati autora u nacionalnom zanosu:

croacijo drži se
drži se o croacijo
čekaju te mnogi tajfuni i oluje
a voda te oplakuje obujmljuje
mare nostrum croaticum
croacijo uzdaj se vjeruj
u sebe snago mojih praotaca
tolika stoljeća sadim njihove kosti u kamenjaru
pamte dugovječne masline
ulje pomazanja
ne dajmo da nas itko istjera
iz našeg kraja raja
baš zato što smo jeli nauživali se voća spoznaja
i bili dio svijeta s ptolomejeva atlasa
(Hrvatski nulti psalam 1994., dio)

Čini se potrebnim prenijeti obavijest kako u knjizi nisam pronašao podatak o tome da je Posjet izvorima, izišao o osamdesetoj obljetnici autorova života, objavljen uz potporu Ministarstva kulture. Našao sam, međutim, podatak da je Paladin portret otisnut na naslovnici djelo Đuke Siroglavića iz 2011.

Nenad Piskač

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 24-10-2020, 10:24:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.