Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 
 

 

SanaderScenarij 3. siječnja 2000. ponavlja se danas i u pogledu ponašanja HDZ-a. I onda je vlast izgubila autogolovima. Ovaj put silazak s vlasti mogao bi potrajati više od jednoga mandata. Puno više. Sanader je došao na vlast u HDZ-u sa zadatkom trojanskoga konja. Nizom diverzija pripremio je teren za uništenje HDZ-a i brisanje s političke scene. Još od 2003. provodio je esdepeovsku politiku – i unutarnju i vanjsku.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

mesićZakon o posebnim pravima predsjednika RH po prestanku obnašanja dužnosti usvojen je 2004. g. Riječ je o doživotnim pravima bivših predsjednika financiranima iz državnoga proračuna. Taj zakon u okolnostima u kojima se nalazi Hrvatska, mogu usvojiti i tolerirati samo grješne strukture ili pijani milijarderi, a kad je o Mesiću riječ, onda je tu još ukomponirano i puzeće jugoslavenstvo povezano s ostatcima represivnih aparata totalitarnoga komunističkoga režima.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićSve je više pokazatelja i u unutarnjoj kao i u vanjskoj politici, osobito u „regionu", o tome da će Hrvatska i po eventualnome ulasku u EU imati iste probleme koje je imala od 1918. Ušli smo prethodno i u NATO ali od tada do danas nismo riješili pitanje granica, a definirane granice preduvjet su sigurnosti i mira. Prema tome doskočica da moramo u EU kako bismo izišli iz balkanskoga lonca ne drži vodu. Hrvatska se prije svega mora riješiti vlastitih balkanjerosa, odnosno projugoslavenske politike na Pantovčaku, u Banskim dvorima i na Trgu sv. Marka.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Krapina - franjevački samostanDeset godina kontinuiranoga održavanja Znanstvenih skupova, posvećenih jednoj široj tematici - kajkavštini, moguće je ako postoji ona nevidljiva snaga, zajednička ljubav i želja da se kajkavština iznova vrjednuje s pretpostavkom da ona nije ništa manje vrjednija od ostalih hrvatskih književno-jezičnih dionica. U Krapini je 5. rujna održan deseti znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Veljko KadijevićKoga smo ono pobijedili u vojnoredarstvenim operacijama Bljesak i Oluja? Kad govorimo o agresoru na Hrvatsku onda je najbolje koristiti izvorna vrela samih agresora. Ta se vrela, kojih ima na tone, u Hrvatskoj rijetko spominju, a još rjeđe, nažalost, analiziraju. Zato uoči još jedne obljetnice najsjajnije vojne pobjeda u povijesti Hrvata zavirimo nakratko u srpski tisak s kraja godine 1991., kako bismo osvijetlili karakter agresora i kako bismo unatoč višegodišnjoj politici izjednačavanja krivnje mogli ispravno odgovoriti koga smo to uopće pobijedili u Oluji.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Jugoslavija - putokazNije riječ o Karađorđevu, već o Brijunima. Nije riječ ni o nepostojećem „dogovoru Tuđmana i Miloševića o podjeli BiH", a niti o „dogovorenom ratu". Nije riječ o početcima devedesetih. Nije riječ ni o „brijunskom sastanku 1995." i „transkriptima" planiranja „zajedničkog zločinačkog pothvata" oslobađanja okupiranih hrvatskih teritorija. Riječ je o konsolidiranju jugobolja u kontekstu europskih integracija. Riječ je o predsjednicima „europske orijentacije" na zajedničkom ljetnom derneku u ljetnoj rezidenciji cirkusa Rade Šerbedžije.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Andrija HebrangNevjerojatno, ali istinito, u samo tjedan dana morao sam se složiti s dvije ocjene hrvatskoga jadnoga stanja, koje su izrekli visokopozicionirani hadezeovci. O Matušićevoj točnoj ocjeni da je u Hrvatskoj šef oporbe predsjednik države već sam napisao dvije-tri rečenice. A trebalo bi napisati nešto i o pisanoj ocjeni Andrije Hebranga o tome da nam država ide u „krivome smjeru", koju je u Hrvatskom saboru dao u povodu smrti simbola obrane Siska i Banovine od velikosrpske agresije, generala Đure Brodarca. S tom se izjavom pored zdravih očiju i čiste pameti, nemoguće ne složiti.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Zoran MilanovićNakon dugo, dugo, dugo vremena, skoro od Francekova doba, moram se složiti s jednom izjavom visokopozicioniranog hadezeovca. Rekao je u Dubrovniku dan poslije svečanog otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara da je stvarni šef oporbe Predsjednik Republike Ivo Josipović, a ne Zoran Milanović šef Saveza komunista Hrvatske, SKH - Stranke demokratskih promjena, danas samo SDP-a. Josipovića je za predsjednika kandidirala SDP. HDZ je svojim kandidatom za predsjednika države izdašno poduprla esdepeova kandidata.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

zapresicOstala je, međutim, dobra navika da se sklapaju prijateljstva među naseljima koje se ne odriče ni grad Zaprešić, na što već nešto vremena i žitelje grada i njegove goste obavještava lijepo oblikovanim pločama postavljenima na ulazu u grad iz smjera Zagreba, Pušće i Pojatna. Upravo s tih ploča doznajemo jedan nevjerojatan podatak: da je Zaprešiću, uz ostale, grad prijatelj i jedan nepostojeći hrvatski grad.(N.Piskač,Panorama)

Add a comment        
 

 

Nenad PiskačGodine 2010. izišao je zbornik radova „Godina 1918.". Nakladnik – Hrvatski institut za povijest. U zborniku je objavljeno 15 rasprava. Predgovor je napisao dr. Ljubomir Antić, a urednik zbornika je dr. Zlatko Matijević. Kako u zborniku jasno piše: „Nijedan dio ovoga zbornika radova ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez pismenog dopuštenja nakladnika", moram pribjeći tehnici prepričavanja, iako bih najradije pretipkao cjeloviti tekst (zapravo, kompletan zbornik radova). O čemu je riječ?(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

KopriveU izdanju Croatice, neprofitne tvrtke Hrvata iz Mađarske sa sjedištem u Budimpešti izišao je (2011.) nosač zvuka tamburaša Petrovoga Sela. Tamburaši, poznate Koprive, objavili su dvanaest pjesama, uglavnom s vlastitim stihovima i glazbom. To je njihov prvi snimljeni album. Vjerojatno će ovaj album potaknuti i druge tamburaške sastave Hrvata u Mađarskoj da i sami snime svoj album, kao što su to prije njih snimili tamburaši „Kajkavci" albumom „10 zlatnih godina".(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Franjo TuđmanPrije dvadesetak godina demokrat Tuđman jedini je nudio objektivan izlaz iz „jugoslavenske krize“. Njegov je minimum bio – savez suverenih država (konfederacija) ili mirni razlaz. Međunarodni čuvari Jugoslavije, Srbija, Crna Gora i Srbi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Tuđmanov su prijedlog odbile u duhu velikosrpske imperijalističke i velikobritanske vanjske politike – nikakva slobodna i suverena hrvatska država, u obzir dolazi samo velika Srbija makar i po cijenu rata. Tuđman je bio za mirni razlaz poput onoga između Češke i Slovačke.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

HaagKako je presudom hrvatskim generalima Gotovini i Markaču u međunarodno pravni i globalni politički promet pušten hrvatski zajednički zločinački pothvat, u kontekstu raspada Jugoslavije trebalo bi vidjeti koji je zajednički zločinački pothvat Haaško krumpirište namjerno preskočilo, kako bi od neželjene mu hrvatske države preostao samo zajednički zločinački pothvat. Jednoga dana, recimo 2021., netko osobit, poput Tuđmana, morati će reći u Mesićpusićstanu kako je Republika Hrvatska bila „izraz težnje hrvatskoga naroda“. Taj će odmah dobiti po glavi palicom čuvara Jugoslavije uz osudu da „veliča NDH i hrvatske zajedničke zločinačke pothvate“! Za vrijeme Tuđmana, Hrvatice i Hrvati, imali smo Hrvatsku. Politike Račana, Tomčića, Mesića, Sanadera, Bebića, Pusićke, Milanovića, Bajića, Kosorove i Josipovića mogu se pohvaliti: Građanke i građani - imamo ZZP. Jedanaest godina napornoga rada urodilo je plodom! Trebalo im je dvostruko više vremena i vanjskih saveznika negoli Tuđmanu da vlastitim snagama uz pomoć Božju obnovi, obrani i oslobodi Hrvatsku.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

Mesić i RačanKad je predsjednik Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnoga sabora, dipl. ing. Zlatko Tomčić (HSS) potpisao Deklaraciju o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu (Klasa: 004-01/00-01/01, Zagreb, 14. travnja 2000.), otvorio je širom vrata velikobritanskoj konstrukciji o hrvatskom zajedničkom zločinačkom pothvatu, koja se već kuhala u Haagu, a na koju je predsjednik dr. Franjo Tuđman prethodno upozoravao. Odmah za Tomčićem i predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić (kandidat Pusićkine i Čačićeve HNS), širom je na Pantovčaku otvorio vrata kreatorima hrvatskoga zajedničkoga pothvata. Krajem iste godine vladajuća garnitura u Zagrebu prihvatila je i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Zapadnog Balkana.(N.Piskač)

Add a comment        
 

 

guskeO protuhrvatskoj politici Haaškoga suda pisao sam od sredine prošloga desetljeća. I sve to, uključujući i knjige Nebeska Srbija u Hrvatskoj (Zaprešić, 2005.) i Haag protiv Hrvatske (Zagreb, 2007.) stoji i danas poslije izricanja haaških osuđujućih nepravomoćnih presuda nevinima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, generalima Hrvatske vojske koja je pobijedila velikosrpskog agresora. Sad znam da sam i osobno dio konstruiranoga „zajedničkoga zločinačkoga pothvata“. Hvala Haagu na „uskršnjoj“ čestitci u kojoj laže kako je i moderna hrvatska država stvorena na zločinu. Potencijalno svi smo sumnjivi, možda nam to otvori oči: Isus je svojima oprao noge, a nama Haag ispire mozak.(N.Piskač, Panorama)

Add a comment        
 

 

NovacU proteklom uglavnom uludo potrošenom desetljeću uloga medija odigrala je jednu od ključnih dionica eutanazije javnoga mišljenja. Instalacija podobnih medija na nacionalnom planu događala se na različite načine, pa i pogodovanjem privatizacijske kupnje nacionalnih brandova. Sretnici su zauzvrat klijentelistički veličali Sanadera i njegove „uspjehe“, a prije njega Račana. Prije svih drugih „uspjeha“, najvažniji su im bili odricanje od istine, pokornost vanjskim čimbenicima i porast vanjskoga duga države. Pokornost se provodi kroz medije i banke. Objektivno informiranje i zdravi novac zamijenili su propaganda i siromaštvo što je pogubno za održivi razvitak demokratskoga društva. Kad već tako ide u središnjoj državi, istim putom krenule su i mjesne elitice stasale uglavnom na negativnoj stranačkoj selekciji. Koriste proračune kako bi osigurale medijsku nirvanu i svoju inačicu istine.(N.Piskač,Panorama)

Add a comment        
 

 

Franjo TuđmanNa izborima 1990. ključno je bilo pitanje kakvu Hrvatsku hoćemo. Onu u Jugoslaviji ili slobodnu i samostalnu. Pred istim smo pitanjem i 2011. Hrvatska u eurofiliji i jugosferi ili slobodna i samostalna. Ne znamo još kako će biti 2011., ali znamo kako je bilo 1990. Nekoliko sati prije predizborne šutnje RTZ je te 1990. emitirala uživo emisiju Neposredno uoči izbora. Voditelj Luka Mitrović. Gosti: Željko Mažar, predsjednik Saveza socijalista Hrvatske (SSH), Ivica Račan, predsjednik Saveza komunista Hrvatske – stranke demokratskih promjena (SKH-SDP), Miko Tripalo, predstavnik Koalicije narodnog sporazuma (KNS), Dr. Franjo Tuđman, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Voditelj se tijekom emisije Mažaru i Račanu obraćao s „drug“, a Tripalu i Tuđmanu s „gospodine“. Poslije uvodnih obraćanja, uslijedilo je prvo pitanje voditelja: Hrvatska u Jugoslaviji? Da li uopće, i kakva Jugoslavija?(N.Piskač)

Add a comment        
Ned, 8-12-2019, 15:38:37

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.