Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 
 

 

U posljednje vrijeme mogli smo se uvjeriti u kakvoću srpskoga ekumenizma, regionalizma i globalizma. Ekumenizam na srpski način poručuje – Šešelj je svet, a ne Stepinac. Regionalno stajalište Srbije i „veštačke" Republike srpske najbolje oslikava proglašenje 5. kolovoza (Oluja je u pitanju!) danom sjećanja na stradale i (vlastitom politikom) prognane Srbe. I na globalnom planu Srbija je poslala originalnu poruku otkrivanjem spomenika teroristu, dvostrukom ubojici i atentatoru Gavrilu Principu. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Uoči velikosrpske agresije u hrvatskom Jagodnjaku „poslanik" beogradske skupštine Milan Paroški dao je izjavu o slobodnom ubijanju Hrvata u Hrvatskoj „kao kera kod tarabe". Vulinova izjava spada u kružni tijek velikosrpskih mitova. Od Paroškoga do Vulina u Hrvatskoj se izgleda ništa bitno nije promijenilo. Nitko da podsjeti, recimo Vulina, da je 1928. u beogradskoj skupštini pucano u hrvatske predstavnike, a nikad u Hrvatskom saboru u srpske. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Treniranje strogoće nad hrvatskim ratnim vojnim invalidima na Trgu i u crkvi sv. Marka, stvaranje prašine oko navodnih međugorskih ukazanja ne bi li se nahuškalo dio Hrvata protiv Svetoga Stolca i ukazanje kukastoga križa na travnjaku Poljuda, tri su događaja skuhana u specijaliziranoj kuhinji za odvraćanje pozornosti. Prvi odvraća pozornost od razloga prosvjeda hrvatskih branitelja. Drugi od Papine sarajevske poruke nesposobnim političarima. A treći od činjenice da Hrvati čak i u okolnostima slučajne vlade mogu u nečemu biti uspješni. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Pape, čini se, ne čitaju Lazovićku i ne opterećuju se „Zvizdanom", pa znajući dobro što se dogodilo devedesetih, preveniraju da se ne ponove najgrublji oblici nasrtaja, kao što je bila velikosrpska agresija, i spriječe aktualni suptilni nasrtaji na sve katoličko i hrvatsko. Od 1994. sustavno skreću pozornost, apeliraju, ohrabruju žrtve, prizivaju pameti agresore i njihove pomagače, govore o potrebi pomirenja, o istini i pravdi kao pouzdanim temeljima mira. O tome da se ne smiju zaboraviti žrtve. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Rječnik su predstavili prof. dr. Marko Samardžija, dr. Ivana Kurtović Budja i dr. Željko Jozić. Građu Rječnika prikupili su članovi Udruge Ivan Perkovac koja skrbi za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine. IHJJ pridonio je Rječniku na razini metodoloških standarda, naglasaka i računalnih smjernica. Dr. Jozić je istaknuo kako je riječ o petogodišnjem poslu i jednom od najzahtjevnijih projekata IHJJ-a, te da se radi o prvom rječniku jednoga zaštićenoga govora u Republici Hrvatskoj. Založio se za ideju da Rječnik osvane i na Internetu. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Što je Pupovac svojim istupom napravio? Udario je temelje za stvaranje srpskoga mita o hrvatskim silovanjima pripadnika postrojba velikosrpske agresije. Nije on to isisao iz maloga prsta, ili izvan povijesnih konteksta srpskih mitova. Kako se stvaraju i čemu služe srpski mitovi može se vidjeti na konkretnom povijesnom primjeru, koji je vjerojatno poznat Pupovcu, ali, sudeći prema raspravi ostalih zastupnika, oni o tom malo znaju. Inače bi Pupovcu replicirali ne samo, braneći se (!), na razini doskočica. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Logika koja upravlja Pismom višestruko je pogubna. Ona, krčmeći medijski, pravopisni i širi kroatistički prostor, srozava osobu i njezino dostojanstvo. Ona, upregnuta u propagandu i agitaciju, može osobu spustiti na razinu pisca otvorenih pisama. U zabavnom slučaju još niže, na pisca pisama čitatelja. Kad se to dogodi državnoj znanstvenoj ustanovi, onda je ona u slobodnome padu, srozana na osobnu mjeru. Ugled joj pada na razinu u zaleđe spremljenoga Jove Kundaka. Takav pak pad, držim, zbog općega dobra treba žurno zaustaviti... (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Vremenska bombaHrvatska je postala poligon za neometani diverzantski rad. Ima li evidentno pojačani diverzantski rad protiv hrvatske države ikakve sveze s padom Lex Perkovića i suđenjem udbaškim čelnicima u Njemačkoj zbog ubojstva Stjepana Đurekovića? Ako je suditi po neovisnim analitičarima – ima. Oni i najnovije ubojstvo u Sesvetama (medijski okvalificirano kao „mafijaško") promatraju u tom kontekstu. Štoviše, kažu, da smo svjedoci operacije „likvidacije udbinih likvidatora", te da „riba smrdi od glave". (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Predsjednica je u sedam točaka sažela ključne neuralgične točke s kojima je Hrvatska suočena. Na prvo je mjesto stavila demografsku krizu. Aktualna vlast u cijelome svojemu mandatu nije ni spomenula demografski slom, pa se postavlja elementarno pitanje u kojem paralelnom svemiru živi. Demografski slom RH dobro je polazište za promišljanje i sastavljanje nacionalnoga plana i programa, strategije, za revitalizaciju nacije i države. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Hrvati su u kontinuiranome višedesetljetnom nestajanju. Hrvatsku državu karakterizira nepovoljna dobna struktura i sve manji broj stanovnika, te potpuna nebriga za demografsko stanje danas i sutra. Nijedna županija nema pozitivan prirast. Problem je svenazočan i dugoročan. Rješenje zahtijeva izvlačenje glave iz pijeska i konsenzus stranaka, ustanova, civilnoga društva i Crkve. S nestankom naroda u pitanje se dovodi ekonomski opstanak države i mirovinski sustav. Demografski slom otvara i pitanje nacionalne sigurnosti. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Caritas ZGIz Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije jučer je stiglo pregršt informacija o Caritasu Zagrebačke nadbiskupije. Kako sam siguran da podatci ne će dobiti dostojan prostor u medijima, a uvjeren sam da će ih zaobići i mjerodavne vladine ustanove, uključujući i ministarstvo koje neuspješno vodi ministrica i potpredsjednica vlade Milanka Opačić, odlučio sam Brisani prostor darovati Godišnjem izvješću ravnateljice Caritasa. (np)

Add a comment        
 

 

Važno je što prije maknuti je s vlasti i uspostaviti kakvu-takvu prohrvatsku politiku. To je prvorazredno pitanje nacionalne sigurnosti i budućnosti. Sve sam skloniji stajalištu kako u nacionalnu sigurnost spada i nužan budući „registar", odnosno katalog pitanja, tema i problema koje Srbija treba ispuniti kako bi joj Hrvatska otvorila zeleno svjetlo prema Bruxellesu. Tko će u Hrvatskoj napraviti taj korak, otvoreno je pitanje. Političari maloga rasta i pretplatnici Srbijanstva, sigurno ne će. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

N. Piskač: Moka, smert i Vuskers po Safskoj 66 A. D. 2015.

Add a comment        
 

 

Parafrazirajući Milanovića možemo reći: Ako kao Hrvat ne razumiješ da je u povijesnome kontekstu Tito totalitarist a Tuđman demokrat, onda ne razumiješ hrvatsku povijest i europsku civilizacijsku stečevinu. Nema se što dodati izjavi predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović: „Tito je bio diktator". Stoga je njegova bista iz Ureda predsjednice maknuta na „prikladno mjesto". Slijedom toga trebalo bi i sve ploče ulica i trgova s Titovim imenom maknuti na „prikladno mjesto". (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Vuković je podrijetlom iz Krila Jesenica. Igrom slučaja rođen je u Herceg Novom. Školovao se u Splitu i Zagrebu. Preminuo je u Zaprešiću. Postumno 1. ožujka 2015. dodijeljena mu je nagrada Botticelli za stilističku originalnost. Nagradu je dodijelio talijanski likovni kritičar Salvatore Russo u palači Guicciardini Bongianni u Firenzi. Nagradu je preuzeo Davorov sin Marin Vuković. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

kartanarjSve je manje ljudi koji pod miškom ili u vanjskom džepu sakoa nose dnevne novine. Nije tomu kriva samo internetizacija i pretvaranje klasičnoga čitatelja u e-građanina promjenjiva roda i spola, pa čak niti kriza zbog koje se već nekoliko godina štedi na sitnicama kao što su pasta za zube i topli obrok školske djece ne bi li se lakše proguralo navodno spasonosno bušenje Jadrana, prodaja autocesta i slične trice i kučine. Zašto, naime, kupovati dnevne novine ako su se one pretvorile u medijsku batinu određene, u nas lijeve političko-interesne skupine? (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Kako izgleda situacija kad u demokraciji, vladavini većine, manjina terorizira većinu? Upravo ovako kako se to odvija u Hrvatskoj. Jedini je normalan način izlaska iz nenormalne situacije onaj demokratski. Izborima. Kako oni kasne najmanje dvije godine, što zbog situaciji nedorasle oporbe, što zbog ovoga i onoga, uključile su se jake snage Europske unije. Poručuju Milanovićevoj vladi da ne zna svoj posao, najavljuju „monitoring". U međuvremenu München nam mic po mic postaje glavnim gradom. (N. Piskač)

Add a comment        
Sri, 29-01-2020, 20:24:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.