Kao jedanaesti prilog u okviru podlistka o generalu Slobodanu Praljku i hrvatskoj šestorci u Haagu donosimo tekst srpsko-muslimanskog sporazuma (Muhamed Filipović - Radovan Karadžić) i dijelove iz knjige prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana "Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salveti. (hkv)

Srpsko-muslimanski «Historijski sporazum»: Muhamed Filipović – Radovan Karadžić (2. 8. 1991.) - tekst srpsko-muslimanskog sporazuma

Suočeni sa razvojem događaja koji u sebi nose sve veću opasnost konfrontacije naša dva naroda, čiji se interesi historijski ne sukobljavaju i koji nikada nisu imali sukob takve vrste, svjesni svoje odgovornosti pred narodima koje zastupamo i svim narodima Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, odlučili smo da u cilju buduće suradnje i mira uspostavimo i potpišemo sljedeći politički Sporazum: 1. Svjesni teškoća koje su naslijeđene i onih do kojih je doveo dosadašnji politički život poslije izbora, odlučili smo da se u duhu otvorenosti i uzajamnog poštovanja, založimo za ostvarenje istorijskih i političkih interesa naša dva naroda. Pri tome, ovo nije sporazum ni protiv koga, već za sve i kao takav biće otvoren svima koji podržavaju načelo zajedničkog života u slobodi i punoj ravnopravnosti. 2. Smatramo da osnovu takvog života čini međusobno priznavanje suverenosti pojedinih naroda i osiguranje punog teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta naše Republike Bosne i Hercegovine i njenog istovjetnog ustavnopravnog položaja s ostalim republikama u zajedničkoj državi Jugoslaviji. 3. Po našem mišljenju Jugoslavija ima puno istorijsko opravdanje kao zajednička država potpuno ravnopravnih republika i naroda, te ćemo se zalagati za održanje i razvoj takve zajednice. 4. Saglasni smo da Bosna i Hercegovina treba da bude pravno-politički jedinstvena i demokratski uređena federalna jedinica, sa pravnim ingerencijama na svakom dijelu svoje Na prvom zasjedanju Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, osmog oktobra 1992. godine, istupio sam u ime Armije RBiH: Sve je ovo bilo moguće učiniti zato što je naš građanin, naš borac, izvorište morala i s veoma jasnim političkim ciljevima koji su od samog početka nametnutog nam rata, bili veoma jasno postavljeni: 1. Suverena, jedinstvena i nedjeljiva Republika BiH. 2. Republika BiH kao demokratska država građana koji u njoj žive. Iz ovoga, nama vojnicima slijede sasvim precizni vojni ciljevi, a to su: – oslobođenje cjelokupne teritorije Republike BiH i definitivan vojni poraz unutrašnjeg i spoljnog neprijatelja ... teritorije, pod uslovom da su savezni ustav i zakonodavstvo osnov pravnog sistema zemlje i garant ravnopravnosti građana, naroda i republika. 5. Izražavamo svoj interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini žive sa nama u punoj ravnopravnosti te ih pozivamo da pristupe ovom sporazumu. Bez obzira na položaj Republike Hrvatske u ili izvan Jugoslavije, Hrvati u BiH su potpuno ravnopravan narod. 6. Međusobni odnosi građana, naroda i republika u Jugoslaviji biće uređeni u zajedničkom ustavu, uz korišćenje evropskih standarda. 7. Svjesni smo da ovaj Sporazum predstavlja tek političku i historijsku osnovu za naš trajan i miran zajednički život. Međutim, ovakav politički dogovor otvara prostor za nalaženje najkonstruktivnijih i najracionalnijih rješenja na planu funkcionisanja saveznih odnosno zajedničkih organa: monetarnog sistema, jedinstvenog tržišta, jedinstvenih oružanih snaga, kao i spoljnih poslova. 8. Isto tako, smatramo da je optimalna jugoslovenska zajednica ona koja obuhvata svih šest republika i sve narode koji inicijalno konstituišu takvu zajednicu. Svako istupanje iz takve zajednice, onih naroda i republika koje to žele, podrazumijeva postizanje sporazuma o tome i pružanje garancije za realne interese svake od članica u odnosu na druge.

Izvor: Miroslav Tuđman: Istina o Bosni i Hercegovini: Dokumenti 1991.- 1995. / Zagreb, Slovo M, 2005.

Miroslav Tuđman, Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salveti, Naklada Pavičić, Zagreb, 2002.

Nekoliko ulomaka iz knjige:

(...)

Već jednostavna logička analiza ovog segmenta optužnice, odnosno presude, ukazuje na njezinu problematičnost. Naime, jedini svjedoci za “međunarodni oružani sukob”, tj. agresiju Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu su Paddy Ashdown i dva tajna svjedoka.

• A

Oružani sukob između Muslimana i Hrvata završio je potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994. Prema tom sporazumu bosansko-hercegovački Hrvati i Muslimani formirali su federaciju koja treba ući u konfederaciju s Republikom Hrvatskom.

• B

Paddy Ashdown svjedoči o karti koju je nacrtao predsjednik Tuđman 6. svibnja 1995. Dakle, 14 mjeseci nakon prestanka sukoba i dogovora o federaciji, predsjednik Tuđman je “nacrtao kartu” kao odgovor na upit Ashdowna kako će izgledati Bosna i Hercegovina za deset godina.

• C

Salveta na kojoj je nacrtana karta, krunski je dokaz na temelju kojeg je donijeta presuda o “međunarodnom oružanom sukobu” koji je trajao 1993./94. Karta na salveti je “nacrtana” dvije godine nakon početka, a 14 mjeseci nakon završetka sukoba.

• Pitanje prvo:

Kako je Lord Ashdown 6. svibnja 1995. za 20 minuta razgovora s predsjednikom Tuđmanom post festum otkrio tajnu koju nitko drugi osim njega od predsjednika Tuđmana nije saznao?

• Pitanje drugo:

Kako projekcija stanja Bosne i Hercegovine u 2005. može biti argument o karakteru sukoba 1993./94?

• Pitanje treće:

Kakav je to “međunarodni oružani sukob” u koji su uključene dvije države, a za njega znaju samo dva tajna svjedoka , ali ni oni ne mogu o tome svjedočiti javno zbog svoje sigurnosti?

(...)

Vratimo se činjenicama. Zemljovid u Strategijskom atlasu na str. 108 (karta 1) potvrđuje:

• prvo

ono što je rekao predsjednik Tuđman, “Nacrtao sam, na traženje toga gospodina, kartu koja postoji u strategijskom atlasu koji je izdao “Complexe” iz Bruxellesa i koji prikazuje upravo tu crtu razgraničenja. To nitko ne može osporiti...”;

• drugo

da je Ashdown krivo pripisao autorstvo “karte na salveti” predsjedniku Tuđmanu;

• treće

sve ostalo su konstrukcije i političke manipulacije.

(...)

Jedna od karata o kojoj je predsjednik Tuđman govorio Paddyju Ashdownu, objavljena u Strategijskom atlasu u izdanju Complexe iz Bruxellesa: