Varijacije na Shakespeareovog Hamleta - tribina 13,. lipnja 2013.

Tek nekoliko sati nakon presude general Slobodan Praljak javio mi se telefonom, sabran, miran, razložan, citirao mi je središnji Hamletov monolog:

Biti, il ne biti-to je pitanje.
Da li je časnije u duši trpjet
Metke i strelice silovite sudbine
Il' pograbit oružje protiv mora jada
Oduprijet im se i pobjedit?-Umrijet-
-Usnut
Ništa više; dokončamo li u tom snu
Bol srca i tisuće drugih udaraca
Koje tijelo baštini, tad je to svršetak
Što pobožno ga treba željet. -Umrijet-
-Usnut-
Usnut! I možda sanjat. Da, tu je smetnja;
Jer snovi što nas u snu smrti mogu snaći,
Kad stresemo sa sebe vrtlog taj zemaljski,
Oklijevat nas čine. Zbog tog obzira
Ta nesreća života tako dugo traje.

William Shakespeare Hamlet, preveo Josip Torbarina, NZ Matice Hrvatske, Zagreb 1979.

Potaknut tim telefonskim razgovorom, tom Praljkovom potrebom da se neposredno nakon izricanja presude, kad su još odzvanjale sučeve riječi u smućenoj mi glavi, prisjeti i posluži stihovima velikog dramatičara, pjesnika i praljakfilozofa Shakespearea kako bi najtočnije izrazio svoje osjećanje, odlučio sam se večeras poslužiti citatima i parafrazama dijelova tragedije Hamlet, i u njima potražiti sličnosti, aluzije ili tek slučajne podudarnosti koje na pjesnički način oslikavaju njegov i položaj njegovih sudrugova u sudbini koja im je namjenio Haaški sud: dugogodišnje okajavanje grijeha koje nisu počinili, nametanje krivnje koju nisu skrivili, poigravanje sa sudbinama i optuživanje pojedinaca i cijelih naroda, iskazivanje nadmoći svjetskih silnika, oblikovanje, sviranje na njima poput dijaloga Guildensterna i Hamleta u kojem Hamlet pokazuje svoju odlučnost i ne dopušta gaženje svog ljudskog dostojanstva, ne dopušta iskrivljavanje niti stvaranje istine na laži:

Hamlet : Hoćete li svirati na ovoj fruli?
Guldenstern : Ne mogu, moj gospodaru.
Hamlet : Molim vas.
Guiledenstern: Vjerujte mi, ne mogu.
Hamlet : Ali, preklinjem vas.
Guildenstern: Ja uopće ne znam svirati, moj gospodaru.
Hamlet : To je lako kao lagati. Pokrijte ove rupica prstom i palcem, puhnite ustima i frula će progovoriti najrječitijom glazbom. Gledajte; tu su rupe.
Guildenstern: Ali ja ih ne mogu prisiliti da skladno progovore; nedostaje mi vještina.
Hamlet : No, sada vidite kakvu bezvrijednu stvar od mene činite! Htjeli biste svirati na meni; htjeli biste se pretvarati da to znate; htjeli biste isčupati srce moje tajne; htjeli biste me ispitati od najniže note do vrha mog registra. O, ima mnogo glazbe, izvrsnog zvuka, u ovom malom organu, a ipak ga ne možete navesti da govori. Krvi mi božje, mislite da je na meni lakše svirati nego na fruli? Zovite me kakvim god instrumentom hoćete; premda me možete srditi, na meni nećete svirati.

General Slobodan Praljak nije bio iznenađen prvostupanjskim ishodom suđenja mnogo puta je u razgovorima na uvjetnoj slobodi nagovještao ishod 2:1, od samog početka suđenja je shvatio kolika je intelektualna i ljudska nesposobnost, profesionalni manjak i višak predrasuda kojima su se vodila dva suca (Mađar i Švicarac).

Interesi mentora

Nespremni razumjeti i prihvatiti sve argumente obrane, zadojeni svojim komunističkim (Mađar) i svojim socijalističkim nasljeđem (Švicarac), ali i potpunom profesionalnom nesposobnošću na koju je čak i pismenim podnescima upozoravao glavni sudac Antonetti ( da do nekih njihovih zaključaka ne bi došao ni student prve godine prava) ponašali su se kao oni pravnici/odvjetnici o kojima govori Hamlet u svom razgovoru s grobarima nad Ofelijinim grobom. Dvojica pravnika, Mađar i Švicarac, kao da su gledali samo svoj mali, materijalni interes i William-Shakespeare-194895-1-402veliki politički interes svojih mentora, nezainteresirani za široku sliku svijeta koji ne poznaju i dramatičnih događaja o kojima presuđuju:

Hamlet : (uzima lubanju iz groba)
Tu je još jedna. Zašto to ne bi bila lubanja nekog odvjetnika? Gdje su sada njegove smicalice, njegova cjepidlačenja, njegove parnice, njegove spletke i dovitljivosti? Zašto trpi da ga taj prosti lopov prljavom lopatom mlati po bundevi, i ne prijeti da će ga tužiti za povredu? Hm! Možda je on u svoje vrijeme bio veliki zastupnik dobara i možda je imao svoje obveznice, svoje mjenice, svoje dionice i kapare, svoja dupla osiguranja, svoje punomoći. Je li to puna moć njegovih punomoći? Je li to njegov finis te mu je fina tikva puna fina praha?Hoće li mu osiguranja i dupla osiguranja osigurati i od njegovih dobara više od nekoliko pustih papira?Sve darovnice njegovih imanja jedva bi stale u tu rupu. (pokazuje na grob)

Praljak, Prlić, Stojić, Petković, Ćorić, Pušić jedino su se mogli pouzdati u um i ogromno sudačko iskustvo francuskog suca Antonettija i njegov trud kako bi razumio, kako bi duboko prodro u zamršena pitanja: od široke povijesne slike BiH do nasitnijih pojedinosti telefonije, navodne blokade Mostara pa do rušenja Staroga mosta. On je u dugim raspravama tražio od Praljka i ostalih objašnjenja, razloge, povijesno-tradiocionalne uzroke sukoba koji su doveli sestorka haagdo optužnice koja ih je teretila. To se i vidjelio u njegovom izdvojenom mišljenju i intervjuu koji je dao neposredno nakon izricanja presude.

Antonetti je i iz tako zamršenog klupka političko-vojno-povijesno-kulturološko-vjersko-nacionalnog pitanja koje sa sobom nosi BiH izvukao onu jedinu nit istine: Ne postoji ZZP (Zajednički zločinački pothvat) i međudržavni sukob dok su druga dva suca od početka do kraja suđenja ostajala na položaju krajnje neprijateljskog odnosa i nerazumijevanja optuženika i njihove odbrane.
Neposredno nakon presude general Praljak je bio smućena nedostatkom svake logike, svakog razumnog objašnjenja, svake uzročnoposljedične argumentacije koja bi dokazala njegov ili crimen svakog od šestorice, ta to je jedino i zahtijevao u svojoj završnoj riječi: da ga Sud u krivnju uvjeri razumnim činjenicama i on će prihvatiti i krivnju i presudu.

Za takvu presudu nisu trebale godine suđenja, mnoštvo svjedoka niti ogromne sume novca da bi se činilo kao da su suci prepisali tužbu, odbacili svaki argument obrane, optužili vodstvo jedne države, Hrvatske, hvoza udruženi zločinački pothvat protiv druge (BiH) i cijeli jedan konstitutivan narod (hrvatski), znane i neznane sa svojom legitimnom vojnom silom HVO za agresiju, secesiju i razbijanje države koja jedno vrijeme nije ni postojala, u kojoj su se sukobljavale tri zamisli o njenom funkiconiranju, u kojoj su se sukobljavali interesi mnogih sila, poticalo zlo i nije se brinulo o ljudskim i ostalim pravima i zaštitama. Slavio se krvavi pir u kojem su se mnogi dobri ljudi, među njima i šestorka Hrvata iz BiH, našli na položajima s kojih su činili sve kako bi se zlo smanjilo na najmanju moguću mjeru.

U Hamletu kao da se odražava i odnos hrvatske politike prema zahtjevima svjetskih moćnika i Haaškog suda, njihova podložnost, savitljivost, oportunizam, snishodljivost i sluganstvo? Zar se sve to ne ocrtava u dijalogu Hamleta i Polonija u kojem Polonije spremno odgovara svakom pa i nanevjerojatnijem Hamletovom zahtjevu za iskrivljavanjem istine kako bi zadovoljio njegovu, svakoga moćnika, volju i hir?

Hamlet : Vidite li onaj tamo oblak koji gotovo ima oblik deve?
Polonije : Mise mi, zaista sliči devi.
Hamlet : Meni se čini da sliči lasici.
Polonije : Ima leđa poput lasice.
Hamlet : Ili poput kita.
Polonije : Mnogo je nalik na kita.

Postoji i dijagnoza stanja u državi u kojoj se dogodio zločin, skrivanje i stvaranje nove istine osnovane na laži. Dok Hamlet odlazi za Duhom svog oca koji će ga na najvišem bastionu Elsinora upoznati s istinom o njegovoj smrti dvojica Hamletovih pratitelja progovaraju o državi:

Marcel : Nešto je trulo u državi danskoj.
Dobri Horacije ne gubi nadu, on zna da je posljednji presuditelj Svemogući, njegova je posljednja riječ istina.
Horacije : Nebesa će je voditi.

Nebesa su vodila Hrvatsku i BiH prema završetku krvavog klanja hrvatskim pobjedama i slamanjem srpskog ratnog stroja 1995? Tko je u takav rasplet vjerovao 92., 93. 94? Te godine 1994. nakon Srebrenice i u očekivanju pada Bihaća Carl Bildt i Velika Britanija su predlagale od-danas-haaski-sud-pratite-youtubeu-twitteru-slika-44135da se Srbija proglasi pobjednikom i završi rat. Sile nesklone Hrvatskoj, nesklone i kivne na navodne razbijače Jugoslavije, prvenstveno Hrvatsku, dok su podupirale stvarnog razbijača Srbiju, radile su potajno i podlo, rafinirano i cinično na prividu u kojem će agresor (Srbija i Crna Gora, nju nikako ne treba apsolvirati od krivnje, crnogorski junaci su 1991. kao i njihovi đedovi i prađedovi 1808. i 1918. popalili i popljačkali sve hrvatsko do zidina Dubrovnika) postati pobjednici i biti nagrađeni teritorijalnim dobitcima dok će napadnute Hrvatska i BiH biti pobjeđene, kažnjene i prisiljene biti izjednačene sa svojim napadačima.

Hamlet : U podlu igru sumnjam. O da već je noć!
Dotad mir, moja dušo! Makar zakopana,
Podla će djela izaći na svjetlo dana.

Hamlet je tragedija o oklijevanju, ne činjenju, o kasnoj odluci. I mi smo oklijevali, nismo dovoljno činili. Što nam je sada činiti? Što nam valja činiti? Sjećati se! Ne zaboraviti! Pronositi istinu, govoriti je, pisati. Kao što Hamlet pamti, kao što se on sjeća istine o umorstvu svoga oca:

Duh : -Čuj, o čuj, čuj!
Ako si ikad volio svog dragog oca-
Hamlet : O Bože!
Duh : Osveti podlo, gadno njegovo umorstvo.
Hamlet : Umorstvo?
Duh : Umorstvo što je podlo u svakom slučaju;
Al ovo bješe podlo, gadno, nakazno.
Hamlet : Hitro ga otkrij, da na brzim krilima,
Ko što su zakletve i misli ljubavne,
Na osvetu poletim.
.................................................

Duh : Čuj Hamlete:
Razglasiše da me je zmija ujela
Dok u svom vrtu spavah; tako je sva
Danska
Krivotvorenim prikazom o mojoj smrti
Grubo prevarena. Znaj, vrli mladiću;
Zmija što je tvog oca na smrt ujela
Sad nosi krunu njegovu.
................................................
Zbogom, zbogom,zbogom! Sjećaj me se.
(duh odlazi)
Hamlet : O, sve vi čete nebeske! O, zemljo! Što još?
Da dodam pakao?-O fuj!-Izdrži,
Srce
Ti moja snago, nemoj ostarjeti smjesta,
Već na noge me podigni.-Da te se
sjećam!
Da jadni duše, sve dok ima pamćenja
U ovoj glavi zbunjenoj.-Da te se sjećam!
...............................................................
To je tvoja lozinka:
Zbogom, zbogom! Sjećaj me se!

Što činiti

Što nam je dalje činiti nakon ove neizdržljive, grube prevare, podlog, gadno juridičkog umorstva?

Okupljati se kao večeras? Kao na dan izricanja presude? Kao osam dana prije tog teškog i ponižavajućeg dana, 29. svibnja 2013. u ovom istom prostoru, ili poput skupine BiH studenata na Markovom trgu? Glasno su rekli što misle, glasno su rekli istinu. I spasili svoju dušu. Jer istina će pobijediti!

haaagMoliti se?

Raščlanjavati do u sitnice presudu i sve njene posljedice?

Okupiti se, poput mladih hrvatskih povjesničara i stručno pripomoći obrani?

Pisati pisma podrške osuđenicima? Sudu u Haagu? UN-u poput akademika Josipa Pečarića? Hrvatskoj vladi?

Tražiti od hrvatske Vlade neka otvori arhive, upregne sve najbolje pravničke umove, okupi najbolje odvjetnike, odrješi kesu i u žalbenom postupku pomogne srušiti tu sramotnu presudu.

Mnogo je pitanja? Na mnoga ja ne znam odgovore.

Jedno sigurno znam-Ne smijemo, ne možemo ŠUTJETI!

Moramo govoriti, suprotstavljati se laži i sudskom nasilju.

Vršiti pritisak na politiku, Vladu, Sabor da na posljetku nešto stvarno učini-dade podršku, novac, otvori arhive, angažira odvjetnike koji su se dokazali u obrani generala Gotovine, Markača, Čermaka, ljude koji će svim svojim srcem rušiti tu lažnu konstrukciju o zločinačkom pothvatu i agresiji na susjednu BiH., koji će stvarati ozračje neslaganja s prividnim stvaranjem, virtualnim modeliranjem prošlosti, Domovinskog rata i ratova na području bivše Jugoslavije, u kojem je Hrvatska presudom Šestorki BiH Hrvata postala jedina država otpužena za agresiju i zajednički zločinački pothvat.

Po istini ću pričati

U kojoj su osuđeni svi pripadnici HVO-a i bosanskohercegovački Hrvati, Hrvatska i njeni čelnici, pokojni predsjednik Tuđman i ministar obrane Šušak i mnogi znani i neznani. Ni Slobodan Milošević nije posthumno proglašen krivim za agresiju, ratne zločine i genocid u BiH kao 7c7e8d49a134ffaafaa43672fcb4c62b 700x550što su proglašeni krivim Tuđman, Šušak i mnogi znani i neznani, među njima i ja mojim skromnim udjelom u obrani BiH. Izokrenuta je istina, bezočnim manipuliranjem stvorena nova stvarnost, nova povijest, nova prošlost.

Pred očima stotine tisuća svjedoka koji su živjeli tu stvarnost, tu povijest, tu prošlost. Koji nisu željeli rat ni smrt, ratne bogalje, siročad, silovane majke i djevojke. Koje nikakav konglomerat loših politika niti naconalistička politika nisu poveli u rat već nam je on bio nametnut, planiran, pa čak i urođen u samoj nakaznoj prirodi bivše jugoslavenske države, njenih političara, partije, njene oružane sile. Svi mi smo bili njene žrtve, nama su oduzeli i ukrali tolike godine naših života, ponajviše žrtvama i junacima poput bosanskohercegovačke šestorke kojima su presudili 111 godina tamnice.

Tolike godine suza, boli, nesreće i zla. Tko će nam to vratiti, tko će osuditi prave pokretače rata, prave kradljivce naših života za to razbojstvo, za taj strašan zločin kad je Haaški sud, pojedince i države, krive za otpočinjanje rata oslobodio svake krivnje za agresiju, ratne zločine i genocid?

Tko?

Možemo li to mi, svaki ponaosob, svojim slabim moćima ili zajedno, promijeniti? Na ovakvim mjestima ili na onima gdje narod odlučuje, na izborima ili širokom lepezom demokratskih sredstava, od građanskog neposluha do demonstracija. Ako ne izaberemo ni jedan od tih načina ostaje nam onaj Hamletova prijatelja Horacija: PO ISTINI ĆU PRIČATI !

Horacije : I dajte da neupućenom svijetu kažem
Kako se sve to zbilo. Tako ćete čuti
O neljudskim i bludnim, groznim činima,
Nepromišljenu sudu, slučajnom ubojstvu,
O smrti što je lukavost i sila skrivi,
I konačno o neumješnim spletkama
Što pale su na glave začetnika. Sve to
Po istini ću pričati.

Miroslav Međimorec

Ned, 13-10-2024, 21:42:28

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.