Umjesto Bandića HDZ predlaže vojnog ronioca

 

Izgleda da su hrvatska ministarstva pravi rasadnik umova i talenata. Naime, između ostalih, na javnu političku scenu iznjedrila su mladu i nadobudnu zvijezdu u stalnom usponu Zorana Milanovića, sjetimo se da je i dr. Ivo Sanader prošao također kroz spomenuto rešeto, a sada pred svjetla reflektora izlazi novopečena HDZ-ova uzdanica - Jasen Mesić. Prezime bi nas moglo navesti na krivi trag - jer, iako prvo pada na pamet, Jasen barem ako ništa drugo nije u rodu s predsjednikom RH. S druge strane, ostale podrobnosti iz njegova života ili "karijere" hrvatskoj su javnosti poprilično nepoznate. Jedino što se zapravo zna o njemu trenutno je to da se radi o HDZ-ovom pretendentu za poziciju zagrebačkog gradonačelnika. Iako nam se do sada činilo kako HDZ za Zagreb i nije nešto pretjerano zainteresiran, u smislu postojanja nekog svrsishodnog plana za osvajanjem vlasti u glavnom gradu Republike Hrvatske, sada smo u to - gotovo sigurni. Jer, kako nam sada svari izgledaju, Jasen Mesić mogao bi na sljedećim izborima prikupiti taman toliko glasova da se može reći da je na njima sudjelovao. I da ničim pri tome nije ugrozio, ili ne daj Bože, zamjerio se najvećem kandidatu, neprikosnovenom sadašnjem i budućem gradonačelniku - Milanu Bandiću.

Ovaj vikend mladi je Mesić imao prigodu za svoj prvi medijski proboj. Na HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva" iznio je sijaset svojih razmišljanja i promišljanja za koja se - blago rečeno - može tek ustvrditi kako ne predstavljaju ništa spektakularnoga i zanimljivoga. Revolucionarnoga možda već da. Naime, iako je Jasen početkom devedesetih diplomirao povijest, pokazao je kako mu neke elementarne povijesne činjenice nisu nimalo jasne kada je hrvatska prošlost u pitanju. Bez imalo krzmanja iznio je prijedlog po kojem bi novo ime Trga Maršala Tita u Zagrebu glasilo, pazite se sad, Trg Josipa Broza Tita. Mladi Mesić pojasnio je kako bi izbacivanjem vojnog čina maršala nestale negativne konotacije koje su svojstvene današnjem imenu Trga. Dakle, ono što zapravo dovodi u negativne konotacije zločine i diktaturu Josipa Broza Tita, a što nitko do sada nije opazio, je čin maršala, a ne nešto drugo. Ovoliko originalnosti ne vidi se svaki dan, priznat će sigurno svaki čitatelj, da ne bi sada ovdje zazivali specijaliste za teške poremećaje logike.

Ako čitava HDZ-ova kampanja bude temeljena na ovakvim i sličnim biserima zaista se već sada može pretpostaviti da će i na skorašnjim izborim Zagrepčani i dalje biti kronično nezainteresirani za ono što im se nudi. Brojke kažu kako je primjerice 1993. na izbore za zagrebačkog gradonačelnika izašlo 68% glasača, a 2005. samo njih 36%. Te iste 2005., našli smo podatak, za HDZ je glasovalo sve skupa 40.000 Zagrepčana. Uzme li se u obzir kako su gradski odbori SDP-a brojali 8000 članova nije teško dokučiti kako je ova stranka došla do pobjede sa 100.000 dobivenih glasova. Naime, standardnu hrvatsku formulu jedna stranka tri glasa uže obitelji SDP je u Gradu Zagrebu zamijenio s formulom jedan član gradskog odbora - desetak glasova rodbine plus prijatelji. Na sljedećim izborima, s obzirom kako zainteresiranost birača pada, posao bi trebao biti još i lakši.

No, vratimo se mi na Jasena Mesića. Prema HDZ-ovom kandidatu ne možemo i ne ćemo biti samo i jedino kritični pa ćemo spomenuti kako od nedjelje nije više tajna da je ostavio dobar dojam na Mirjanu Sanader. A znamo koliko je dobar dojam u Hrvatskoj važan. Recimo, Mirjana Sanader pri promicanju hrvatske kulture dobar dojam ostavila je na Inu tijekom prodaje te kompanije Mađarima u listopadu prošle godine, zbog čega joj je Tomislav Dragičević osobno uručio nagradu. Samog Jasena Mesića dojmili su se HNS-ovci u Gradu Zagrebu s kojima je i najavio buduću suradnju, iako nije pojasnio što će s onim stranačkim perjanicama po kojima su obilježene brojne gradske afere. Uostalom, što mi isto hoćemo kada afere u Gradu Zagrebu više i nisu neka vijest. Sve ih veće stranke uključene u izborni folklor imaju, slično kao što svi građani Grada Zagreba imaju dug od 9 milijardi kuna Zagrebačkog holdinga.

Vjerojatno je općem dobrom dojmu koji ostavlja Jasen Mesić na one na koje je važno ostaviti dobar dojam pripomogla njegova stalna želja za usavršavanjem. Tako je osim u Zagrebu 1996., diplomirao 1999. i u Italiji, da bi 2002. završio Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova RH, i onda se još jednom vratio u Italiju završiti poslijediplomski studij i magistrirati 2004. godine. Štoviše, trenutno ne posustaje s usavršavanjem pohađajući postdiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. No to nije sve. Jasen Mesić stekao je 1991. titulu vojnog ronioca. Tijekom najtežih godina Domovinskog rata bio je u statusu studenta stalni član ekipe za podvodna arheološka istraživanja Ministarstva kulture RH. Taj ratni angažman možda je bio i odlučujući za ulogu koju danas ima, slično kao što je rat predodredio sudbinu cijele generacije. Naime, pažljiviji promatrač primijetit će da je kandidaturu za gradonačelnika Grada Zagreba prihvatio u svojstvu državnog tajnika Ministarstva kulture RH kojem je nesebično bio na raspolaganju, koliko vidimo, tijekom cijelog Domovinskog rata.

M.M.B., M.M.

{mxc}

Sri, 16-10-2019, 22:48:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.