Gašenje atributa državnosti – Na redu Vjesnik, tko je sljedeći?

 

Nedavno se ugasio „vječni plamen" na Oltaru domovine jer se državna vlast nije „uspjela" dogovoriti s lokalnom tko će plaćati račun za plin. Istina, oni koji su do sada dolazili na Medvedgrad sigurno zbog toga ne će prestati dolaziti, jednako kao što i oni koji nisu dolazili ne će dolaziti ni dalje. Međutim, gašenje „nekakvog plamena na plin" koliko god izgledao prosječnom građaninu marginalnim događajem on to nikako nije. Ugašeni „vječni plamen" otvorena je i javna poruka što o simbolima hrvatske državnosti misli današnja upravljačka garnitura. A kada tako stvari stoje onda hrvatskim građanima isto tako mora biti jasno kako će to imati stvarnih i dubokih posljedica i za njihovu budućnost, i kako rezovi i restrikcije kako bi netko drugi izvan Hrvatske bolje zarađivao ne će mimoići ni njih, svakog pojedinačno. Sve je samo pitanje vremena.

O zagrebačkome dnevniku Vjesnik čije se gašenje najavljeno za 1. srpnja svašta se može napisati. Uostalom, radi se o listu što izlazi već sedam desetljeća i već samo zbog toga trebao je imati i velikih uspona i velikih padova. Ono što Vjesnik razlikuje danas od drugih novina u Hrvatskoj, osim manjka žutila i visoke razine pismenosti s kojom se malo tko može pohvaliti, je činjenica da je u državnom vlasništvu. Drugim riječima, radi se o dnevniku u kojem bi se trebala moći pročitati i mišljenja bliska aktualnoj hrvatskoj Vladi, danas HDZ-ovoj, jučer SDP-ovoj, a sutra već kako bude. Slična praksa, uostalom, postoji u mnogim zapadnim zemljama. I tu dolazimo možda i do ključnog problema zbog kojeg su Vjesniku po svemu sudeći dani odbrojeni.

SDP i HDZKako pisati o mišljenju Vlade Republike Hrvatske kada ona svoga mišljenje nema? Vlada Republike Hrvatske dobiva i rješava domaće zadaće iz Bruxellesa i Washingtona, a to što će reći ili napraviti do zadnje pojedinosti usuglašava sa stranim veleposlanicima i uvezenim akcijskim planovima. Ne bi se čudili i kako je Vlada Republike Hrvatske dobila u zadatak riješiti se i svoga vlastitoga lista, kao nepotrebnoga „troška" na hrvatskom putu u Europsku uniju. To bi na najjednostavniji način objasnilo zašto predsjednica Vlade izbjegava bilo kakav sastanak s predstavnicima Vjesnikovih novinara i uposlenika čak i u zadnjem tjednu postojanja lista. Ništa tu pomoći ne će to što je i više nego odvratno kako politička opcija kojoj je Vjesnik pod zadnje služio upravo kako je ona to nalagala sada bez imalo grižnje savjesti u dva tjedna gasi novine s tradicijom dugom 70 godina. Za one koji ne znaju, naime, napominjemo da je najava da će se dnevnik prestati tiskati stigla ne pred mjesec ili dva, nego prošli tjedan.

Lako ćemo se složiti s mišljenjem da Vjesnik kakav je danas nije posebno zanimljiv, što je i osjetan pad tiraže jasno pokazao. Međutim, to vrijedi i za većinu drugih hrvatskih tiskanih medija koji su općenito u problemima. S druge strane, ono što nikako ne možemo pozdraviti je činjenica da gašenjem Vjesnika već i ovako potpuno neprihvatljivo veliki udio stranog vlasništva u hrvatskim tiskanim medijima postaje još veći.

Jednom kada se ugasi list kao Vjesnik puno je teže krenuti ispočetka, ako ne i nemoguće u današnjoj konstelaciji snaga i tržišta. Znaju to jako dobro u vrhu HDZ-a, i što je najgore, ipak čine to što čine. Sutra bi isti scenarij lako mogao ponoviti s nacionalom izvještajnom agencijom, pa i s HRT-om, kao najvećom medijskom kućom u nacionalnom vlasništvu. Na kraju će ispasti da će mnogi novinari koji su se u državnim medijima tako zdušno svih ovih godina obračunavali s idejom hrvatske državnosti i suverenosti i sami postati žrtve njezina nestajanja. Slaba će nam utjeha biti činjenica da smo ih na takav kraj upozoravali svo vrijeme, kao što to ne će biti sigurno bilo kakva utjeha ni njihovim kolegama koji su svoj posao radili najbolje što se moglo u danim političkim okvirima i uz danu uređivačku politiku.

M. M.

 

 

PRILOG - Pismo novinara i ostalih uposlenika Vjesnika Vladi RH

Mi, novinari i ostali zaposlenici Vjesnika pet dana prije mogućega gašenja našeg lista ne znamo ništa o sudbini novina u kojima radimo, kao ni o sudbini naših radnih mjesta jer na ta pitanja nismo dobili nikakav odgovor ni od direktora Bojana Divjaka, ni od glavnog urednika Darka Đuretka, kao ni od predsjednika Uprave Narodnih novina Milivoja Fučkara, a na naše pozive ne odgovara ni Vlada RH.

U ponedjeljak, 14. lipnja 2010., Nadzorni odbor Narodnih novina donio je odluku da od 1. srpnja 2010. više neće izdavati list Vjesnik, što znači da je ostavljeno samo 15 dana da se donese odluka o budućnosti lista koji izlazi punih 70 godina! Budući da je list u vlasništvu Vlade RH te da je Vlada RH imenovanjima glavnih urednika i direktora godinama određivala i uređivačku politiku i odluke uprava koje su nas dovele do ruba, Vladu RH smatramo odgovornom za stanje u kojem je danas list Vjesnik.

Tražimo stoga suvislu informaciju o tome što će biti s Vjesnikom i njegovim novinarima i ostalim zaposlenicima nakon 1. srpnja 2010. godine, odnosno, postoji li spremnost Vlade RH da pomogne u očuvanju Vjesnika te da stvori pretpostavke za izradu kvalitetnog projekta kojim bi se osigurao ne samo opstanak lista nego i njegov razvoj.

Mi, novinari i ostali zaposlenici lista Vjesnik, vjerujemo da postoji dugoročno održivo rješenje za naš list, te nudimo model prema kojem bi se Vjesnik definirao kao javno glasilo, građanski list s uravnoteženom uređivačkom politikom koja bi uvažavala različite političke opcije i potrebe svih društvenih skupina; list s ozbiljnim i analitičkim sadržajem te takvom organizacijom poslovanja koja bi jamčila da ne bude teret ni za državni proračun ni za tvrtke s kojima bi se eventualno spajao. Uvjereni smo da u Hrvatskoj postoji potreba za dnevnim novinama takvog profila, kao što smo uvjereni da Vjesnik nakon određenog roka prilagodbe može povećati tržišni udio i biti samoodrživ. Mi, vjesnikovci, znamo da možemo napraviti takve novine.

Model javnoga glasila podrazumijeva i obavezno donošenje zakona o Vjesniku čiji smo radni prijedlog izradili u suradnji sa stručnjacima još prije gotovo pet godina i ponudili ga HND-u kao prijedlog za javnu raspravu. Tim bi se modelom definirala uređivačka politika usklađena s profesionalnim novinarskim standardima, uveo transparentan izbor glavnog urednika te bolje definirao način organizacije poslovanja tvrtke koja je izdavač lista. Sličan je model u Hrvatskoj dosad bio rezerviran za elektroničke medije, ali nigdje nije definirano da to ne mogu biti i dnevne novine.

Skupština HND-a prije pet godina usvojila je zaključak po kojemu se HND zalagao za donošenje zakona o Vjesniku, a Središnji odbor HND-a, na zahtjev Vjesnikova ogranka HND-a, još 2006. godine zatražio je donošenje takvog zakona. Podsjećamo da je Vjesnik danas jedini državni medij koji nije uređen zakonom.

Naglašavamo da novinari i drugi zaposlenici Vjesnika nikad nisu sudjelovali ni u jednoj poslovnoj i uređivačkoj odluci važnoj za list, niti su na njih mogli bitno utjecati. Štoviše, Radničko vijeće, SNH i HND Vjesnika nebrojeno su puta upozoravali i uprave i nadzorne odbore na štetne odluke, ali i na propuste u uređivačkoj politici koji su doveli do loših poslovnih rezultata, a time i do ugrožavanja radnih mjesta novinara i honorarnih suradnika Vjesnika, o čemu postoje pisani tragovi i u Sindikatu novinara Hrvatske i u Hrvatskom novinarskom društvu. Sve, na žalost, bez odjeka.

Danas smo redakcija koja ne izdaje svoj list (izdavač su Narodne novine d.d., a mi radimo u tvrtki-kćeri Narodne novine-Press d.o.o.) i nema svoj prostor (sve prostore u Zagrebu nakon spajanja lista s Narodnim novinama zadržao je Vjesnik d.d., odnosno Tiskara, a dio imovine po dopisništvima se rasprodaje), te bismo se uskoro i iz prostora u kojem smo sada u najmu trebali iseliti, jer je Tiskara već najavila njegovu prodaju.

U ime 108 stalno zaposlenih novinara Vjesnika te stotinjak povremenih i stalnih honoraraca u listu, pozivamo Vas na 45. dodjelu Vjesnikovih nagrada u kulturi, na vrlo skromnu proslavu koja će se 29. lipnja održati u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, a kojom ćemo ujedno obilježiti 70. rođendan našeg lista.

Iskreno se nadamo da to neće biti i njegova posljednja obljetnica.

Pon, 9-12-2024, 07:41:35

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.