"Tu sam poruku upravo prenio premijeru Sanaderu i sretan sam da je putem glasila mogu prenijeti i javno hrvatskome narodu: odlučni smo pomoći vam na putu u članstvo, ali istovremeno vam vrlo jasno kažemo da je neodrađeni posao sada ponajviše u vašim rukama". Ovakvo obraćanje hrvatskom narodu uz poruku da ima svoju sudbinu o svojim rukama nismo zabilježili već godinama, a čula se u utorak ni manje ni više nego iz usta predsjednika Europske komisije Josea Manuela Duraoa Barrose, nakon jednoipolsatnog razgovora s premijerom Sanaderom. Što hrvatski narod ima s pregovorima o ulasku u Europsku uniju, kada se njega ništa ne pita sve ovo vrijeme pa ne će ni ubuduće, ostalo je visjeti u zraku. Nema veze, dobro je zvučalo. S druge strane, ovakvo davanje epskih dimenzija posljednjim razgovorima Ive Sanadera i Josea Manuela Duraoa Barrose ukazuje na to da od raznih obećanja kojih smo se naslušali u svezi s Europskom unijom ne bude bilo baš puno ni ove godine.

Epske dimenzije poprimila je i svađa između premijera Sanadera i predsjednika Mesića oko prodaje Ine. Nihil novi sub sole - bio je komentar ovog prvog na govor ovog drugog na otvorenju Jesenskoga međunarodnog zagrebačkog velesajma. U razjašnjenju konteksta ove latinske izreke premijer Sanader je rekao kako je Zakon o privatizaciji Ine donesen u vrijeme Vlade Ivice Račana i prvoga Mesićeva mandata - odnosno, da on za razliku od Mesića nema ništa s tim zakonom, nego ga samo provodi. Na pokušaj novinara da se dobije nekakvo objašnjenje je li to predsjednik Vlade koji ima saborsku većinu misli kako Zakon o privatizaciji Ine nije dobar, odnosno je li se spomenuti zakon može mijenjati, premijer Sanader je odgovorio:

"Naravno, ali ako je dobar, a pretpostavljam da je dobar, onda se ne treba mijenjati."

Mnogi će reći kako ova rečenica nema nikakvog smisla, a mi ćemo joj dati pet za umjetnički dojam - zaslužila je.

Kada smo već kod umjetničkog dojma, vrijedi se osvrnuti i na najave o izgradnji nove zgrade opere u gradu Zagrebu. Naime, Baletu i Operi zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta je nakon što je služila više od jednog stoljeća postala, kako se tumači, pretijesna. Za one koji nisu iz Zagreba kažimo kako je zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta izgrađena 1895. godine i da zbog nje Trg maršala Tita na kojem se ona nalazi mnogi smatraju najljepšim zagrebačkim trgom. Nekoliko slika Trga maršala Tita mogu se naći u reportaži "Javno okupljanje za povratak imena Kazališni trg", no odmah upozoravamo kako pogled na trg djelomično zaklanjaju prosvjednici. Dva ključna čovjeka u izgradnji nove opere u Zagrebu su gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić i već danas više puta spominjani predsjednik Vlade RH. Oni su se dogovorili kako će Grad i Vlada popola podijeliti troškove izgradnje, jer Grad nije u stanju zbog skupoće ući u takav projekt sam. O kakvim se sumama radi ostalo je potpuno nepoznato, a spremni smo vjerovati kako je ovaj podatak potpuno nepoznat i dvojici čelnika. Naime, računicu otežavaju posebnosti koje nastupaju kada se bilo što gradi u Gradu Zagrebu. Predviđeni troškovi u pravilu se višestruko povećavaju, a i događa se da jednom izgrađene objekte zapravo najbolje srušiti, tu prvenstveno mislimo na primjer stadiona u Maksimiru. Dobra vijest u svemu tome je da zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta na Trgu maršala Tita nije predviđena za rušenje, pa ćemo opere i operete moći i nadalje slušati ma što god se stvarno dogodilo s onim što je obećano građanima.

M. M.

{mxc}