Teški dani za hrvatski nastrojeni dio RH diplomacije

Iako je rano još reći kako će se stvari zaključiti s otvaranjem 23. poglavlja u pregovorima Srbije s EU, prvi puta nakon više od 15 godina može se reći kako je Hrvatska u međunarodnim odnosima pokazala svoj vlastiti stav. Zasluga je to u prvom redu novoga ministra Mire Kovača, pod čijim je vodstvom hrvatska diplomacija pokazala spremnost napokon postaviti i neke uvjete drugima.

Dok su se sve prošle garniture od 2000. trudile svim sredstvima i što brže ugoditi Bruxellesu i tzv. 'regionalnoj', odnosno 'jugosferskoj' politici, Miro Kovač odlučio je ovih dana javno artikulirati hrvatske stavove kako bi zaštitio dio nacionalnih interesa. Da, zaista je perverzno da država koja je u sklopu velikosrpske politike bila agresor na RH ničim ne odustaje od samoproglašene jurisdikcije za suđenja za ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije, kao da nije u prvom redu upravo ona odgovorna za rat i kao da se u prvom redu njenim državljanima ne bi trebali drugi suditi za ratove koji nisu nikad zahvatili područje Republike Srbije. Upravo je KovačZaista je perverzno da država koja je u sklopu velikosrpske politike bila agresor na RH ničim ne odustaje od samoproglašene jurisdikcije za suđenja za ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije, kao da nije u prvom redu upravo ona odgovorna za rat i kao da se u prvom redu njenim državljanima ne bi trebali drugi suditi za ratove koji nisu nikad zahvatili područje Republike Srbije. Upravo je ukidanje načela proširene jurisdikcije na druge države bivše Jugoslavije jedan od tri uvjeta na kojemu insistira hrvatska vanjska diplomacija na čelu s Mirom Kovačem!ukidanje načela proširene jurisdikcije na druge države bivše Jugoslavije jedan od tri uvjeta na kojemu insistira hrvatska vanjska diplomacija na čelu s Mirom Kovačem!

Hrvatska u vrlo nepovoljnoj situaciji

Već smo se vjerojatno svi navikli na dvoličnost bruxelleskih birokrata po pitanju haaških suđenja i odgovornosti za rat na prostoru bivše Jugoslavije, sada zadnje i na primjeru Vojislava Šešelja. No, ono što je novoga je što su se u odnosima prema Beogradu Hrvatska prvi puta otvoreno našla na suprotnim stranama sa susjednima Austrijom i Orban MilanovicMađarskom. To nesumnjivo treba zahvaliti prošloj vladi koja je učinila praktički sve kako bi Hrvatsku što više udaljila u bilateralnim odnosima od Beča i Budimpešte.

Sjedimo se samo ispada koji su krasili odnos vladajuće Kukuriku koalicije u odnosu prema mađarskoj vladi, ali i samom Viktoru Orbánu, da je jasno kako su odnosi službenog Zagreba i Budimpešte morali pasti na vrlo nisku razinu. Kulminacija prostakluka pojedinih hrvatskih ministara uslijedila je tijekom migrantske krize. U mnogim strateškim projektima, pogotovo koji se tiču prometnog povezivanja Mađarske i mora, službena Budimpešta u međuvremenu je našla druga rješenja na radost naših slovenskih susjeda. Teško je vjerovati, ali Hrvatska je tako OdnosiDok su se u Zagrebu Kukurikavci trudili što više zatrovati odnose s Mađarskom, u Srbiji su krenuli potpuno suprotnim smjerom. Zato ne treba čuditi što je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó ovih dana izjavio je kako su odnosi Mađarske i Srbije na povijesno najvišoj točki i kako se do ovog stadija ne bi došlo bez zasluga Beograda. A koliko se službeni odnosi Beograda i Budimpešte još mogu poboljšati ako Hrvatska počne insistirati na odredbama kupoprodajnog ugovora s Hrvatskoj, još uvijek strateškom, Inom vjerojatno ne treba ni reći.uspjela, unatoč iznimno duge zajedničke granice u odnosu na Mađarsku, postati svojevrsno slijepo crijevo koje će, kako stvari stoje, zaobići svi strateški pravci koji s Jadrana vode prema srednjoj Europi.

Dok su se u Zagrebu Kukurikavci trudili što više zatrovati odnose s Mađarskom, u Srbiji su krenuli potpuno suprotnim smjerom. Zato ne treba čuditi što je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó ovih dana izjavio je kako su odnosi Mađarske i Srbije na povijesno najvišoj točki i kako se do ovog stadija ne bi došlo bez zasluga Beograda. A koliko se službeni odnosi Beograda i Budimpešte još mogu poboljšati ako Hrvatska počne insistirati na odredbama kupoprodajnog ugovora s Hrvatskoj, još uvijek strateškom, Inom vjerojatno ne treba ni reći.

Austrija kao posebna priča

Austrijski vanjskopolitički ciljevi posebna su priča. Službeni Beč kroz povijest često je nastojao maksimizirati svoj Kurzutjecaj u Hrvatskoj i dalje na istok koristeći razlike između Zagreba i Beograda. I ovaj puta svjedoci smo slične politike. Dovoljno je bilo samo pročitati poltronski naslov u Večernjem listu kojim je najavljen subotnji razgovor s ministrom vanjskih poslova Republike Austrije: „Ekskluzivni intervju s austrijskim ministrom vanjskih poslova - Sebastian Kurz - Čovjek koji je spasio Europu“. Nije, naime, teško pogoditi kako je svrha cijelog intervjua u Večernjem listu austrijske medijske korporacije Styrije bila preko stranica tiska pisanog na hrvatskom izvršiti dodatni pritisak u cilju hrvatskog bespogovornog otvaranja 23. poglavlja u pregovorima Srbije s EU.

„Srbija je od ključnog značenja za stabilnost regije. Trebamo Austrijastvoriti pozitivnu dinamiku koja će nagraditi nesumnjive AustrijaOdnosi u Europi brzo se mijenjaju, a Austrija sebe zacijelo ponovo vidi kao vodećega čimbenika na području jugoistočne Europe. U tom smislu slabo zapažen prošao je prošlotjedni posjet Rusiji načelnika Glavnog stožera austrijskih oružanih snaga, generala pukovnika Othmar Commenda. Commend je bez krzmanja tom prilikom izjavio kako je „Rusija Austriji mnogo bliža nego druge velike države, tako da smo spremni u okvirima svojih mogućnosti raditi zajedno“. U ovakvim okvirima, dakako, Beograd Beču nužno postaje puno važnijim od Zagreba.srbijanske napore u prošloj godini i čvrsto je usidriti na europskom putu. To je u interesu Hrvatske, Austrije i cijelog EU. Naše je duboko uvjerenje da je najbolji put za napredak u teškim pitanjima taj da se otvore pregovaračka poglavlja jer se time također pojačava pritisak na državu koja pregovara“, poručio nam je Večernjakov 'čovjek koji je spasio Europu'.

Odnosi u Europi brzo se mijenjaju, a Austrija sebe zacijelo ponovo vidi kao vodećega čimbenika na području jugoistočne Europe. U tom smislu slabo zapažen prošao je prošlotjedni posjet Rusiji načelnika Glavnog stožera austrijskih oružanih snaga, generala pukovnika Othmar Commenda. Commend je bez krzmanja tom prilikom izjavio kako je „Rusija Austriji mnogo bliža nego druge velike države, tako da smo spremni u okvirima svojih mogućnosti raditi zajedno“. U ovakvim okvirima, dakako, Beograd Beču nužno postaje puno važnijim od Zagreba.

Nikad slabija Hrvatska

Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Miro Kovač zasjeo je na svoju funkciju u okolnostima kada Hrvatska od međunarodnog priznanja vjerojatno nikada nije bila slabija. Pri tome, kadrovsko stanje u samoj hrvatskoj diplomatskoj službi svari nesumnjivo čini dodatno deprimirajućim. Istovremeno, na unutarnjem planu, čimbenici koji zdušno rade na razbijanju hrvatske državotvornosti nikada nisu bili toliko otvoreno agresivni. Zbog toga će ministru vanjskih poslova trebati puno umješnosti kako bi barem dio hrvatskih nacionalnih interesa uspio ostvariti u predstojećem vremenskom razdoblju, na čemu mu treba dati podršku.

O. Barišić

Uto, 12-11-2019, 18:37:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.