Budiši i nama bi bilo bolje da nastavi šutjeti

U trenucima kada se farsa zvani Haaški sud više ne da braniti ni po kojem osnovu, osim bivših dužnosnika Haaškog tužiteljstva ovih dana krivnju između sebe prebacuju i bivši članovi hrvatske vlade izabrane 2000. godine. Goran Granić otkrio je sadržaj dvaju pisama koje je uputio haaškom tužiteljstvu prije nego što su podignute prve optužnice protiv hrvatskih generala, a Dražen Budiša je podsjetio na trenutke kada je Granić između njega i Račana izabrao ovog drugoga koji je bio za bezuvjetnu suradnju s Haaškim sudom.

No, Budiša je istovremeno ustvrdio kako saborska Deklaracije o proširenju nadležnosti Haaga na Bljesak i Oluju nije bila to, "nego je bila riječ o usuglašavanju Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom tako da se izjednače sve akcije HV-a u pravnom statusu pred Haagom. Država nije mogla i nije smjela praviti razlike između akcija po njihovoj važnosti i opsegu. Deklaracija nije bila temelj za proširenje nadležnosti Haaga nad Bljeskom i Olujom."

Budiši i nama bi bilo bolje da je ostao šutjeti još četiri godine, a ne da govori ovakve gluposti. Granić je bio pametniji pa ovaj problem odlučio preskočiti.

Dakle, Republika Hrvatska je vodila spor s Haaškim sudom oko toga jesu li oslobodilačke operacije unutarnja stvar RH, ili je za njih nadležan Haaški sud. 1999. godine poslan je i podnesak Vijeću sigurnosti s tim u svezi. Dolaskom na vlast, Račan i njegovi koalicijski partneri, uključujući Budišu, "zaboravljaju" na taj podnesak i posredno priznaju nadležnost Haaškog suda. Hrvatske akcije tako postaju ratni sukob između dviju zaraćenih strana, a Republika Srpska Krajina postaje ravnopravan i međunarodno pravni čimbenik umjesto nelegalne tvorevine unutar međunarodno priznatih hrvatskih granica.

Naravno, tumačenje Vijeća sigurnosti po kojem oslobodilačke operacije nisu unutarnja stvar RH imalo bi međunarodno-pravne posljedice na koje mnoge zemlje ne bi željele pristati. Stoga, bez hrvatskih političara koji su sami proširili nadležnost Haaškom suda na hrvatske oslobodilačke operacije veliko je pitanje da li bi danas vodio proces u kojem se Oluja naziva zajedničkim zločinačkim pothvatom.

M. M. 

 

Goran Granić otkriva tajna Vladina pisma Haagu

U drugoj polovici 2000. godine, dakle puno prije nego što su u Zagreb stigle optužnice protiv generala Bobetka i Gotovine, tadašnji potpredsjednik Vlade Goran Granić uputio je haaškoj tužiteljici dva pisma vrlo teškog i oštrog sadržaja. U haaškom tužiteljstvu Granićeva pisma toliko su loše primljena da su odnosi s Haagom nekoliko mjeseci praktički bili zamrznuti.

U javnosti se o tome ništa nije znalo jer je Granić odlučio igrati na tihu diplomaciju. Političke su procjene tadašnje Vlade bile da bi iznošenjem toga spora pred javnost samo pojačalo i inače snažan antagonizam prema Haaškom sudu.

Osjećaj nepravde

Granićeva pisma prvi put su dostupna javnosti tek sedam godina kasnije, a Vecernji.hr ih u cijelosti prenosi. Iz današnje je perspektive jasno da su odnosi s Haagom došli u kritičnuo fazu prije nego što su podignute prve optužnice jer u Haagu nije bilo razumijevanja za hrvatska upozorenja.

Ondašnja je Vlada reagirala iz dva razloga. Prvo, zbog načina na koji se tužiteljstvo postavilo prema Vladi i drugo, zbog nesustavnog načina rada koji je, kako gaže Granić, proizvodio osjećaj nepravde.

Stoga je Vlada predložila Haagu da se s Uredom tužiteljstva potpiše protokol o načinu suradnje u dostavi dokumenata i razgovorima sa svjedocima. Ured tužiteljstva je, međutim, inzistirao da Vlada mora bez pogovora izvršavati sve njihove naloge. U pismu od 18. studenog, Granić zato podsjeća glavnu haašku tužiteljicu da "Vlada mora poštovati hrvatske zakone i slušati samo upute Hrvatskog sabora."

No ključni je prigovor Vlade što Haag nisu zanimali rat i posljedice rata, nego u prvom redu Bljesak i Oluja. Zanimalo ih je ono što se događalo 1995., ali ne i sve što je tome prethodilo od jeseni 1991. u istočnoj Slavoniji pa nadalje.

Granić u pismu uspoređuje broj žrtava, izbjeglih i prognanih, te porušenih kuća u dvije operacije koje su zanimale Haag, te onih u istočnoj Slavoniji. Uspoređuje žrtve u Medačkom džepu, te u Lovasu, Tovarniku i Bogdanovcima.

Što je s 91.

"Dojam je da se Vaš ured u radu ne rukovodi niti kriterijem dostupnosti dokaza, niti vremenskim slijedom zločina, niti njihovom težinom, niti sustavnošću zločina, već nečim trećim", napisao je Granić, te zaključio da u prvom planu "nije procesuiranje počinitelja zločina, već optuživanje tadašnjeg vojnog i političkog vodstva Hrvatske". 

Deana Knežević
Večernji list

 

Budiša: Goran Granić je govorio da je Carla del Ponte 'naša'

Kakva je bila stvarna uloga Gorana Granića u Vladi, kao zamjenika Ivice Račana zaduženog za suradnju s Haagom? Je li njegovo ponašanje prema Carli del Ponte, kako tvrdi, bilo junačko? Upravo je optužnica protiv Gotovine razbila HSLS kad su ministri iz njegovih redova i većina zastupnika odbili provesti naputke stranačkih tijela. Za Večernjak, u prvom političkom razgovoru otkako je napustio politiku, govori bivši predsjednik HSLS-a Dražen Budiša.

Je li G. Granić imao oštar stav prema glavnoj haaškoj tužiteljici?

Točno je to da je Granić napisao ta dva pisma, koja sam osobno vidio i s njima se suglasio prije nego što su poslana. No, valja reći da su ta pisma nastala prije nego što je stigla optužnica protiv generala Gotovine iz Haaga. Granić i Račan su mislili da će nas tužiteljstvo pustiti na miru nakon što pokažu čvrst stav kroz ta pisma.

Unatoč tim pismima optužnica protiv generala Gotovine ipak je stigla?

Upravo tako, i njihov se tvrdi stav iz prijašnjih pisama ispuhao kao balon. Oni su se jednostavno izgubili kad je stigla optužnica iz Haaga. U tome svemu nije zanemariv ni detalj koji mi je Granić ispričao. Prema njegovim riječima, u razgovoru prije nego što su optužnice protiv Ademija i Gotovine stigle u Zagreb, Carla del Ponte govorila mu je da bi te optužnice mogle odgovarati Vladi iz političkih razloga. A Granić na takvo što nije reagirao.

Račanova je Vlada, dakle, znala što Del Ponte smjera i nudila im je optužnice u dnevnopolitičke svrhe?

Često se od Račana i Granića moglo čuti da je Carla del Ponte “naš čovjek” u tužiteljstvu te da na nju treba igrati, a ne na zamjenika Grahama Blewitta. No kao što vidmo, te su njihove procjene bile promašene. Kad sam ih pitao koje argumente imaju za takve teze, nisu imali suvislih odgovora. Čak su mi jednom kroz šalu kazali da je ona zaljubljena u tadašnjeg ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića.

Kad ste točno doznali za optužnicu protiv Gotovine i Ademija?

Iako je bila u Vladi, o optužnici nisam ništa znao petnaestak dana. Što se u njoj nalazi zaključio sam nakon što sam s još desetak osoba u Vladi slušao, ali ne i vidio, Račanov odgovor Carli del Ponte na optužnicu koju ni tada nismo dobili na uvid. Podsjećam da ni ostali članovi Vlade iz HSLS-a, osim Granića, nisu vidjeli sadržaj optužnice, ali su postupili po njoj i napustili HSLS. Žalosno, danas se ti ljudi natječu tko će oštrije govoriti o Carli del Ponte, tužiteljstvu i Haaškom sudu. A s druge strane, ja sam i tada, kao i danas, optužnicu jednako ocjenjivao – kao optužnicu protiv Hrvatske, a ne protiv generala Gotovine ili Ademija. Kad sam pozvao ministre iz HSLS-a da joj se suprotstave, Granić ne samo da me nije poslušao nego me je optužio da sam politički daltonist.

Je li Račanova vlada, kojoj je pripadao i HSLS, štetila Hrvatskoj donošenjem saborske Deklaracije o proširenju nadležnosti Haaga na Bljesak i Oluju?

Nije bilo govora o proširenju nadležnosti Haaga na te dvije operacije HV-a, nego je bila riječ o usuglašavanju Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom tako da se izjednače sve akcije HV-a u pravnom statusu pred Haagom. Država nije mogla i nije smjela praviti razlike između akcija po njihovoj važnosti i opsegu. Deklaracija nije bila temelj za proširenje nadležnosti Haaga nad Bljeskom i Olujom.

Anita Malenica
Večernji list

{mxc} 

Sri, 15-07-2020, 09:27:22

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.