O uzrocima tragedije na Kornatu

Hina piše o preliminarnim rezultatima istrage o uzrocima tragedije na Kornatima, u kojoj je smrtno stradalo jedanaest, a za život se još uvijek bori dvoje vatrogasaca. Rezultati istrage predočeni su premijeru Sanaderu, predsjedniku Mesiću te predsjedniku Sabora Šeksu, na za javnost zatvorenoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost. Dakle, prema zadnjim i svim do sada objavljenim podatcima, kornatska nesreća je posljedica posebnog nesretnog načina na koji se požar razvio, a bila je potpomognuta pogreškama pojedinaca i manjkavostima u organizaciji vatrogasnog sustava. Izvještaj o kojem se raspravljalo na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost ograničava se na probleme koji su se pojavili do razine županijskog zapovjedništva. S druge strane, svakom je jasno da kritike i promijene trebaju zahvatiti cjelokupni ustroj vatrogasne zaštite u Hrvatskoj, ako se išta ozbiljnijeg želi promijeniti na bolje za sljedeću ljetnu sezonu požara, kao i sve koje će uslijediti iza nje.

Policijski vještak Andro Vrdoljak kazao je da je dosadašnjom istragom utvrđeno kako je trinaest vatrogasaca vjerojatno stradalo zbog tzv. eruptivnog požara, odnosno nagloga jačanja vatrene stihije u kotlini u kojoj su se tada nalazili. Pojasnio je da je požar preko vatrogasaca prešao velikom brzinom (na ostatku otoka brzina fronte požara bila je oko četiri kilometra na sat, a u kotlini gdje su se vatrogasci zatekli, čak 72 kilometra na sat), da ih je požar iznenadio i da nisu uspjeli ni mogli pobjeći.

Nesreća se mogla izbjeći da vatrogasci prema tzv. vatrogasnoj kruški s vodom, koja se nalazila s druge strane kotline u kojoj su nastradali, nisu krenuli najkraćim putem, već okolo po hrptu brda. Ova pogreška nastala je očigledno zbog previda moguće pojave eruptivnog požara u kotlini.

Vatrogasni zapovjednik Šibensko-kninske županije Dražen Slavica pogriješio je prvo što je dozvolio dvojici maloljetnika da se pridruže svojim kolegama u gašenju požara na Kornatu. Može se pretpostaviti da su se dvojica maloljetnika posebno veselila činjenici da će letjeti helikopterom, i da im je zbog toga Dražen Slavica dopustio (ili dozvolio) ono što nije smio.

Slavicu se nadalje tereti da je unatoč opetovanim zahtjevima zapovjednika vatrogasne akcije Dine Klarića, koji je poginuo na Kornatu, nije životno ugroženim vatrogascima poslao neophodnu i pravodobnu pomoć. Istragom je utvrđeno da je Klarić s Kornata u 13:44 sata javio u Šibenik da je požar velik i da ga ne mogu kontrolirati, a u 15:26 sati da je vatrogasna ekipa opkoljena požarom i da traži hitnu pomoć. Zbog toga što pomoć nije poslana ranije, Stipe Božić s Gorskom službom spašavanja stigao je na mjesto tragedije tek oko 17:30 sati. Slavici se po Hininoj vijesti prigovara i da je opozvao kanader koji je imao trinaest naleta na Kornatu, u vrijeme kada je požar bio najjači i kada je zrakoplov bio najpotrebniji. Ovaj opoziv kanadera, s druge strane, vjerojatno se može objasniti drugim požarima koji istovremeno gorili u kontinentalnom dijelu Šibensko-kninske županije, gdje ima većih naseljenih mjesta.

Što se drugih odgovornih unutar i oko vatrogasnog sustava tiče, koji su mogli bolje raditi svoj posao, po Hininoj vijesti izgleda da nije bilo razgovora na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost. No, oni svakako postoje, i oni imaju sigurno više utjecaja na to kako će sutra cjelokupni vatrogasni sustav funkcionirati od nekog zapovjednika na županijskog razini, kao što je to Dražen Slavica. Možda oni nisu izravno odgovorni za greške koje su se dogodile u kornatskom slučaju, ali jesu za mnoge manjkavosti hrvatskog vatrogasnog sustava koje dolaze do izražaja tijekom svakog ljeta.

Na portalu smo već objavili članak o tome kako je glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin lažno izvijestio premijera Sanadera o broju vatrogasaca i cisterni koji su krajem ljeta gasili veliki požar u dubrovačkom zaleđu. On je stvarnu brojku čak upeterostručio, te se još poslije zaprijetio zapovjedniku profesionalne Javne vatrogasne postrojbe iz Dubrovnika Antunu Grčiću što se usudio iznijeti točne podatke za lokalni Dubrovački vjesnik. Što takav zapovjednik, nakon krivotvorenog izvještaja o dubrovačkom požaru, još uvijek radi na čelu hrvatskog vatrogasnog sustava nije jasno.

I zakonodavci bi mogli razmisliti o svojoj odgovornosti, budući da sustava od prevencije požara gotovo da i nema, dok je sustav zapovijedanja i koordinacije tijekom vatrogasnih intervencija neučinkovit i nepotrebno birokratiziran. Isto vrijedi i za sustav financiranja, koji je uglavnom prebačen na slabašna pleća lokalne samouprave. Nedavno se u Glasu Slavonije moglo pročitati objašnjenje predsjednika Odbora za vatrogastvo u službeničkom sindikatu Mladena Magdića kako izgleda zamršena organizacija vatrogastva u Hrvatskoj. "Služba gasitelja trenutačno je u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje (DZUS), javne vatrogasne postrojbe (profesionalni gasitelji) su pod jedinicama lokalne samouprave, dobrovoljna vatrogasna društva također su na toj razini, a svi zajedno su pod MUP-om, a piloti, kanaderi i helikopteri koji gase su pod MORH-om."

Ostaje vidjeti da li će teška tragedija na Kornatima biti dovoljna da se napokon vatrogasna služba u Hrvatskoj ustroji na učinkovitiji način. Iako je ova tragedija bila uzrokovana prvenstveno spletom nesretnih okolnosti, ona sama, ali i brojni drugi primjeri pokazali su da sustav zaštite od požara u Hrvatskoj treba ozbiljno unaprijediti. To je danas dug nastradalim vatrogascima, kada sve ove godine dužnost prema Lijepoj Našoj nije bila dovoljna.

M. M. B. i M. M.

Uzrok tragedije na Kornatu najvjerojatnije eruptivni požar

Gorivo nije imalo nikakvu uzročnu-posljedičnu vezu sa širenjem požara i stradavanjem trinaest vatrogasaca na otoku Kornatu, već je tragediju vjerojatno izazvalo naglo jačanje požara, tzv. eruptivni požar - preliminarni su to rezultati istrage o kojima je danas izviješten državni vrh na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Na zatvorenoj sjednici (za javnost) Vijeća okupili su se predsjednici države, Sabora i Vlade, Stjepan Mesić, Vladimir Šeks i Ivo Sanader, kojima su predstavnici MUP-a i Državnog odvjetništva održali prezentaciju o poduzetim aktivnostima na utvrđivanju okolnosti nastanka požara i stradavanja vatrogasaca na Kornatu.

Nakon završetka sjednice prezentacija je održana i za novinare, na kojoj je ravnatelj policije Marijan Benko kazao da je do tragedije, u kojoj je poginulo jedanaest vatrogasaca, a dvojica se još bore za život, vjerojatno došlo zbog "spleta nesretnih okolnosti".

Policijski vještak Andro Vrdoljak kazao je da je dosadašnjom istragom utvrđeno kako je trinaest vatrogasaca vjerojatno stradalo zbog tzv. eruptivnog požara, odnosno nagloga jačanja vatrene stihije u kotlini u kojoj su se tada nalazili.

Pojasnio je da je požar preko vatrogasaca prešao velikom brzinom (na ostatku otoka brzina fronte požara bila je oko četiri kilometra na sat, a u kotlini gdje su se vatrogasci zatekli, čak 72 kilometra na sat), da ih je požar iznenadio i da nisu uspjeli ni mogli pobjeći.

Dodao je, da je do erupcije požara došlo zbog veće količine i višega bilja u kotlini, gdje je uslijed tzv. efekta dimnjaka, došlo do podtlaka i dolaska svježega zraka koji je pojačao i jako ubrzao požar u kotlini.

Vrdoljak je rekao da su vatrogasci, nakon što ih je helikopter iskrcao na lokaciji gdje je došlo do tragedije, krenuli prema tzv. vatrogasnoj kruški s druge strane kotline, ali da je požar do kotline stigao prije nego su se uspjeli popeti.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić izvijestio je da je policija ispitala vatrogasca Franu Lučića, koji se nalazi na liječenju u splitskoj bolnici, a koji je izjavio da je požar preko vatrogasaca prešao "kao huk", u destak sekundi, te da nisu stigli pobjeći.

Dodao je, da su policijski istražitelji s Lučićem razgovarali odmah po njegovu zbrinjavanju u bolnici, uz dozvolu liječnika, budući da je Lučić mogao komunicirati.

Dosadašnji rezultati istrage odbacuju nagađanja da je širenje požara, koji je izbio 30. kolovoza u 11:39 sati, i stradavanje vatrogasaca uzrokovalo gorivo iz spremnika za prijenosne pumpe za vodu budući da su ti spremnici pronađeni neoštećeni, dakle nisu eksplodirali.

Vrdoljak je pojasnio, da je tlo na mjestu tragedije bilo kontanimirano benzinom zbog višekratnoga slijetanja helikoptera uslijed spašavanja vatrogasaca, ne tijekom vatrogasne akcije i stradavanja.

Bajić je rekao da Tužiteljstvo za tragediju na Kornatu odgovornima drži Paška Petrinu, koji je, bacanjem opuška izazvao požar kod objekta Nacionalnog parka Kornati, zapovjednika vatrogasne akcije Dinu Klarića, koji je poginuo na Kornatu, i vatrogasnoga zapovjednika Šibensko-kninske županije Dražena Slavicu, obojicu zbog pogrešnoga planiranja i poteza.

Izvijestio je da se Slavica tereti za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, po osnovi neizravne namjere, odnosno da je znao što se zbog njegovih propusta kao zapovjednika može dogoditi na terenu.

Dodao je da će Državno odvjetništvo do kraja istrage odlučiti hoće li ga teretiti za teži oblik kaznenog djela - da je zbog brojnosti propusta znao za mogućnost velike tragedije koja se dogodila.

Kao osnovne propuste koji mu se stavljaju na teret, Bajić i Benko izdvojili su činjenicu da je Slavica, suprotno zakonu i vatrogasnim pravilima, u izuzetno opasnu akciju gašenja uputio dvojicu maloljetnika te nedovoljno osposobljene osobe za tako zahtjevnu intervenciju, te da, unatoč opetovanim Klarićevim zahtjevima, nije životno ugroženim vatrogascima poslao neophodnu i pravodobnu pomoć.

Istragom je, naime, utvrđeno da je Klarić s Kornata u 13:44 sata javio u Šibenik da je požar velik i da ga ne mogu kontrolirati, a u 15:26 sati da je vatrogasna ekipa opkoljena požarom i da traži hitnu pomoć.

Slavicu se tereti i da je opozvao kanader, koji je, tvrdi Bajić, imao trinaest naleta na Kornatu, a povučen je u vrijeme kada je požar bio najjači i kada je zrakoplov bio najpotrebniji.

Hina

Vatrogasci razjedinjeni između pet različitih državnih institucija  

Potpuno vraćanje vatrogastva pod kapu MUP-a teško će biti izvedivo prije izbora, ali svi čelnici vatrogastva slažu se da bi bilo potrebno gasitelje izdvojiti iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje bar do iduće požarne (turističke) sezone.

Naime, premda je i glasnogovornik Vlade Ratko Maček najavljivao da se ozbiljno razmatra potpuno vraćanje vatrogasaca u MUP, izvor blizak Vladi kazao je da ne bi bilo dobro povlačiti brzoplete poteze. Do izbora krajem godine, tvrdi taj izvor, neće biti moguće donijeti zadovoljavajuće zakonsko rješenje, a vatrogasci se ionako danas financiraju iz MUP-ovih stavki državnog proračuna. To mišljenje nisu neskloni prihvatiti ni čelni ljudi vatrogastva, iako upozoravaju na činjenicu da su trenutačno potpuno razjedinjeni.

Vraćanje izvedivo

Predsjednik Odbora za vatrogastvo u službeničkom sindikatu Mladen Magdić pokušao je objasniti zamršenu organizaciju vatrogastva u Hrvatskoj. Služba gasitelja trenutačno je u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje (DZUS), javne vatrogasne postrojbe (profesionalni gasitelji) su pod jedinicama lokalne samouprave, dobrovoljna vatrogasna društva također su na toj razini, a svi zajedno su pod MUP-om, a piloti, kanaderi i helikopteri koji gase su pod MORH-om.

- Mislim da je vraćanje u MUP odmah izvedivo. Mi smo sad pod MUP-om, ali recimo da županijski zapovjednik želi dobiti zračnu pomoć policijskog helikoptera on mora kontaktirati glavnog vatrogasnog zapovjednika, on ravnatelja DZUS-a, a tek ovaj onda ministra koji odobrava letove. Znači, mi želimo da gasitelji više nemaju toliko prepreka za dobivanje pomoći, rekao je Magdić.

Magdić ne želi ukidanje DVD-ova, već posebno vatrogasno zapovjedništvo u MUP-u u kojem bi bili i županijski vatrogasni zapovjednici, koji su danas čelnici vatrogasnih županijskih zajednica, odnosno udruga građana.

Prirodno rješenje

Predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske Goran Franković slaže se s Magdićevim prijedlogom i napominje da je potrebna jedinstvena krovna organizacija vatrogasaca koja će izravno biti podređena Vladi.

- I DZUS je u MUP-u. Ako ne bude moguće odmah vratiti gasitelje u MUP, dobro je i prije početka iduće požarne sezone. Sad funkcioniramo po jednom sustavu, a radit ćemo i po drugom. Bitno je da služba bude ujedinjena i da odgovornost bude jasno razgraničena, rekao je Franković.

Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin kazao je da se ne radi samo o Magdićevoj inicijativi te da su poslovi policije i vatrogasaca povezani u tolikoj mjeri da su često zajedno na intervencijama. Na svakom požaru je i policija, a vatrogasci često asistiraju policajcima na očevidima.

- Na kraju krajeva, u MUP-u smo bili i prije i mislim da je to mnogo prirodnije rješenje i bolje nego sadašnje. Možda se ne treba žuriti u tolikoj mjeri da se sad na brzinu vratimo pod MUP pa da opet ne budemo zadovoljni zakonskim rješenjima donesenim na brzinu, ali bilo bi bitno da nas vrate u MUP do početka iduće požarne sezone, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin.

S. Abramov
Glas Slavonije
(10. rujna 2007.)

{mxc}