Prozirni svjedoci prozirnih političara

Na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu prošli tjedan čulo se sasvim dovoljno kako bi se zaključilo kako je u Hrvatskoj na djelu podjela časnika na one koji su iznikli u Domovinskom ratu, i one koji su došli iz JNA. Posebno su u tom smislu bila naporna svjedočenja bivšeg zamjenika ministra unutarnjih poslova Željka Tomljenovića, i dva hrvatska časnika Rudolfa Brlečića i Isidora Češnjaja, koji su napustili JNA da bi se kada je rat krenuo prebacili u Hrvatsku vojsku.

    Dvostruki zapovjedni lanac 

Spomenuta trojka zastupala je tezu o dvostrukom zapovjednom lancu koja neodoljivo podsjeća na onu koju smo već čuli na haaškom suđenju generalu Blaškiću od odvjetnika Ante Nobila (svojedobno mladog i perspektivnog zamjenika okružnog tužitelja SR Hrvatske). On je tada uveo pojam dvostrukog zapovjednog lanca unutar HVO-a, jednog stranačkog i jednog vojnog, što usput budi rečeno nije pomoglo njegovom branjeniku u prvostupanjskom procesu koji je završio osudom od 45 godina zatvora. Pomoglo je jedino manipulacijama da je Republika Hrvatska bila agresor na Bosnu i Hercegovinu, što je vjerojatno i bio glavni Nobilov politički zadatak.

Varijacijom na istu temu, gdje je HVO sada zamijenjen HV-om, a Bosna i Hercegovina Republikom Hrvatskom, gospoda Željko Tomljenović, Rudolf Brlečić i Isidor Češnjaj, danas opisuju zbivanja na ličkom području koja su pratila akciju Medački džep. Ako treba podsjetiti, ova akcija završila je pobjedom Hrvatske vojske i potiskivanjem neprijatelja od Gospića, grada koji je do tada bio neprekidno teroriziran topničkim napadima.

general Janko Bobetko

I dok je teško govoriti o nekoj ozbiljnoj zapovjednoj strukturi u slučaju hrvatsko-muslimanskog rata u Srednjoj Bosni, koji je posebno zahvatio nekoliko odsječenih mjesta u Lašvanskoj dolini pretežno naseljenim hrvatskim stanovništvom, čime se otvorio prostor za svakakve manipulacije, uključujući i one odvjetnika Nobila, do sada javnost u Republici Hrvatskoj nije imala nesreću čuti kako je dvostruka linija zapovijedanja postojala i u Republici Hrvatskoj.

Tomljenović, Brlečić i Češnjaj su na zagrebačkom suđenju izjavili:

"U službenoj zapovjednoj liniji bilo je mnogo hrvatskih časnika iz JNA, dok su drugu činili zapovjednici sa 'svježim činovima' i bez vojnog znanja kojima je direktno zapovijedao bivši ministar obrane Gojko Šušak." (Tomljenović)

"Postojala je druga, tajna linija zapovijedanja, za koju su svi znali. Ona nas je odvela u vražju mater, ali o njoj svi šute, pa šutim i ja." (Brlečić)

"Nemam dokaza, ali mislim da je postojao dvostruki zapovjedni lanac. Primjerice, načelnik Glavnog stožera HV-a Janko Bobetko znao je izravno izdavati zapovijedi zapovjednicima brigada, pa tako i Norcu". (Češnjaj)

Zašto bi postojala stranačka linija zapovijedanja u Republici Hrvatskoj u trenutku kada postoji demokratski izabrana središnja vlast, odnosno kada predsjednik Tuđman, koji je ujedno i predsjednik vladajućeg HDZ-a, može postavljati i smjenjivati zapovjednike kako zaželi nitko nije od te trojke pojasnio. Ako je postojala još jedna linija zapovijedanja unutar hrvatskih vojnih struktura nema nikakve logike da joj je zapovijedao isti čovjek. Zato bi gospoda Tomljenović, Brlečić i Češnjaj morala paziti što govore jer ovako može ispasti kako su oni nisu polagali račune vrhovnom zapovjedniku oružanih snaga Republike Hrvatske, već nekom drugom.

Što je tako neobično da načelnik Glavnog stožera zapovijeda izravno zapovjedniku neke brigade također nije jasno. Zar je general Bobetko morao svaki puta pitati za dozvolu gospodu Željka Tomljenovića, Rudolfa Brlečića i Isidora Češnjaja kada je htio narediti na terenu nešto pukovniku Norcu, zapovjedniku 6. gardijske brigade?

 
Imbecilne podjele
A tvrdnja po kojoj su u Domovinskom ratu jedini sposobni časnici bili oni koji su se školovali u jugoslavenskim vojnim školama, nažalost, naveliko se nakon svjedočenja spomenute trojke povlačila i po hrvatskim medijima. No, ona osim što je imbecilna, je i opasna ako se razvoj Hrvatske vojske temelji na takvoj "doktrini". A, imajući na umu tko danas promiče časnike u više činove to i nije tako nemoguće.
Blago Zadro i suborci

Koliko podjele na časnike Hrvatske vojske koji su se školovali u JNA i na one druge nema smisla pokazuju brojni primjeri. Za oslobađanje Knina tokom prvog dana Oluje general Ante Gotovina, koji je došao iz Legije stranaca, ima najveće zasluge. Nakon što je od Tuđmana dobio dozvolu za svoju zamisao, u jedan dan s pripadnicima 7. i 4. gardijske brigade s Dinare se sjurio u Knin. Postrojbe JNA (600 tenkova i oklopnih transportera, te 50.000 dobro naoružanih vojnika) koje su u napadima na Vukovar vodili visoki časnici s jugoslavenskih vojnih škola dugo nisu mogle slomiti otpor malobrojnih i slabo naoružanih hrvatskih branitelja (oko 1.800 ljudi), vođenih mahom zapovjednicima koji jugoslavenske vojne škole nikad vidjeli nisu, počevši s Blagom Zadrom.

Ante Gotovina i suborci

Puno hrvatskih domoljuba koji su se prebjegli iz JNA pružili su hrvatskom vojnom naporu sve što su mogli, uključujući život. Čuvenim letom u kasnom listopadu 1991., koji je bio poseban poticaj naciji u teškim trenutcima, Rudolf Perišin pobjegao je u MIG-u iz vojne zračne luke u Bihaću u Klagenfurt, i odmah se stavio Domovini na raspolaganje. Nažalost, poginuo je tijekom akcije "Bljesak" nakon što je oboren njegov zrakoplov. General Janko Bobetko, školovan u jugoslavenskim vojnim školama, nakon mnogih bitaka koje je vodio na čelu Hrvatske vojske, pred kraj života skupio je još toliko snage da se odupre nacionalnoj sramoti da se bivši načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske isporučuje nakaradnom sudu u Haagu.

Rudolf Perišin
Politički obračun 

Treba li još primjera koji pokazuju kako među pravim hrvatskim domoljubima nikakve razlike nije bilo tijekom Domovinskog rata? Postoje dobri i loši časnici. Postoje prozirni političari koji prozirne hrvatske časnike šalju svjedočiti na suđenje hrvatskim časnicima koje se vodi po optužnici utemeljenoj na zapovjednoj odgovornosti za navodne zločine u Medačkom džepu. O individualizaciji krivnje s kojom nas zasipali prozirni političari ovdje nema ni traga.

Sve se svelo na politički obračun u kojem dobri hrvatski časnici za razliku od 1991., budući da nisu političari, malošto mogu promijeniti. Šteta.

M. M. 

 

 

Tomljenović: Novi časnici poput Norca nisu voljeli Bobetka i Ademija 

Bivši zamjenik ministra unutarnjih poslova Željko Tomljenović kazao je danas na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu da je u HV-u postojala dvostruka linija zapovijedanja te da je na terenu vladala netrpeljivost između novih časnika i prebjega iz JNA.

"U službenoj zapovjednoj liniji bilo je mnogo hrvatskih časnika iz JNA, dok su drugu činili zapovjednici sa 'svježim činovima' i bez vojnog znanja kojima je direktno zapovijedao bivši ministar obrane Gojko Šušak", rekao je Tomljenović koji je u vrijeme akcije Medački džep bio zamjenik tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ivana Jarnjaka.

Tomljenović je kazao da je u skupinu kojima je zapovijedao Šušak ulazio i optuženi Norac, ali i jako puno drugih jer je, po njegovim riječima, pokojni ministar podijelio dosta činova.

Za Ademija, koji je po njegovu mišljenju imao dosta poteškoća sa zapovijedanjem na ličkom području, rekao je da je bio dobar i školovan časnik, odan tadašnjem načelniku Glavnog stožera Janku Bobetku kojega je poznavao još iz JNA.

"Antagonizam između novih časnika i onih koji su u HV prešli iz JNA vidio se i na terenu, Bobetko i Norac nisu se voljeli, a to se odražavalo i na odnos Norca i Ademija", ustvrdio je Tomljenović.

Na upit suca potvrdio je i navode iz iskaza koje je ranije dao haških istražiteljima, pred kojima je rekao da Norac nije volio časnike iz JNA jer su tijekom II. svjetskog rata partizani ubili neke ustaše iz njegove obitelji.

Na kraju saslušanja Norac je odbacio Tomljenovićeve tvrdnje, rekavši da generala Bobetka smatra najboljim načelnikom Glavnog stožera. Dodao je da je sve zapovijedi nadređenog Ademija izvršio točno i vojnički ispravno.

Kazao je i da nitko iz njegove obitelji nije bio povezan s NDH te da nije pripadao nikakvoj političkoj grupaciji.

"Moje odrednice su vjera i hrvatska država te nacionalno pomirenje koje je zagovarao predsjednik Tuđman. Nikakvog antagonizma s oficirima bivše JNA nije bilo. Možda je na početku bilo malo nepovjerenja, ali poslije je suradnja bila primjerena", kazao je na Norac.

Tomljenović je na sudu ispričao i da je za zločine počinjene u akciji Medački džep saznao kasnije, kada je o tome bilo i službenih očitovanja.

"Akcija je vojnički izvedena dobro, ali političke konotacije određenih događaja nisu bile dobre, pa je čak i predsjednik Tuđman kasnije požalio što je odobrio akciju", rekao je Tomljenović.

Suđenje se danas nastavlja svjedočenjem novog svjedoka.

Hina

'Stvarni zapovjednik u Lici bio je Norac, a ne Ademi'

Bivši načelnik pješaštva u Glavnom stožeru Rudolf Brlečić kazao je svjedočeći na suđenju za zločine počinjene u akciji Medački džep da je pravi zapovjednik na gospićkom području bio Mirko Norac koji je zapovijedi dobivao od tzv. druge zapovjedne linije i samog pokojnog ministra obrane Gojka Šuška.

"Rahim Ademi nije uspio zapovijedati. U Gospiću je vedrio i oblačio Mirko Norac. Bio je mlad i bahat, hrabar, ali i samovoljan", kazao je Brlečić.

Rekao je da je skupina lokalnih zapovjednika i političara još 1991. Norca pokušala smijeniti.

"O tome je postojala i pismena zapovijed predsjednika Tuđmana, ali je Norčevu smjenu spriječio Šušak", kazao je.

Skupinu koja ga je nagovarala da smijeni Norca, Šušak je poslao u "vražju mater", ispričao je Brlečić, dodajući da je on savjetovao da se mladog časnika, koji je u Lici bio moćniji od zapovjednika zbornog područja, pošalje u Ameriku na školovanje.

"Da su to tada učinili Norac danas ne bi bio na optuženičkoj klupi", kazao je svjedok.

I on je posvjedočio da je u Lici bila dvostruka linija zapovijedanja. "Javna je tajna i svi znaju da je postojala druga linija zapovijedanja koja je nas poslala u vražju mater", rekao je.

Norca je, kaže, osobno još 1991. čuo kakao telefonom razgovara sa Šuškom. Razgovarali su crnim telefonom, koji je 2000. pronađen u Uredu predsjednika Republike. "Meni bi trebale tri instance da dođem do Šuška, a Norac je uzeo telefon i s njim razgovarao izravno", izjavio je Brlečić.

Norac je na kraju današnje rasprave zaključio da Brlečić svjedoči protiv njega zbog osobne netrpeljivosti te ustvrdio da nikada nije bilo dvostruke linije zapovijedanje.

Suđenje generalima optuženima za zločine nad civilima u akciji Medački džep nastavlja se sutra kada bi svjedočiti trebali Željko Tomljenović i Mladen Šerić.

Hina

14 godina od akcije Medački džep 

U sjeni suđenja u Zagrebu generalima Mirku Norcu i Rahimu Ademiju za počinjene ratne zločine, danas je u Gospiću obilježena 14. godišnjica vojne oslobodilačke akcije Medački džep Hrvatske vojske i policije.

Kod spomenika poginulim braniteljima u centru grada, kod koga je od ispaljene granate iz zloglasnih sela Medačkog džepa stradala prva žrtva četničke agresije, u Gospiću položeni su vijenci i zapaljene svijeće u čast žrtva akcije.

Gospićki dekan svečenik Anton Luketić služeći misu zahvalnicu rekao je da je prije 14 godina današnji dan bio velik dan za Gospić i Hrvatsku. U Gospiću se se mnogi sjetili 1993. kada je donesena odluka hrvatskog vojno-policijskog lanca da se krene u oslobađanje podvelebitskih sela u okolici Gospića, odakle je ovaj dio Like danonoćnim napadima teške artiljerije pretvoren u drugi Vukovar.

Opća opasnost od 1991. do tada nije prestajala. Život je bio paraliziran, djeca u školu godinama nisu išla. Procjenjuje se da je iz Medačkog Sela na gospićko područje ispaljeno oko milijun granata, što je bio povod lokalnim vlastima da od države hitno zatraže osloboditeljsku akciju.

- To je bilo opasno četničko uporište. Akcijom Medački džep Gospić i Hrvatska su prodisali. Akcija je bila veličanstvena, kao i Bljesak, Oluja i Maslenica - rekao je na obilježavanju 14. godišnjice akcije Medački džep potpredsjednik Sabora Darko Milinović, koji drži da je akcija u danima žestokog rata bila hrvatska nužnost.

Željko Popović
Jutarnji list

{mxc}

Pet, 10-07-2020, 18:33:55

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.