Politika ispred prava, novac ispred politike
 
 
Jučer su gledatelji HRT-a mogli u emisiji Fokus, urednice i voditeljice Sanje Mikleušević Pavić, opet čuti svašta. Prikazan je razgovor s predsjednikom Stjepanom Mesićem, u kojem je on napokon iznio svoje viđenje afere Perković, a gosti u studiju su bili prof. dr. sc. Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta, Zvonimir Hodak, odvjetnik generala Zagorca, Zlatko Kramarić, zamjenik predsjednika HSLS-a, i Goran Malić, novinar tjednika Globus.
 
Za početak, predsjednik Mesić odbio je da ima bilo čega spornog u sastanku njegovog savjetnika s generalom Zagorcem, za kojim je Hrvatska raspisala tjeralicu: "Kome sam ja nudio pokajništvo? Možda je HRT u prilici da to potvrdi?". Mesiću općenito smeta kako mediji izvještavaju o aferi Perković, što uključuje i HRT: "mogli ste dati vijest o tome i da to radi institucija kojoj je to u nadležnosti, ali ne, u Hrvatskoj moraju biti afere, a afera je da se vlada na način kao što vi vladate". Nadalje, rekao je kako bi procesuirao one koji su snimili razgovor Saše Perkovića i Vladimira Zagorca: "zbog toga bi trebalo pokrenuti kazneni postupak jer bi odgovorni trebali povući konzekvence", a ljuti ga i što nije shvaćen: "tko opljačka državu, onaj tko siluje i ubija nije kriv, nego je kriv onaj tko pljačku pokuša spriječiti". Što bi o ovoj posljednjoj rečenici mogli pomisliti hrvatski generali na raznim optuženičkim klupama bolje je ni ne razmišljati.
 
I dok je način na koji govori Mesić može opravdati nagonom za političkim preživljavanjem, ono što smo čuli od strane struke u emisiji Fokus odista je poražavajuće. Naime, prof. dr. sc. Josip Kregar djelovao je kao da je potpuno zaboravio kako je dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, i da njegovo stručne procjene slušaju između ostalog i njegovi studenti. Tako je Kregar s gledateljstvom podijelio zanimljivu misao da u aferi Zagorec predsjednik Mesić nije kršio osnovno demokratsko načelo o trodiobi vlasti. U tome ga nije omelo ni spominjanje nekih rečenica predsjednikovog savjetnika Saše Perkovića sa snimljenih DVD-ova. Primjerice ona da će u zamjenu za suradnju Zagorcu "dovesti za uši u Beč Bajića i Pajića, pa poslije svi zajedno u Zagreb", i zatim utjecati na istražnu sutkinju. Kregar se umjesto strukom bavio jedino politikom, pa se postavlja pitanje što se može boljeg očekivati u hrvatskom pravosuđu kada fakultet na kojem se školuje većina hrvatskih pravnika vodi netko kome je politika ispred prava.
 
No, ne treba se Kregarovom ponašanju puno čuditi, ako se sjetimo kako je njegov put do jedne od "moralnih vertikala" hrvatskog društva i "vodećeg domaćeg antikorupcionista" počeo s kreditima Posmrtne pripomoći, koje si je odobravao dok je bio predsjednik Nadzornog odbora. Kada se to otkrilo, Kregar je našao saveznika u predsjedniku Republike, koji je novinarima Kregarovo ponašanje objasnio na tipičan Mesićev način: "trebalo mu je".
 
M. M.
 
 
Večernji list (27. 7. 2000.): Kregar sam sebi odobrio kredit od 100.000 DEM

Bivši Vladin povjerenik za Zagreb i miljenik premijera Ivice Račana obmanuo je javnost kada je ovih dana rekao da je bio samo član Nadzornog odbora Posmrtne pripomoći, tvrtke koja se preko direktora Franje Valjka povezuje s aferom u Hrvatskoj lutriji. Kregar je, naime, čak u dva mandata bio predsjednik NO-a, a tu je funkciju i dobro unovčio tako što mu je NO u lipnju 1998. godine dodijelio kredit od 360.000 kuna ili tada preračunatih 100.000 njemačkih maraka, i to u ono doba po iznimno povoljnim uvjetima, na deset godina otplate i s kamatom od samo 7,5 posto! 

Naše informacije potvrdio je i sam Franjo Valjak, nekadašnji direktor Lutrije, koji danas upravlja trima tvrtkama, Posmrtnom pripomoći, Gaj grupom i Štedionicom Zlatica!

- Kregar je bio predsjednik NO-a u dva mandata, a otišao je 10. ožujka kad je postao povjerenik Vlade. Točno je da je dobio kredit, ali on je odobren prije osnivanja Štedionice. NO je u iznimnim situacijama odobrio te kredite po komercijalnim uvjetima. Dobili su ih neki zaposlenici koji nisu imali stan pa su time rješavali stambeno pitanje uz kredite koje su dobivali od banaka, a dobivali su ih i ljudi koji nisu imali riješeno stambeno pitanje a trebali su ga riješiti. Tako su uz kredit banke dobili i kredit Posmrtne pripomoći. Kregar je tada ostao bez stana i nije imao dosta novca od kredita kojeg je dobio u jednoj banci. On ga je dosad redovito otplaćivao, a pola sata prije našeg razgovora zvao me i rekao mi da će taj kredit u cijelosti vratiti ovih dana - čuli smo od gospodina Valjka.

Teške optužbe

Budući da je u uredništvo Večernjeg lista jučer stiglo i pismo anonimnih djelatnika Posmrtne pripomoći, gospodina Valjka zamolili smo da odgovori na teške optužbe koje se o iznose na njegov račun i na račun prof. Kregara.

 Na Kregaru izgubili dio kapitala 

Gospodin Josip Kregar rekao nam je da je Posmrtna pripomoć osnovala Gaj grupu kako bi kroz komercijalne djelatnosti zaštitila svoj kapital. No, budući da je u lipnju 1998. godine sam Kregar dobio kredit od 360.000 kuna na 10 godina i uz kamatu od samo 7,5 posto, upitno je kako je Posmrtna pripomoć time štitila svoj kapital od inflacije. Naime, tada je kamata na stambene kredite u većini hrvatskih poslovnih banaka bila dvostruko viša! Dakle, Posmrtna pripomoć bila je spremna izgubiti mali dio svoga kapitala.

Nadalje, na Internet stranici Gaj grupe pronašli smo i sadašnje uvjete kreditiranja Štedionice Zlatica. Ta se štedionica sada reklamira da daje kredite od 50 do 150 tisuća DEM, ali s kamatom od čak 14 posto. To je danas osjetno viša kamata nego ona koju zaračunavaju velike banke. A Kregar je sredinom 1998. godine dobio gotovo dvostruko nižu kamatu. Je li imao, primjerice, valutnu klauzulu?

U pismu, naime, piše da Valjak terorizira i otpušta ljude iz Posmrtne pripomoći, da mu je prof. Kregar bio i pravni i duhovni mentor, da je zaposlio bivšeg policajca Marijana Benka koji je uništavao prijave svojedobno podnesene protiv njega, da iz sredstava Posmrtne pripomoći financira tvrtku Bagatela, koja proizvodi i prodaje pogrebnu opremu, kao i da je bio član NO-a propale Komercijalne banke. I, nakraju, autori pisma Valjka optužuju da se posljednjih godina znatno obogatio, pa navode kuću i dva stana u Zagrebu, kuću na Krku i na Azurnoj obali, nekoliko lokala u Zagrebu i zemljište u Remetama, a pod upitnik stavljaju i njegov studij na Pravnom fakultetu gdje mu je Kregar bio profesor.

- Mislim da pismo nije došlo od mojih radnika nego da su ga sastavili ljudi koje sam 1993. smijenio u Lutriji. Dosad u Posmrtnoj pripomoći nitko nije ostao bez posla osim jedne pripravnice kojoj je završio pripravnički staž, te jednog radnika koji je samovoljno otišao. Istina je da je Kregar bio moj profesor, ali ja sam najprije završio Višu upravnu školu, a nakon toga Pravni fakultet. Studirao sam uz rad deset godina, a volio bih da je to moglo biti kraće. Nadalje, Marijan Benko je direktor Gaj hotela, a ja nemam čak ni prekršajnu prijavu, što se na policiji lako može provjeriti - čvrstim je glasom rekao Valjak.

Od osam kredita jedan predsjedniku i dva članovima NO-a 

Posmrtna pripomoć je do danas podijelila osam kredita. Prvi je za kupnju poslovnog prostora Nadzorni odbor pod predsjedanjem Josipa Kregara odobrio tvrtki MC Arhitektura u veljači 1997. godine. Ta je tvrtka, koju od ožujka 1994. vodi direktor Kruno Cambj, dobila 360.000 kuna na deset godina s kamatom od 11 posto. Iste godine u rujnu kredit od 159.750 kuna na pet godina i s kamatom od devet posto dobio je član NO-a Predrag Fleš, dok je dva mjeseca kasnije, u studenome 1997., kredit od 105.000 kuna, također na pet godina i s istom kamatom, dobio i Nikica Milas, drugi član NO-a, nekadašnji HDZ-ov pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za upravljanje imovinom.

U ožujku 1998. podijeljena su dva kredita: 360.000 kuna na deset godina i s kamatom od 7,5 posto dobila je Andreja Javor, tadašnja zaposlenica Posmrtne pripomoći i sadašnja djelatnica Gaj grupe, dok je 240.000 kuna pod istim uvjetima dobila šefica računovodstva Posmrtne pripomoći Štefica Grgurić. U svibnju 1998., na deset godina i s kamatom od 7,5 posto, 360.000 kuna dobila je 26-godišnja Iva Prašnički, sadašnja članica Uprave Štedionice Zlatica. Mjesec dana kasnije, u lipnju 1998., na deset godina s kamatom od 7,5 posto, NO je svom predsjedniku Josipu Kregaru odobrio kredit od 360.000 kuna. Posljednji kredit od 23.400 kuna odobren je u srpnju ove godine, i to na pet godina s kamatom od 7,5 posto, a dobila ga je zaposlenica Posmrtne pripomoći Sanja Gašparić.

Direktor Posmrtne pripomoći je, međutim, priznao da je svojedobno bio član NO-a Komercijalne banke. No, član je, kaže, postao mimo svoje volje.

- Bio sam prije tri ili četiri godine na dvije sjednice NO-a. Josipa Šoića sam poznavao jer je ta banka bila jedna od pet ili šest banaka s kojima je Lutrija poslovala, a i Posmrtna pripomoć jedno je vrijeme imala račun u njoj. Mi smo bili solidni komitent banke i vjerojatno me po tome ključu Skupština banke izabrala. Samo sam dobio obavijest da sam izabran, a otišao sam samovoljno jer nas nitko nije ni pozivao na sjednice. Što se tiče Bagatele, ona je naš dobavljač i među nama nema nikakve druge veze. Inače, volio bih imati sve što tu piše. Danas imam pola kuće od 141,5 četvorna metra, supruga ima apartman i automobil, a ja vozim automobil pokojnog tasta. U Remetama imam samo kumove, a na Azurnoj obali stvarno nemam ništa - tvrdi direktor Valjak.

 Ne želim komentirati dobivanje kredita 


Josipa Kregara, profesora Pravnog fakulteta, poznatog po tome da je prvi pokrenuo ozbiljna istraživanja o korupciji i Hrvatsku na temelju tih istraživanja uvrstio na nezavidno mjesto na svjetskoj ljestvici korumpiranosti Transparency Internationala, zamolili smo da prokomentira iznimno neugodne optužbe iz pisma anonimnih djelatnika Posmrtne pripomoći. Oni Kregara optužuju za povezanost s Franjom Valjkom, "prefriganim direktorom" koji je radio doslovce što je htio i u Posmrtnoj pripomoći i kao glavni direktor Hrvatske lutrije.

- Ne bih ništa pametno komentirao. Riječ je o organiziranoj kampanji. To zlonamjerno pismo kruži već nekoliko mjeseci. Prvi put poslano je na niz adresa 27. ožujka, a sada se to ponavlja - rekao nam je Kregar te naglasio kako ne zna tko to zlonamjerno pokušava diskreditirati njega i uspješno poslovanje Posmrtne pripomoći.

- Otiđite i pitajte ljude u Posmrtnoj pripomoći, to pismo sigurno nije otamo stiglo - preporučio nam je Kregar.

Na pitanje je li točno da je od Posmrtne pripomoći dobio kredit od 360.000 kuna, Kregar je odgovorio potvrdno i dodao kako ni to ne želi komentirati. No, ipak je pripomenuo kako je taj kredit pravno posve čist, što se može provjeriti u dokumentaciji. Kregar, koji kaže da uredno otplaćuje zajam, tvrdi da je zatražio sazivanje Upravnog odbora Posmrtne pripomoći, na kojem će sve raščistiti.

Prepričali smo mu jednu dojavu prema kojoj je Pravni fakultet u "5 do 12" izvlačio novac iz blokirane Komercijalne banke Zagreb, poznatije kao sportska banka Josipa Šoića, koja je, među ostalim, propala jer je darovala veliki novac ili ga posuđivala nogometnim klubovima. Prema našem izvoru, sporno je što je u Nadzornom odboru Komercijalne banke sjedio i Franjo Valjak koji je iz te banke na brzinu izvlačio novac Posmrtne pripomoći i to u Štedionicu Zlatica iz Gaj grupe. Naš izvor pita se je li i novac Pravnog fakulteta izvučen zahvaljujući Kregarovu poznanstvu s Valjkom, članom NO-a KBZ-a.

- Otkud sad to? O tome stvarno nemam pojma. Ali, nije tajna da je Posmrtna pripomoć posljednji dan izvukla novac iz Komercijalne banke na štedionicu. Problem s Komercijalnom bankom bio je u tome što se zapravo njezin Nadzorni odbor nije sastajao - rekao je Kregar.

Najugledniji hrvatski antikorupcionist pojasnio nam je da je predsjednik Posmrtne pripomoći bio do 1995. godine. Za njegova predsjednikovanja Posmrtnom pripomoći broj članova se sa 97 tisuća popeo na 190 tisuća, što govori o uspješnosti. Nakon toga, od 1997. godine bio je počasni predsjednik, sve do imenovanja za Vladinog povjerenika u Gradu Zagrebu. Tada je, tvrdi, dao otkaz na sve ostale funkcije.

Na pitanje zbog čega je nekomercijalna Posmrtna pripomoć išla osnivati Gaj grupu koja je vodila komercijalne djelatnosti, Kregar je pojasnio kako su morali čuvati kapital. Primjerice, morali su se osiguravati od inflacijskih utjecaja, jer su cijene pogrebnih usluga osjetno rasle. Zahvaljujući komercijalnim aktivnostima Gaj grupe uspjeli su, tvrdi Kregar, za svoje članove smanjiti cijenu pogreba i opreme barem za trećinu.

- S Hrvatskom lutrijom uistinu nemam veze - odgovorio nam je Kregar na pitanje zbog čega su u sastav Gaj grupe, na mjesta članova nadzornih odbora, dovedeni doprekjučerašnji glavni direktor i zamjenik glavnog direktora Hrvatske lutrije.

Podmetanja otpuštenih radnika?

Bivši direktor Lutrije još jednom je naglasio kako mu podmeću oni koji su mu 1993. zamjerili što im je oduzeo dotadašnji posao. Valjak taj postupak i danas opravdava katastrofalnim stanjem koje je zatekao svojim dolaskom u Lutriju.

- To se može vidjeti iz svih dokumenata. A ja i daljem tvrdim da su sve završne račune Lutrije u doba kada sam ja bio na njezinom čelu bez pogovora prihvatili i Vlada i Skupština. I točno je to što piše da je u Lutriji bilo pola Vlade, što u Skupštini, što u NO-u. Ali danas je isto tako - zaključuje Valjak.

Zvonimir Despot
Gojko Drljača

{mxc} 

Pon, 6-07-2020, 03:55:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.