MamićValjda inspiriran najnovijim izjavama jednog od čelnih ljudi Dinama, HRT je u ponedjeljak navečer na velika vrata uveo u medijski prostor ideju o osnivanju nogometne Jugo-lige. Prvo je u središnjem Dnevniku odrađen prilog o mogućoj Jugo-ligi koja bi donijela smisao navodno besperspektivnom klupskom nogometu u Hrvatskoj, a onda je cijeli prijedlog dobio razradu u obliku emisije Otvoreno Mislava Togonala. Štafetnu palicu nakon toga preuzeli su i drugi mediji, pa je recimo danas jedan dnevni list podijelio s nama informaciju "srpskog Markovića" da se i predsjednik UEFA-e Platini raspitivao o temi koja je "posljednjih dana zaokupila zanimanje cjelokupne športske javnosti". No, pojednostavimo malo stvari i pokušajmo ipak dati pravu dijagnozu trenutnog stanja. Dakle, nekoliko istaknutih hrvatskih nogometnih odličnika vezanih ponajviše uz zagrebački klub Dinamo i Hrvatski nogometni savez u svojoj beskorisnosti za hrvatski nogometni šport došle su na ideju jalovost u europskim natjecanjima skrenuti u balkanske vode. Pa su spomenuti smislili zbog svojih natjecateljskih neuspjeha vratiti nas u dragu im prošlost, i hrvatske navijače ponovo sukobljavati s navijačima iz Srbije, ne bi li na takav način ostali nezamjenjiva avangarda domaćeg nogometa. I to je manje više sva suština prijedloga o Jugo-ligi. Kada si nesposoban išta napraviti u europskim razmjerima vrati se na Balkan - tamo ćeš ponovo naći zajednički jezik sa sebi sličnima.(djl,mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Hodakovi Ovaj vikend Večernji list objavio je ekskluzivni razgovor s Ljerkom Mintas Hodak, majkom ubijene Ivane Hodak. U razgovoru je Ljerka Mintas Hodak potvrdila kako sumnja da je uhićeni Mladen Šlogar pravi ubojica njezine kćeri, kao što smatra da službena priča ima puno rupa: "To ubojstvo je izvršeno tako savršeno da nema materijalnih tragova, da je gotovo nevjerojatno da ga je obavio beskućnik bez ikakve pripreme". Dakle, Ljerka Mintas Hodak izrekla je glasno ono o čemu cijela Hrvatska bruji. Dovoljno je pogledati internetske forume, razgovarati s ljudima na ulici, ili čuti neslužbena razmišljanja pojedinih hrvatskih političara, svi se slažu u jednom kako službena priča o motivima i načinu izvršenja zločina jednostavno vrlo čudna i neuvjerljiva. Štoviše, može se slobodno reći kako je slučaj Ivane Hodak, i sve ono što je iz njega uslijedilo, odagnalo i zadnje povjerenje u "institucije sustava" koje su građani imali.(mm,mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
OdličniciProblem bespravne gradnje u podsljemenskoj zoni gradu Zagreba hrvatska Vlada odlučila je riješiti na sebi svojstveni način - smanjenjem površine Parka prirode Medvednica za čitavih 20%. Drugim riječima, oni koji su motornim pilama posjekli sljemensku šumu kao javno dobro sada će svoju otimačinu legalizirati odlukom Vlade i biti darovani vrtoglavim vrijednostima građevinskog zemljišta na elitnim pozicijama u Gradu Zagrebu. Ovo je vjerojatno odluka bez presedana u Republici Hrvatskoj i samo je još jedan od pokazatelja kako smo kao društvo potpuno zašli u glib anarhije, otimačine i korupcije. Onima koji su imali dovoljno veza i bezobrazluka jeftino kupovati zemlju kao negrađevinsko zemljište, znajući da su pokriveni, sjekira je doslovno pala u med. Čestitke hrvatskoj Vladi premijera dr. Ive Sanadera - uspjela je napokon stvoriti novu vrijednost. Potezom pera - na štetu javnog interesa, no tko javnost više išta pita.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Mladen ŠlogarHrvatskoj javnosti u petak prošli tjedan izvještena je iz vrha policije o razrješenju ubojstva Ivane Hodak. Na posebnoj konferenciji za medije izneseni su motivi i način ubojstva dvadesetšestogodišnje kćeri odvjetnika Zvonimira Hodaka i bivše potpredsjednice hrvatske Vlade Ljerke Mintas Hodak. I koliko god bi zaista iskreno željeli da je slučaj konačno razriješen, priča koju je iznijela hrvatska policija zvuči odista nevjerojatno. Po njoj je ubojica Ivanu Hodak poznavao kada je bila djevojčica od trinaest godina, a ubio ju je trinaest godina kasnije iz osvete ocu zato što mu ovaj navodno nije pomogao sredinom devedesetih u pronalaženju zaposlenja. Kada mu je policija priopćila identitet uhićenog, Zvonimir Hodak se okrivljenika sjetio tek uz poseban napor, dok Ljerka Mintas Hodak bez fotografija nije mogla ni to.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Claude OnestaOvih dana mediji su se svojski  potrudili stvoriti sliku kako se o suđenju na finalnoj rukometnoj utakmici Hrvatska - Francuska ne bi trebalo govoriti. Zapravo, može se slobodno reći kako je u Hrvatskoj izbjegavanje teme suđenja na toj utakmici postalo predmet nekakve novo iskovane političke korektnosti. Opet nam se nameće sustav vrijednosti u kojem za Hrvatsku vrijede jedna pravila, a za naše "velike" uzore iz svijeta druga. Baš zbog toga odlučili smo se ipak na koncu napisati riječ, dvije o suđenju na utakmici Hrvatska-Francuska, samo da bi se znalo da za političku korektnost kakvu je shvaćaju hrvatski mediji i domaća politička elita ne samo da nemamo ikakvog razumijevanja, nego gajimo krajnji prezir i osjećaj odbojnosti. I još nešto vezano uz medijsku prezentaciju "velikog hrvatskog uspjeha" u finalu. Nije Hrvatska osvojila srebrnu medalju zlatnoga sjaja, kako se to čim je utakmica završila imbecilno tepalo hrvatskim navijačima, nego je Hrvatska rukometna reprezentacija utakmicu protiv Francuske izgubila. Mi još ipak spadamo u one koji u ovoj državi znaju brojati do dva. 1. Francuska - zlatna medalja, 2. Hrvatska - srebrna medalja. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Bakir Izetbegović O brojnim intervjuima koje je Miroslav Tuđman kao kandidat za predsjednika Republike Hrvatske dao u susjednoj Bosni i Hercegovini već smo opširno izvijestili prošli tjedan u prilogu "Reakcije u BiH na stavove dr. Miroslava Tuđmana". Naravno, kao što je bilo i za očekivati, u "velikim" hrvatskim medijima Miroslav Tuđman nije dobio nikakav prostor, a zašto bi i bilo drugačije kada se već sama informacija da će nastupiti u utrci za predsjednika Republike skriva od javnosti već mjesecima. No, korak dalje otišla je Slobodna Dalmacija, koja također nije izvijestila kakvo je rješenje Miroslav Tuđman predložio za problem uporne majorizacije hrvatskog naroda u susjednoj zemlji, ali je pozvala u goste Bakira Izetbegovića, potpredsjednika Stranke demokratske akcije, da on hrvatskim čitateljima rastumači što predlaže i kakvu politiku vodi Miroslav Tuđman. Svoju privrženost Bakiru Izetbegoviću i njegovom političkom putu Slobodna Dalmacija iskazala je posvetivši dvije stranice za intervju, preko kojih je onda rastegnut golemi naslov "Bakir Izetbegović: I mladi Tuđman dijelio bi Bosnu". Moramo priznati kako upravo fascinira tehnika manipuliranja koju iskazuju pojedine redakcije, no valjda si ne mogu pomoći. Pa tako ni ova - iz Dugopolja.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanPredsjednički kandidat dr. Miroslav Tuđman tijekom prosinca bio je nekoliko dana u Mostaru gdje je za studente držao predavanja u sklopu redovite nastave na tamošnjem sveučilištu. Mediji u Bosni i Hercegovini nisu propustili priliku da njihovu zemlju posjećuje hrvatski predsjednički kandidat, tako da je objavljeno više razgovora s dr. Miroslavom Tuđmanom. Onaj objavljen na Internetu na stranicama Biznis.ba prenijeli smo početkom godine, a sa sličnim razmišljanjima dr. Miroslav Tuđman gostovao je u emisiji "Središnji dnevnik" koju svake subote za televiziju Hayat vodi Senad Hadžifejzović. "Središnji dnevnik" je po gledanosti na televiziji Hayat daleko vodeća informativna emisija, pa nije ni čudo kako je ono što je izjavio hrvatski predsjednički kandidat izazvalo brojne komentare i kritike. Naravno, sadržaj reakcija ovisi prvenstveno o tome s kakvih političkih stajališta nastupaju komentatori, a nama je za oko zapeo poduži članak Svena Rustempašića iz Sarajeva, a koji je između ostalih prenio i Glasnik Hrvatskoga uljudbenog pokreta. Ovaj Glasnik elektroničkom poštom primamo svakog tjedna, a tekst Svena Rustempašića popraćen je fotomonažom zajedništva Miroslava Tuđmana i Josipa Perkovića.
Add a comment Add a comment        
 

 
Slika pretjeranog granatiranjaKao svojevrsnu novogodišnju čestitku hrvatskim građanima Večernji list objavio je u subotu ekskluzivni razgovor s glavnim haaškim tužiteljem Serge Brammertzom. Haaški tužitelj koji je naslijedio Carlu del Ponte istaknuo je tom prilikom kako su sud u Haagu stvorili Ujedinjeni narodi zbog zločina, i to najgorih koji su počinjeni u Europi od Drugog svjetskog rata. U nastavku je objasnio da upravo zbog toga međunarodna zajednica, odnosno radi svoje vlastite vjerodostojnosti, mora učiniti sve kako bi haaškim tužiteljima Međunarodnog suda omogućila uspjeh u svom radu. No, već naslov članka u Večernjem listu "Brammertz: Netko je skrio ključne dokaze protiv Gotovine" otkriva kako i pored angažmana međunarodne zajednice haaško Tužiteljstvo ima ozbiljnih problema u procesu Gotovina, Čermak i Markač. Serge Brammertz je s tim u svezi ustvrdio kako su za ovaj proces skriveni ključni dokumenti koje Tužiteljstvo traži već više od osamnaest mjeseci.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
George SorosNeki dan sam naletio na tekst Matije Babića, osnivača Portala Index.hr, u kojem je ukratko ispričana priča o tome kako je nastao jedan od danas najčitanijih portala u Republici Hrvatskoj. Dakle, sve je počelo iz mladenačke zanesenosti, pa je mali Matija radio i više od deset sati dnevno na svojim prvim internetskim stranicama. Ono što je razlikovalo Matijinu od sličnih takvih mladenačkih inicijativa, kojih je bilo i kojih i danas ima dosta, je možda doza bezobrazluka s kojom je tražio svoje mjesto pod suncem. Tako je primjerice razgovor s Ivicom Račanom dobio izmislivši podatak kako je Tony Blair 5,17% glasova dobio preko Interneta. No, ono što je napravilo ključnu razliku u slučaju Matije Babića bio je George Soros, odnosno njegova zaklada Otvoreno društvo. Oni nisu tražili ljude koji će pisati što im oni kažu, nego su tražili ljude koji već pišu kako oni žele. I to su onda bili spremni financijski podržati.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Tihomir Dujmović Prema informacijama koje su nam pristigle u redakciju, a koje smo potaknuti komentarom jednog od naših čitatelja u okviru naših mogućnosti provjerili, jedan od najpopularnijih kolumnista u Hrvatskoj Tihomir Dujmović dobiva otkaz u Večernjem listu. Kako se pouzdano zna da je riječ o autoru čije su kolumne ponedjeljkom već godinama daleko najčitanije, jasno je kako je ekonomska logika i u mediju čije je vlasništvo u rukama stranog (austrijskog) kapitala ustuknula pred političkim pritiscima - što je do sada bila uobičajena praksa tek u medijima iza kojih je stajao na ovaj ili onaj način hrvatski kapital. Osim Dujmovića, prema našim informacijama na izravnom udaru našli su se novinari Zvonimir Despot i Anita Malenica, kojima su sadašnja primanja već smanjena za 30 %, a prijeti im se i skorim otkazom. Naravno, ne treba dvojiti kako su ove čistke dovele i do pritiska na nekoliko ostalih novinara koji su svojim kritičkim pisanjem Večernji list učinili barem dijelom drugačijim od ostalih visokotiražnih medija. Prema našim saznanjima, austrijski vlasnici protivili su se ovim čistkama zbog nesumnjive financijske štete koje će one donijeti, ali je politički pritisak očigledno bio prejak te su na koncu popustili.(mm,mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
prof. dr. sc. Dragan PrimoracMinistar prof. dr. sc. Dragan Primorac voli se slikati u učionici. S đacima. O njegovom imidžu brine šest PR-ovaca. Krajem prošlog tjedna nikako bez razloga ministar Primorac dao je intervju za bečki Die Presse s naslovom "Kroatien toleriert keinen Faschismus" . Naime, ono što predlaže njegovo Ministarstvo naišlo je na do sada najozbiljnije kritike u Hrvatskoj. Pa je ministar odgovorio na najbolji mogući način, demonstracijom savršene političke korektnosti u stranim medijima: "Naša djeca uče da je Drugi svjetski rat bio užasno razdoblje fašizma i nacionalsocijalizma i da se tako nešto više nikada ne smije ponoviti", uz dodatak vrlo isplatljive privrženosti zapadnobalkanskim suradnjama: "Lako je manipulirati s neobrazovanim ljudima. Zato je jako važno raditi na obrazovanju mladih generacija, i mi tu usko surađujemo s BiH, Srbijom i drugim zemljama regije. Nova generacija mora naučiti što znači tolerancija". Dakle, od sada će se svaka daljnja kritika ministra Primorca moći jedino tumačiti kao neonacistički ili hrvatski-uskogrudno šovinistički motivirana. A kakve su prije intervjua bile kritike na račun Dragana Primorca?(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Prosvjed u ZagrebuRazočarenje, beskrajna frustracija i rezigniranost. To je ono što je danas Hrvatska. I kao da više nema ničega što će to promijeniti. Čak i dugo planirani prosvjed facebookovaca, gdje su zakulisni motivi ostali facebookovcima odlično zatajeni, ispao je jedno veliko ništa. Buntovni mladi ostali su doma. A uložen je ogroman napor. Privođenja, velike riječi opozicijskih političara, svakodnevno izvještavanje. Primjerice, na dan prosvjeda na Hrvatskom se radiju u informativnim emisijama svakih pola sata - jednom na prvom, jednom na drugom programu - ponavljao poziv na prosvjed čitanjem "vijesti" da prosvjedi organizirani u više hrvatskih gradova nisu otkazani. Nije ni to pomoglo. Na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu okupilo se tisuću do dvije tisuće mladih za koje je dojam bio da ni sami ne znaju zašto su došli, gdje pripadaju, i što i kako bi htjeli mijenjati. Bilo je jedino jasno kako vlast i opoziciju vide kao bandu lopovsku. I tu naravno nisu jedini. Dapače, svi se slažu. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Hrvatski vojniciNakon Drugoga svjetskoga rata odnosi između naroda, kao i sama komunistička Jugoslavija, temelji su se dobrim dijelom na mitu o 700.000 ubijenih osoba u Jasenovcu, odnosno na monstruoznoj laži o genocidnosti hrvatskoga naroda. Danas smo svjedoci kako se izvana i iznutra hrvatskom narodu nameće novi kolektivni grijeh. Ovaj puta radi se o "najvećem etničkom čišćenju nakon Drugoga svjetskoga rata", odnosno o konstrukciji po kojoj je Republika Hrvatska tijekom Domovinskog rata etnički očistila svojih 250.000 građana zato što su bili srpske nacionalnosti. Na ovakve izmišljotine može se reagirati argumentima i istinom, što svakako treba činiti. No, isto tako treba primijetiti kako je izmišljanje masovnih zločina jednako pogubno kao i negiranje masovnih zločina. Zbog toga bi one koji sudjeluju u stvaranju novog mita o 250.000 protjeranih Srba tijekom Domovinskog rata trebalo pozvati na krivičnu odgovornost zbog širenja nacionalne mržnje i netrpeljivosti.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
iPhoneRijetko viđena kampanja kojom su mediji popratili dolazak iPhonea u Hrvatsku kao posljedicu danas ima potrošačku histeriju kojom se trenutno naveliko pune novinski stupci. Prvog dana prodaje 7. studenoga bilo je i onih, ne znamo kako bi ih bilo najbolje nazvati, koji su na Cvjetnom trgu u Zagrebu pred prodavaonicom T-Mobilea već oko šest sati ujutro počeli stvarati kolonu dugu stotinjak metara. Reklamiranje novog Appleovog uređaja prije početka prodaje je kulminiralo u trenutku kada je Hrvatska televizija  usred središnjeg Dnevnika prikazala poduži prilog o iPhoneu. U njemu je Ivica Mudrinić, "pravi sam gadget freak" i predsjednik uprave T-HT-a, objasnio gledateljstvu kako će zbog iPhone odbaciti sve svoje druge uređaje (u prijevodu, bacite ono što imate u smeće iako vas dobro služi i kupite novi iPhone kako bi dodatno usrećili dioničare Applea i Deutche Telekoma). No, prije nego što pustimo bogove potrošačkoga društva da dođu na svoje palo nam je na pamet da možda ipak nekoga zanima što je to iPhone i kome on uopće treba.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
West BalkanU hrvatskim medijima opet su se pojavili napisi o transkriptima Miloševićevih razgovora koje je svojedobno snimila hrvatska obavještajna služba. Navodno se ti dokumenti sada prodaju na jednoj internetskoj aukciji čime je zapravo možda i zaokružen krug koji je nekada vrlo uspješna hrvatska obavještajna služba započela tamo negdje radnih devedesetih, kada je osnovana. Naime, valjda nema veće sramote za neku obavještajnu zajednicu nego da joj se dokumenti prodaju na internetskim aukcijama. Sprdnja je potpuna. I tako, od obavještajne zajednice koja je samo u nekoliko godina postojanja bila u stanju prisluškivati nikog drugog doli samog predsjednika zemlje s kojom smo bili u ratu, dogurali smo do obavještajne zajednice čiji se dokumenti prodaju na Internetu. Ili, sudeći po službenim izjavama, do obavještajne zajednice koja nije imala pojma da joj se u vlastitom dvorištu šeće i prešetava Željko Milovanović.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
HAZUKada se u hrvatskom društvu sustavno ruše jedna po jedna vrijednost i autoriteti, bilo je pitanje samo vremena kad će na red doći i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Napad na ovu instituciju poveo je akademik Adolf Dragičević, koji je zatražio ni manje ni više nego ukidanje HAZU-a i uspostavu nove Akademije. Dragičević je vodstvo HAZU-a prozvao kao fundamentalno zaostalo, frapantno zastarjelo i diletantsko, te je izrekao još niz javnih optužbi na račun HAZU-a, birajući rječnik kojim se koliko god je moguće više ruši dignitet Akademije. A, odgovor na pitanje od kuda akademiku Adolfu Dragičeviću toliko "hrabrosti" može biti to što su njegovi odnosi s trenutnim predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem daleko od prosječnih. Primjerice, predsjednik Republike bio je jedan od govornika na promociji Dragičevićeve knjige "Svjetski izazov Hrvatskoj - Četiri velike izgubljene bitke dovoljne da se izgubi rat za opstanak", a i podržao je Hrvatsku udrugu za promicanje novog obrazovanja i znanja primajući prošle godine njezino izaslanstvo u Predsjedničke dvore, s akademikom Adolfom Dragičevićem kao jednim od istaknutih članova.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
11. Međunarodni festival turističkog filma –ITF'2008 CROMi koji sudjelujemo u radu ovog Portala svakodnevno smo svjedoci prešućivanja vijesti i događaja vezanih u osobe iz javnog života koje nisu politički podobne, odnosno dio, kako se to nekada govorilo, "poštene inteligencije". Već sama naša udruga i njezin rad odličan su primjer upornog i sustavnog medijskog prešućivanja, i pored toga što ona okuplja više od tisuću intelektualaca, među kojima ima akademika, vrlo cijenjenih književnika, umjetnika, znanstvenika, itd. Inicijative, tribine i priopćenja HKV-a nikako ili se vrlo šturo pojavljuju u novinama, nikada na televiziji, čime je osigurano da Hrvatsko kulturno vijeće, pa onda i ono što ono ima za reći, ostane velikim dijelom skriveno široj javnosti. No, osim same udruge, na "crnoj listi" su i njezini članovi, pa čak i onda kada njihovo djelovanje uopće nije povezano s radom Hrvatskoga kulturnog vijeća. I ne treba se zavaravati kako je članstvo u udruzi kao što je Hrvatsko kulturno vijeće razlog ovakvoga prešućivanja. Zatajivanje je puno šire, masovnije i ozbiljnije, i obuhvaća zapravo sve one koji ne pripadaju "poštenoj inteligenciji", bili oni ili ne bili u Hrvatskom kulturnom vijeću, odnosno vezani uz nekakvu sličnu inicijativu.(mm)
Add a comment Add a comment        
Sri, 9-10-2024, 20:51:04

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.