Detalji

Objavljeno: 07. lipnja 2010.

Nedavni unutarstranački izbori SDP-ovaca u Zagrebu opet su u prvi plan izbacili pitanje kako će se stvari razvijati do i nakon odlaska Milana Bandića. Većina promatrača uopće ne dvoji kako glavnu i jedinu riječ po tom pitanju ima upravo SDP, donedavno Bandićeva matična stranka, pa se već govori o SDP-ovom organiziranju referenduma kojim bi sadašnji gradonačelnik s malo još stvarne vlasti trebao biti napokon smijenjen. Ipak, nekako se preskače činjenica da grad Zagreb po prirodi stvari ni po čemu ne bi trebao biti isključivo SDP-ovo leno, već da bi na vlast mogle računati i druge stranke, počevši od HDZ-a, ako baš hoćete. Zapravo, pomalo zvuči nevjerojatno da se stranka koja Zagrebom vlada već deset godina, pri čemu su gradski dugovi jednako kao i broj afera postali astronomski, danas percipira kao jedina realna opcija za formiranje nove vlasti nakon još jednog kruga izbora. Što se radi u drugim strankama?(mm)

Detalji

Objavljeno: 01. lipnja 2010.

Kako bi ste se vi dragi čitatelji osjećali kada bi u dnevnim novinama o sebi pročitali da ste taliban, kvisling, poticatelj zločina i osoba kojoj trebao suditi neki poseban sud, viši od onoga u Haagu? Vjerojatno ne baš najugodnije. A upravo je tim riječima o književniku Mili Pešordi u Jutarnjem listu pisao Predrag Matvejević, i to u vrijeme kada je trećesiječanjska vlast na svim razinama preraspoređivala i otpuštala tisuće ljudi u skladu s „narodnom" voljom. Biti žigosan 2001. od srane jednog od udarnijih režimskih intelektualaca kao „poticatelj ratnih zločina" u SDP-u sklonom dnevniku značilo je samo jedno, da u javnom životu vi ne bi trebali više što tražiti.(mm)

Detalji

Objavljeno: 30. svibnja 2010.

Rijetko autentičnu vijest vezanu za hrvatske vanjskopolitičke odnose objavio je u prošlu srijedu riječki Novi list. Radi se o prepričanoj službenoj zabilješki sa sastanka državnoga tajnika Davora Božinovića s čak trojicom britanskih veleposlanika. Naime, britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Blunt, Sloveniji Andrew Page i Srbiji Stephen Wordsworth okupili su se službenom Zagrebu predstaviti odista originalnu ideju promoviranja Borisa Tadića kao lidera regije. Po njihovoj zamisli, srbijanski predsjednik Tadić trebao je svojim autoritetom pomoći pozitivnom ishodu slovenskog referenduma o arbitraži koji se održava 6. lipnja, promičući pozitivan stav prema njegovom prihvaćanju. Od hrvatske strane, kako je to diplomacija u stanju krasno formulirati, tražilo se da reakcija ne bude „snažno negativna". Ipak, ono što privlači posebnu pažnju u cijelom slučaju je činjenica da je službena zabilješka uopće procurila u novine.(mm)

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2010.

Prema ovotjednim novinskim napisima, biskup Komarica polaže velika očekivanja u susret s Ivom Josipovićem u Banja Luci. Citira se njegova nada da će se posjetom hrvatskoga predsjednika ne samo Sarajevu nego i Banjoj Luci okrenuti novi list i otvoriti vrata masovnijem povratku Hrvata iz Republike Srpske. I, zaista, kao najviši predstavnik Katoličke Crkve u Republici Srpskoj, iz koje je do 1995. godine etničkim čišćenjem protjerano gotovo cijelo katoličko stanovništvo (200.000 osoba), biskup Komarica idealna je osoba s čijim se željama i nadama može politički manipulirati. Naime, Ivo Josipović sada zaista do mile volje može u Banja Luci okretati nove listove, jer tamo Hrvata više nema i svi imalo realniji znaju da će tako ostati zauvijek. Pa zato priče o povratku Hrvata nikoga ne zabrinjavaju, a ponajmanje Srbe. Ali su s druge strane pogodne za relativiziranje važnosti susreta Josipović-Dodik u glavnom gradu Republike Srpske, čime se de facto i s hrvatske službene strane amenuje etničko čišćenje kao temelj srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini. Ako se pri tome može za hrvatske medije dobiti i koja slika s katoličkim biskupom, još bolje, zar ne?(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. svibnja 2010.

Kako izvještava Hina, 19. svibnja 2010. održana je u Zagrebu u Matici hrvatskoj rasprava na temu "Franjo Tuđman 1922. do 1999. - deset godina poslije". Među ostalima govorili su prof. dr. Miroslav Tuđman, književnik Ante Stamać, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić te povjesničari Ivo Banac i Ivica Lučić. Već i iz Hininog izvještaja može se zaključiti kako je raspon izlaganja bio od onih zanimljivih pa sve do onih, kako bi se to reklo, vrlo originalnih. (mm)

Detalji

Objavljeno: 17. svibnja 2010.

Javio nam se u redakciju naš vjerni i mladi čitatelj koji pod korisničkim imenom „Rus" rado sudjeluje u raspravama na našem i na nekim drugim portalima. Imao je pritužbu na rad foruma Večernjeg lista nakon što mu je ukinut korisnički pristup. Naime, na uobičajeni način kao i inače, piše nam on, u subotu je komentirao dva članka da bi ga Administrator bez obrazloženja izbrisao iz baze korisnika. Prvi komentirani članak je bio onaj o Josipoviću kao jednom od trenutno „najizvođenijih naših skladatelja", a drugi je bio izvještaj sa subotnje komemoracije u Bleiburgu. Rus («rusrus» u Večernjem listu) se u svom komentaru o iznimnom rastu popularnosti notnih tekstova Ive Josipovića, predsjednika Republike Hrvatske i jednog od ključnih osoba za osnivanje agencije zaštitu „autorskih muzičkih prava" (ZAMP), zapitao kako to da su njegovi posljednji skladateljski uspjesi uslijedili tek nakon stupanja na predsjedničku funkciju. Iz toga se vidi, zaključuje Rus, da su skladbe dobile na važnosti ne zbog kvalitete same glazbe nego zato što je skladatelj u međuvremenu postao predsjednikom Republike Hrvatske. Rus onda u nastavku komentara ocjenjuje da je dolaskom na vlast Josipović počeo pisati novu veliku simfoniju koja se zove „Nova Jugoslavija".(mm)

Detalji

Objavljeno: 06. svibnja 2010.

Budući da priloge priređujemo i po nekoliko dana u naprijed i onda objavljujemo oko 18 sati s datumom sljedećeg dana promaklo nam je da je poveznica u jučerašnjem prilogu „Iz Beograda na beogradskom" na članak sa srbijanskoga portala Blic Online prestala raditi tijekom istoga dana kada smo prilog objavili. Sa samim tekstom „Iz Beograda na beogradskom" nismo posebno žurili jer je u hrvatskoj diplomaciji vrlo česta pojava da se naši predstavnici nastoje što bolje asimilirati u sredinu u kojoj su se našli, umjesto da predstave zemlju iz koje su došli i, ne daj Bože, zastupaju hrvatske nacionalne interese. Tragom nestanka razgovora s hrvatskim veleposlanikom u Republici Srbiji na portalu Blic Online naišli smo na priopćenje Ministarstva vanjskih poslova RH izdano tijekom jučerašnjeg dana u kojem se navodi da Željko Kuprešak nikada nije dao intervju novinarki Biljani Tasić za rubriku „Kako žive stranci u Beogradu", već da je novinarka Tasić zamolila veleposlanika Kuprešaka za razgovor o Hrvatima u Srbiji u svrhu provođenja ankete. Dakle, velika razlika je u pitanju, nije se radilo o intervjuu nego o razgovoru.(mm)

Detalji

Objavljeno: 05. svibnja 2010.

Donosimo na beogradskom (kako piše u opremi članka) razgovor s hrvatskim veleposlanikom u Republici Srbiji u kojem je u zasigurno najboljem svjetlu što je mogao čitateljima Blicovog portala predstavio reklo bi se, u prvom redu, sebe. Naime, Željko Kuprešak je za srpske čitatelje usporedio svoje iskustvo življenja u Zagrebu s onim u Beogradu i zaključio "baš kao što je rekao Momo Kapor" da "kada dođeš u Beograd ti imaš potrebu da postaneš Beograđanin" dok u "Zagrebu imaš potrebu da ne budeš Zagrepčanin". "Mi smo konzervativniji i zatvoreniji", nastavio je Kuprešak, "a Beograd je otvoren i svi su dobrodošli".(mm)

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2010.

Već duže Miljenko Jergović osim što zarađuje u Jutarnjem listu piše i za „najstariji dnevni list na Balkanu", čiji je „prvi broj izašao 25. januara 1904. godine". Za one koji ne znaju reći ćemo kako se radi se o srbijanskom dnevniku Politika, gdje izlazi Jergovićeva kolumna „Pogled sa strane". Srpskim novinarima sada kada se Republika Srbija umila i navukla moderno nasmijano europsko lice ne bi priličilo objavljivati članke u kojima se prema Hrvatima govori govorom mržnje, pa su se zato dosjetili muci i pogledali koga imaju preko granice u Hrvatskoj. I tko sada može prigovoriti urednicima Politike što se u članku koji su objavili legalna i od naroda na slobodnim izborima izabrana vlast u Republici Hrvatskoj naziva klerofašističkom kada je to napisao Miljenko Jergović, osoba koja se predstavlja i onda općenito doživljava kao „hrvatski književnik"?(mm)

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2010.

Zadnji prosrpski potezi Ive Josipovića ponukali su čak i visoke dužnosnike Stranke demokratske akcije (SDA) reći kako su „stvari u BiH mogle biti puno gore da nije bilo Hrvatske". Nakon Ive Josipovića, koji je dok još traju haaška suđenja vlastitu zemlju pred međunarodnom zajednicom optužio za dijeljenje susjedne države, pravo je osvježenje bilo čuti da je Republika Hrvatska zbrinula mnoge izbjeglice iz BiH, te da su predsjednici dviju država Alija Izetbegović i Franjo Tuđman u srpnju 1995. godine u Splitu potpisali Sporazum o vojnoj suradnji dviju država, koji je omogućio završetak rata u BiH. Naime, upravo na to podsjetio je predsjednik SDA Sulejman Tihić nakon što se prošli tjedan sastao s Jadrankom Kosor. Očigledno su u vodećoj bošnjačko-muslimanskoj stranci procijenili što hrvatsko samooptuživanje i amnestiranje Srbije za ratove devedesetih znači, kao i koliko bi izgledna nova dominacija Beograda u „regionu" bila u skladu s interesima naroda koji SDA predstavlja.(mm)

Detalji

Objavljeno: 15. travnja 2010.

Ovoga tjedna hrvatski mediji izvijestili su o još jednoj demonstraciji bahatosti jugofilskih elemenata u hrvatskom društvu, koji svakim danom postaju odista sve smjeliji. Voljeli bismo odmah reći kako će im se to ubrzo obiti o glavu, ali to teško da bi odgovaralo istini. I najveći mediokriteti danas mogu nerazmjerno puno profitirati u društvu, samo ako su dovoljno beskrupulozni prema ideji suverene i nezavisne Hrvatske. A takvih na žalost trenutno ima sasvim dovoljno da Hrvatsku, zajedno s nekim vanjskim čimbenicima, usmjeravaju u smjeru gdje bi oni to željeli. Tako mediokritetima, ostalo ćemo kasnije dopuniti, poput Zorana Pusića vjerojatno nikada ne bi posvetili ni slovca da on i njemu slične osobe nisu danas u poziciji davati prijedloge čiji je konačni cilj beskonačno sebičan prema sudbini običnoga hrvatskog čovjeka. (mm)

Detalji

Objavljeno: 11. travnja 2010.

Već neko vrijeme primjećujemo kako se sustavno u medijima izbjegava navesti tko je devedesetih napao Republiku Hrvatsku. Umjesto toga pribjegava se riječima agresor, neprijatelj, napadač... Nestalo je ono srpski, srbijanski, kao da nas je zapravo napala neka nepoznata sila pristigla iz svemira. Ova specifično hrvatska novoiskovana „politička korektnost" proširila se i na naš vrli Hrvatski sabor, koji je prošli tjedan uspio donijeti odluku o obilježavanju „Dana sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata". Bravo za Hrvatski sabor, vidimo da se ništa ne prepušta slučaju, slično kao što vjerojatno nije ni slučaj što će se okrugli stol „Medački džep: zločin i kazna" održati u ponedjeljak nigdje drugdje nego u „prostoru Rektorata Sveučilišta u Zagrebu".(mm)