Javor NovakJavor Noval karikatura

Doba trpova

 Siva tvar

U ratu se sluša zapovjednike u bolesti liječnike. Mali je postotak ljudi koji u ovoj epidemiji, uz posljedice potresa, padaline i zahlađenje te pri pijeskom zagađenom zagrebačkom zraku ima neko svoje izdvojeno mišljenje i po njemu, nažalost zarazno i grupno, tvrdoglavo postupa. Ali ima takvih i njihova neodgovornost i glupost upravo sablažnjava. Još ima onih koji zbog svojih visokih godina smatraju kako nemaju što izgubiti, kako su svoje Stozerodživjeli ili im iz drugih razloga više nije važno ili kako se, lakomisleći, jednostavno ne boje. Onih koji misle mene neće. Kad zatvorim oči – ti me ne vidiš. Ma koje li hrabrosti...

Ti i takvi, zbog svoje opasne neodgovornosti ne vide svoje susjede, a niti im je do vlastitih prijatelja stalo. Zamislite samo, jednog sunčanog dana, kad sve ovo prođe, da vas netko na zauvijek i opravdano optuži da ste njegovu suprugu, sina ili kćer poslali u bolnicu jer ste ih zarazili svojim „opravdanim i logičnim“ nemarom. Nebrigom i ravnodušnošću spram opće opasnosti jer ova to zaista jest. A zamislite tek molim vas, nositi teret nečijeg života na leđima, oduzetog života. Opravdanje tobožnjim nehajem tu vam ne će moći pomoći...

U situaciji kad naši liječnici padaju s nogu, kad su izloženi i obolijevaju na prvoj crti protiv epidemije, kad policija ima posla preko glave i prima udar zaraze i na sebe, kad vatrogasci i građevinari i statičari rade od jutra do noći, po svakom vremenu, na svakom mjestu, riskirajući da zaglave u nekoj od ruševina, osim što ih vreba i virus; u vremenu kad iz dana u dan pratimo sve te izvanredne napore kojima jasno i agilno koordinira Nacionalni stožer civilne zaštite, ima ljudi koje je eto: teško tim imenom zvati. Koji obezvrjeđuju napore nadležnih i angažiranih, vatrogasaca i volontera, Crvenoga križa i svih donatora. Koji gube živce, vide samo sebe ili svoju nevolju i otresaju se na ljude koji Izolacijaim pristižu u pomoć te im tako otežavaju i prkose u ovim posebnim uvjetima ali i nasuprot svakom razumu i preporukama.

Mogu shvatiti da su ljudi navikli šetati, oni koji imaju vremena čak i svaki dan. Da su navikli biti u prirodi, u parkovima ili samo dvorištima. Da su dočekali proljetno sunce. Logično je da toliki moraju i raditi, obaviti neodgodivu nabavku ili izlaziti i prošetati psa, ali nitko me ne će uvjeriti da se bez okupljanja i intenzivnog socijalnog dodira baš nikako ne može. I to u današnje vrijeme, kad svi imamo mobitele, kad je elektronska komunikacija jača nego ikad, kad je ona posvudašnja, kao zamjenska i mnoštvena socijalizacija. Sjetimo se samo uvjeta u karantenama kroz povijest pomorskih gradova i usporedimo ih sa sadašnjim stanjem...

Svemu tomu unatoč, još ima onih koji bi se nadmudrivali i svađali s policijom i nametali onoj odgovornoj, velikoj većini, svoju drsku glupost nepoštivanja ovako ozbiljnoga stanja. Ima onih koji bi čak pozivali druge na nepoštivanje međuljudske distance, na odbacivanje mjera i svih drugih neophodnih preporuka Nacionalnoga stožera. Ima i onih koji „znaju pravo stanje stvari“. Ima još toliko onih koji bi rušili široki sustav zaštite, jedino što sada imamo, jer on je „pretjeran i nepotreban“.

Nevjerojatno, ali istinito, na HTV4, neposredno prije same uobičajene tiskovne konferencije Stožera, našao se Koronanadobudni sindikalist S. Mihelić da nam mudro naglasi kako Nacionalni stožer uopće nije potreban jer medicinski, policijski i sustav civilne zaštite ionako znaju što im je činiti. Gospodin diletantski misli, kako nam nikakva koordinacija stručnjaka nije potrebna a nikakve jedinstvene preporuke i informacije i umirujuće i suvisle obavijesti građanima te nikakvo ujedinjeno i organizirano postupanje na razini države – nije nužno! To otvoreno podcjenjivanje iznimnoga rada i impozantnog truda cijelog prenapregnutog sustava na obrani od zaraze, na održavanju stanja na što blažem ubrzanju i omasovljenju oboljelih te koliko je maksimalno moguće držanja krivulje rasta pod kontrolom, bez premca je u našem medijskom prostoru. Neki ljudi jednostavno ne žele vidjeti kako se virus eksponencijalno i nemilosrdno kotura kroz države koje su ga podcijenile i profućkale ono najvažnije i najdragocjenije - početno vrijeme. Ima li tu sive tvari?

Naravno, kao i u ratu, uvijek se nađe i paničara, i osornih pa i petokolonaša. Kako sada sa zarazom, tako i one crne nedjelje sa zagrebačkim jakim potresima, uvijek se nađu oni koji „znaju“ kad će nov potres udariti i na kojemu mjestu, naravno bit će još jači jer slabiji im ne igra. Uvijek se nađu i oni grlati s nekakvom iracionalnom mržnjom na sve i svakoga te koji priželjkuju stanje: što gore to bolje. Proključala siva masa u glavi ili je na cesti?

Nađu se i oni probijena morala kojima se aktiviraju niski nagoni upravo za trajanja nesreće i šire paniku, traže svojih pet minuta „slave“ i predskazuju seizmičku i virološku budućnost. Dokazuju se i oni s osobnom hakerskom destruktivnošću. Imamo na akciji i onih koji „pomažu“ ljudima bacanjem karata, gataju pogonjeni misticizmom uz obvezne vatre, svijeće, dim; uz tautološke mantre, uz niz stvarčica, kockica i kuglica, manipulativnih alatki te naravno uz zaradu na nečijoj transparentnoj ograničenosti. Krizne situacije stanovništvu, tako postaju i svojevrsni purgatorij.
KoronaUvijek ima i onih koji će krivotvoriti propusnice i rješenja, davati sebi neku izmišljenu važnost i glumatati neodgodive potrebe, koje baš njih nesporno izdvajaju iz stanovništva pogođenog dvjema, u Hrvatskoj, neviđenim nesrećama.

Svim preporukama unatoč, svim strašnim slikama iz Kine, pa Italije, pa Španjolske te nadolazećim lavinama iz Amerike, nekima još treba crtati razmjere ove pandemije e da bi se prestali grupirati po obalama i šetnicama ili primjerice okupljati se u Čučerju kraj Zagreba da bi slavili jedan rođendan! A to su istiniti događaji, zbivaju se oko nas i pred nama. Iako u malom postotku od ukupna stanovništva, prijava policiji ima već više od tri i po tisuće od čega je obrađeno i proslijeđeno na naplatu gotovo tisuću. Od zatečenih je do sada naplaćeno 130.000 kuna kazni i neka je. Nekima treba pomoći da shvate. Bez obzira na mali udjel takvih, takvih tisuću, možemo samo aproksimirati kakva su oni potencijalna bomba.

Iako svi svakodnevno pratimo brojne humane, ističem ove opasne radnje jer nas upravo one mogu stajati zdravlja bilo doslovno bilo kroz osobne postupke nakon prvotne panike, malodušja, ravnodušnosti ili iracionalnosti. Očajnim Potresobiteljima iz Markuševca i podsljemenskih naselja u epicentru, vlasnicima objekata koji nemaju s kim podijeliti velike troškove obnove, opravdano je teško i ponajteže pala izjava gradonačelnika Bandića. Za njegova prva obraćanja. Je li zaista bilo pametno prvo poručiti ljudima da će im se pomoći s nadoknadom u visini od tek 5 % štete? Je li bilo odgovorno odmah zatim unesrećenima poručiti da su sami krivi jer nisu obnovili pročelja? A pročelja su valjda jamstvo čvrstoće svih zidova u kući?? Ili su ti ljudi krivi zato što su vlasnici?

Baš kao da se gradilo na ovaj ili onaj način bez građevinske dozvole, bez odobrenja o spajanju na gradsku odvodnu, električnu i vodovodnu mrežu. I svi su doprinosi uredno plaćeni tom istome Gradu, nisu li? Sada, kad je šteta očita i velika, odjednom su građani prokazani kao krivci što sami nisu učinili ovo ili ono a Grad nije odgovoran ni za što. I onda Bandić dodatno deprimira obitelji, moralizira nad njihovom nesrećom i neprihvatljivo „pere ruke“. Neodgodivo širi strah i među zaposlenicima u Gradu, najavljujući kako je njihova plaća za travanj djelomično a za svibanj potpuno upitna. Tri suvišne izjave - tri su nova potresa.

U središtu grada stradalim je stanarima možda donekle i lakše, nisu svi vlasnici, dakle krivci po Bandiću, a nisu u zgradama niti sami, prepušteni samo svojim financijskim (ne)mogućnostima. Nota bene sustav pričuve, naročito kontroliranje prikupljanja iste, u mnoštvu zgrada (besposljedično) godinama ne funkcionira. A ni Grad ni državu to ozbiljnije ne zabrinjava. I kad se prvi čovjek Grada ovako hrabro odriče građana, koje misli da predstavlja a stanare uništenih kuća liječi šok terapijom, pitanje je kada on misli napokon učiniti zaokret prema ljudskosti? Kad će te osnove naučiti od Kriznoga stožera, koji ima daleko cjelovitiji i medicinski i graditeljski i policijski pregled ali i stostruko veću odgovornost nad ukupnim i teškim posljedicama? A Stožer se jalovo ne razbacuje izjavama, iako je svaki dan u medijima, niti dodaje ulje na vatru već suvislo i proporcionalno traži rješenja i mjere i uspješno ih nalazi i primjenjuje.

Hladna glava sada je u nadležnih i pohvalna i poželjna, ali ovu ledenu, netko drugi treba i protresti i razbuditi.

Javor Novak

Ned, 7-06-2020, 04:28:08

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.