Javor NovakJavor Noval karikatura

Moje kverulancije

 …Učiteljica života

Partizanski ali i nedavno poražen četnički pokret, u pokolju u Gvozdanskom bio je rukopisno vrlo nalik mnogim njihovim zvjerskima, posvudašnjima diljem Slovenije, Hrvatske, BiH... sve do Makedonije: izbrisali su i ljudske živote i fizički Gvozdansko, cijela Gvozdanska, sa hrvatske zemljopisne karte. A riječ je o povijesnom, upravo fantastično lijepome burgu, hrvatskom mjestu i ljudima, povijesnim bojovnicima koji su ispisali najsvjetlije stranice stare hrvatske borbene povijesti, jer je, kako piše Sisačka nadbiskupija na svojim stranicama: Riječ o junačkoj obrani utvrde Gvozdansko na Banovini, u Pounju, blizu današnje granice s Bosnom i Hercegovinom. Gvozdansko je mjesto blizu Dvora, u smjeru Gline...

S međumrežnih stranica Sisačke biskupije

U povodu 10. hodočasničkog spomen-pohoda u Gvozdansko, u Sisku je u prostorijama Nadbiskupije u četvrtak, 10. siječnja o.g. predstavljeno drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje monografije „Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora“, autora Damira Borovčaka. Knjiga sadrži istraživački i putopisni prikaz povijesnog događaja i opise moderne tradicije svako-godišnjeg obilježavanja junaštva u Gvozdanskom. Ovo nam novo izdanje dolazi na 264 stranice, obogaćeno s više od 200 fotografija, među kojima je i desetak ekskluzivnih, namjenski snimljenih iz zraka, najsuvremenijom dron tehnologijom.

O monografiji i o hodočašćima, kako u Gvozdansko tako i u Zrin, govorili su (redom nastupa): umirovljeni poručnik HV-a Miljenko Bađun, umirovljeni satnik HV-a Ivica Matošević, generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić, sisački biskup Vlado Košić, te sam auktor Damir Borovčak. Uzvanici su bili gđa Ivanka Roksandić, predsjednica Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije i Župan Sisačko – moslavačke županije g. Ivo Žinić.

Damir Borovčak

Damir Borovčak

knjiga Damira Borovčaka

Damir Borovčak

Auktor i ove, najnovije monografije (u već drugome luksuznom izdanju), poznati hrvatski aktivist i iseljenički povratnik, g. Damir Borovčak, dipl. ing. Nakon zagrebačkog predstavljanja uslijedilo je sisačko, večeras je započet i koncert u „Sjećanje na Gvozdansko“ u Zagrebačkoj katedrali. 13 siječnja je u Gvozdanskom sveta misa u crkvi Sv. Filipa i Jakova te komemoracija kod spomenika, a u Čakovcu je 15. siječnja (za sad) završno predstavljanje monografije u dvorani Župe sv. A. Padovanskoga...

Istražujte Hrvatsku, pretražujte upravo bezobrazno prešućenu (citiram autora Damira Borovčaka) hrvatsku povijest.

Predstavljanje u Sisku

Sa predstavljanja u Sisku

Sa predstavljanja u Sisku

Umirovljeni poručnik Hrvatske vojske g. Miljenko Bađun

Umirovljeni poručnik Hrvatske vojske g. Miljenko Bađun

Umirovljeni satnik Hrvatske vojske g. Ivica Matošević

Umirovljeni satnik Hrvatske vojske g. Ivica Matošević

Generalni vikar Sisačke biskupije g. mons. Marko Cvitkušić

Generalni vikar Sisačke biskupije g. mons. Marko Cvitkušić

Sisački biskup g. Vlado Košić

Sisački biskup g. Vlado Košić

Župan Sisačko – moslavačke županije g. Ivo Žinić, dip. ing arh.

Župan Sisačko – moslavačke županije g. Ivo Žinić, dip. ing arh. Nota bene, g. Žinić je dragovoljac Domovinskog rata, bojnik Hrvatske vojske, zapovjednik Samostalne čete Glina „R”, zapovjednik 78. samostalnog bataljuna, zapovjednik 1. domobranske bojne Glina, načelnik stožera 20. domobranske pukovnije Glina te hrvatski branitelj četverostruko odlikovan...

Povijesni kontekst

„Poznato je da su branitelji Gvozdanskog, braneći domovinu pred turskim osvajačima tri mjeseca, imali tri ponude za napustiti obranu i otići na slobodno područje ostataka Hrvatske. Sve tri ponude su odbili, a posebno izazovnu dobili su na Božić 1577. Ferhat paša, koji ih je napadao, nudio im je častan otpust. Branitelji Gvozdanskog odgovorili su: 'Kakva bi to čast bila i što bi nam naši potomci rekli kada bi mi predali grad'. Gvozdansko je palo 13. siječnja 1578. godine a posljednji branitelji utvrde umrli su od smrzavanja...“ (na bitničkim pozicijama, na zidinama, u punoj ratnoj opremi, svaki u svom stavu s oružjem - ostali su mrtvi zaleđeni – op. J.N.)

„Osvajač Ferhat paša, zadivljen junaštvom hrvatskih branitelja dopustio je njihov pokop po katoličkim običajima. Gvozdansko nije stradalo samo u 16. stoljeću, već i u Drugom svjetskom te zatim i u Domovinskom ratu. Taj dio junačke povijesti hrvatskoga naroda potaknuo je Damira Borovčaka da organizira hodočasničke pohode u Gvozdansko i napiše ovu monografiju.“

Uz prešućivanu epopeju Gvozdansko i Zrin a u kontekstu povijesnih vrela i suvremenih oživotvorenja, vrijedi podsjetili i na projekt „Banovina junačko srce hrvatske“ koji je osmišljen kako bi učenici zagrebačkih osnovnih škola posjetili autentične lokalitete i uz stručno vodstvo i relevantne dokumente i spomenike spoznali više o prostorima na kojima se od davnina branila domovina.

Mons. Cvitkušić iznio je detaljan pregled knjige i sadržaja istaknuvši kako je ovo djelo zapravo odaziv na poziv sv. Ivana Pavla II., velikog prijatelja Hrvata i dobročinitelja Hrvatske, koji je rekao da ne smijemo zaboraviti svoje mučenike, nego da im moramo očuvati spomen. Cvitkušić je rekao i kako ova monografija želi sačuvati spomen na mučenike Zrina, Gvozdanskog i Pounja te kako je autor neumorni promicatelj istine o tragedijama ovoga kraja koji osjeća srce hrvatskog čovjeka i njegovu veličinu te želi da ti događaji uđu u sjećanje današnjih Hrvata.

Sisački biskup Vlado Košić čestitao je autoru na knjizi te se osvrnuo na to što ga je privuklo da već po drugi puta piše o Gvozdanskom: 'Ovo je bila jedna od obrambenih utvrda koje su gradili naši junaci Zrinjski, čuvajući Hrvatsku i Europu od prodora Osmanlija. Zapravo, branili su kršćanstvo od prodora islama. Bosnu i Hercegovinu se nije moglo obraniti, premda se još i pod Turcima pojas između Une i Vrbasa nazivao Turskom Hrvatskom. No, u našim su mislima oni, koji su te davne 1578. pali za Domovinu braneći Gvozdansko, Hrvatsku, Europu i kršćanstvo. To nije bio velik broj branitelja, njih samo 300, no bili su hrabri i spremni na žrtvu. Činjenica da su svi izginuli na braniku grada, govori o tom junaštvu', rekao je biskup zaključivši kako je biti branitelj lijepa i častna služba.

Na kraju, okupljenima se obratio i autor zahvalivši svima koji su bili uključeni u nastanak ove knjige, a posebno hrvatskim iseljenicima bez koje ona zasigurno ne bi bila tiskana.

image024

Domoljubne pjesme uz gitaru otpjevao je g. Pero Rogan

Domoljubne pjesme uz gitaru otpjevao je g. Pero Rogan

Domoljubne pjesme uz gitaru otpjevao je g. Pero Rogan

Sjajna i jezgrovita moderatorica, bila je gđa Lejdi Oreb

Sjajna i jezgrovita moderatorica, bila je gđa Lejdi Oreb

G. biskup Košić i župan Žinić

Gg. biskup Košić i župan Žinić

G. biskup Košić i župan Žinić

Gg. župan Ivo Žinić, biskup Vlado Košić. Predsjednica Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije, gđa Ivanka Roksandić. Generalni vikar g. mons. Marko Cvitkušić.

Predsjednica Županijske skupštine gđa Ivanka Roksandić, gg biskup Košić i župan Žinić

Predsjednica Županijske skupštine gđa Ivanka Roksandić, gg biskup Košić i župan Žinić

Damir Borovčak

Za kraj i za pamćenje

Još jedan prošlo/sadašnji (ovoga puta mizeran) kontekst: preslik službenog dopisa Ministarstva kulture za mandata ministarke gđe Andree Zlatar Violić a koji službeno potpisuje velebni kulturnjak, tada pomoćnik ministarke g. Vladimir Stojsavljević: „...prema prijedlogu Vijeća i odluci ministrice kulture, slijedeće knjige koje ste ponudili na Javni poziv za otkup knjiga u 2012. godini, nisu otkupljene: Damir Borovčak: „Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora“...

Navedena posada Ministarstva, kao kutna garnitura, u međuvremenu je naravno bivša. Pa i neslavno bivša.

Što se promijenilo? Što će se s otkupom hrvatskih knjiga (i kada) napokon promijeniti? ...kad ova i ovakve garniture, napokon jednom i zauvijek odjezde s hrvatskoga proračuna i iz džepova poreznih obveznika.

Dokument Ministarstva kulture - dopis

Post scriptum: Putopisna crtica

Sisak, središte Sisačko-moslavačke županije, nizinski je grad u Posavini, koji se smjestio na utocima rijeka Odre u Kupu i Kupe u Savu pa je tako i on grad na tri rijeke, mada to opjevano trorječje ekskluzivno svojata Karlovac. Sisak ima oko 48.000 a sam uži grad 33.000 stanovnika (popis 2011.) ali u županiji živi 172.000 stanovnika...

Klimatski, Sisak je grad na rijekama i s brojnim zaobalnim vodama. Te su površine odgovorne, zbog razlike u temperaturi i različitih ciklusa hlađenja, za učestalu maglu. Tako upravo te vode, u prosjeku, više nego četvrtinu godine doprinose stvaranju sisačke kano li londonske magle... a i prosječna godišnja vlaga također je vrlo visoka (80%).

No, Sisak je i grad četiriju mostova ali, za razliku od Zagreba, ima svoju riječnu „rivijeru“, lungo flumine, rekli bismo. Upravo na toj šetnici, potražite omanji ugostiteljski objekt (nema ih mnogo) i u jelovniku odaberite pizzu s rikolom, sirom i pršutom. Svakako prije šetnje.

Ostat ćete zatečeni pristupačnom cijenom (upola zagrebačke) te posebno iznimnim okusom. Tijesto je namjerno meko a pizza je doslovno prekrivena rikolom i pršutom uz krasni sir. Preporučujem cider uz jelo ali samo onaj jedan (od tri) sa žutom etiketom. Jer leve iti ne, črleni je za nekaj druge...

Posebno je zanimljiva transkripcija imena grada kroz povijest: u ranom srednjem vijeku bio je to grad Siscium, a zatim slijede kajkavske grafije: Sissek, Sziszek, Sciteck, Zysek, Sziscium, Scytzyc, Zitech, Scyteck i na kraju: Sziszak i Sisak.

Posjetite bilo koji od ovih ili sve... a ako vam je zamirisalo, birajte znači vjetrovit ili izrazito sunčani dan i istražujte Hrvatsku, pretražujte vrlo bogatu hrvatsku povijest...

image042

 Tekstovi: Sisačka biskupija, Javor Novak
Foto: JEN

Sub, 7-12-2019, 13:51:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.