Javor NovakJavor Noval karikatura

Doba trpova

 „Svjetski intelektualci“ protiv Hasanbegovića

Najnoviji napad na ministra kulture Zlatka Hasanbegovića stiže tobože iz Francuske. Zanimljivo je koliko je taj napad dosadan. Nakon što karikaturalno hvatanje političara za rukav pred Saborom nije dalo rezultata osim groteske od makadam-teatra; nakon što skupna fotografija stane i na zaslon mini mobitela, nakon što su se strani veleposlanici zaigrali uplitanjem u unutarnje stvari države na čijoj električnoj struji radi (i) njihov facebook; nakon što prikupljanje potpisa na peticiju kulturnjaka u Hrvatskoj nije uspjelo jer je skupljeno trostruko više protu-potpisa, narikače iz Hrvatske sele po europama.

Tko zna na koliko su tisuća adresa uputili svoje žalopojno pismo nemaštovita sadržaja i lažnih tvrdnji. No, izgleda se pokazalo kako je isplativije biti aktivist nego glumac. I Soros, čiji su novinski projekti propali uzduž i poprijeko Lijepe naše, a nakon što su utučene silne pare, promijenio je taktiku – sada više ulaže u pojedince. To mu je mnogo jeftinije. Tako odavno rade i pojedini djelitelji stipendija – odabrane pozovu na obuku u inozemstvo, a zatim oni, kako koji i kako kada treba, iskaču iz paštete po Hrvatskoj GeopolitikaGeopolitika uostalom nije ništa drugo nego neodvojiv zbir političkih, ekonomskih i svih krupnih i sitnih pritisaka, političkih igara i često sasvim protu-suverenitetnih i nikako reciprocitetnih prava. Pa čak i mimo diplomatskim i mimo političkim kanalima. Svim sredstvima. To ima najvišu cijenu u zlatu, a pogodnog štofa za ucjenu nikada dosta.i odrađuju posao, vraćaju uložena sredstva. Nije bitno kleveću li oni domovinu ili se zamataju u krvave halje demokracije, nije bitna ni istina niti za to postoji demanti koji bi oni čitali. Važno je kljucati stalno. Bitno je da provode strani interes i da stalno prikupljaju nove i nove optužbe ne bi li se koja od njih ipak uhvatila i ne bi li Hrvatska još uvijek i što duže ostala ucijenjenom. Samo tako može se sustavno pljačkati žrtvu, ako joj se dokidaju prava i to sasvim neekonomskim sredstvima.

Geopolitika uostalom nije ništa drugo nego neodvojiv zbir političkih, ekonomskih i svih krupnih i sitnih pritisaka, političkih igara i često sasvim protu-suverenitetnih i nikako reciprocitetnih prava. Pa čak i mimo diplomatskim i mimo političkim kanalima. Svim sredstvima. To ima najvišu cijenu u zlatu, a pogodnog štofa za ucjenu nikada dosta. Jasno, ako kuriri dobro odrade dug stiže nova mrkva.

Pozivajući se na demokraciju ovo nedemokratsko podzemlje služi se hajkom, a ne dijalogom. Iz toga je jasno da je njihov cilj unaprijed zadan i postavljen i ne samo da izbjegavaju dijalog, ne samo da im on ne treba, nedemokratsko podzemlje po definiciji zaobilazi i legalne institucije države pa čak i sam parlament. Njihove su metode uličarske a sponzori su im imperijalno nasilni.

Kažem sada se glasaju preko Francuske. Ondje je godine Gospodnje 1973. pokrenut dnevni list Liberation. Koketirajući s oslobođenjem, puštanjem i borbom to se dnevno izdanje hvali i da su tabloid i da su novina koja ima svoje mišljenje. Neke druge novine hvale se recimo svojom aktualnošću, prvo objektivitetom, istinom, ali ne i Liberation. Logično, jer francuski pokret otpora i dan danas nasmijava tv gledatelje. Naime, gotovo tri dekade po svršetku Drugog svjetskog rata skupina ljevičara u Francuskoj pokreće novine kojima se želi boriti za slobodu. Što je samo po sebi pohvalno osim što kasne još od 1939.

Informacije donose kuriri iz Hrvatske

Objektivnost im nije osobina. ali smatraju da je militarizam komunističkih ideja poželjan i vrijedan borbe. Tako peticiju potpisuju i marksisti izgubljeni u vremenu jer svatko je dobro došao. Odrađujući posao gomilanja ucjena prema Hrvatskoj Vladi ideološki Liberation temu o Hrvatskoj donosi na čak 25-om mjestu. Ta njihova borba za LaRocuheposvudašnju crvenu slobodu sama po sebi ne bi bila sumnjiva da im informacije ne donose kuriri iz Hrvatske. Živo me zanima kako bi se isti proveli u nekoj od zemalja mnogo hvaljene zapadne demokracije kada bi u domovini bili otkriveni. Kada bi na sunce izašlo kakvim se ocrnjivanjima služe. Koliko mi je poznato bilo je i oduzimanja državljanstva i kaznenog progona zbog sramoćenja. U nas, čudno: vrijeđati, sramotiti i klevetati osobu jest kazneno djelo a klevetati državu je izgleda demokratsko postignuće. Izuzeci su nadam se mogući.

Jedan od najpoznatijih američkih primjera koliko vrijedi demokracija i kada ona pokazuje zube je slučaj sveučilišnog profesora Lyndona LaRouchea. Taj kompleksni čovjek multidisciplinarnih zanimanja (vjerom kveker, LaRoucheLaRouche je zanimljiv još po nečemu, i po tome je primjer: od 1949. do 1964. u svojoj tadašnjoj partiji bio je blizak socijalistima i radnicima; od 1973. do 1979. njegova je partija bila partija rada, a od 1979. postao je demokrat. Zvuči poznato kao u Hrvatskoj? Sindikalisti, Laburisti, komunisti -isti, -isti... pa nisu komunisti nego antifašisti, pa konvergencijom iz stranke u stranku sve do tobožnjih socijal-demokrata. I sada bi da nas uče ljudskim pravima.sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu kao civil uz sanitetske postrojbe, deklariran kao marksist trockist, pisao je o ekonomskim, povijesnim, znanstvenim i političkim temama, filozofskim i psihoanalitičkim područjima, objavio je tridesetak publikacija te brojne knjige, održavao je predavanja diljem svijeta, osnovao je svoj pokret, osam puta kandidirao se za predsjednika SAD-a). Zbog svojih političkih uvjerenja i objavljenih knjiga unatoč reputaciji koju je uživao završio je na robiji. Iako biste očekivali da je upao u vještičje kolo Josepha McCarthyja i pripadajuće antikomunističke histerije u SAD u drugoj polovini četrdesetih i pedesetih godina, ne, LaRouche je uhićen 1989. Tek početkom 1994. pušten je iz zatvora kada je i objavljeno da ostaje u režimu uvjetovane i nadzirane slobode još punih deset godina!

Karizmatski LaRouche, ljevičarskih uvjerenja tako je postao pokazni primjer kako se demokracija obračunava s neistomišljenicima, ma tko oni bili. Ne zazivam takvo postupanje, daleko bili takvi zakoni od Hrvatske. No, neki oblik zaštite domovine čiji si državljanin morao bi postojati.

Medijsko napuhavanje

LaRouche je zanimljiv još po nečemu, i po tome je primjer: od 1949. do 1964. u svojoj tadašnjoj partiji bio je MrežaKorisno je što se crvena mreža (raz)otkriva i što su potpisnici svima vidljivi. Možda se u Francuskoj nađe neki hrvatski intelektualac koji će u redakciju poslati svoje protestno pismo, peticiju istine i pismo demantija. In spe.blizak socijalistima i radnicima; od 1973. do 1979. njegova je partija bila partija rada, a od 1979. postao je demokrat. Zvuči poznato kao u Hrvatskoj? Sindikalisti, Laburisti, komunisti -isti, -isti... pa nisu komunisti nego antifašisti, pa konvergencijom iz stranke u stranku sve do tobožnjih socijal-demokrata. I sada bi da nas uče ljudskim pravima.

Na kraju, kako mediji u nas napuhuju, piše se da europski intelektualci traže smjenu našeg ministra. No, potpisani nisu ni većina, a niti reprezentativan uzorak europskih intelektualaca. Oni po broju nisu odlučujući niti u jednom velegradu tipa Pariza. I ono što je najtragičnije, a i to je primjer, oni ministru Hasanbegoviću pokušavaju iskopati optužujuću fašističku prošlost. Zovu to fašizacijom koje li nakaradne kovanice! Vade prošlost, a za to vrijeme u njihovoj rodnoj Francuskoj, fašisti su registrirana sadašnjost, politička snaga u parlamentu, stranka koja pobjeđuje na lokalnim izborima...

Kažem zanimljivo koliko je (i) ovaj napad dosadan. No, korisno je što se crvena mreža (raz)otkriva i što su potpisnici svima vidljivi. Možda se u Francuskoj nađe neki hrvatski intelektualac koji će u redakciju poslati svoje protestno pismo, peticiju istine i pismo demantija. In spe. Do tada, ovo je djelomičan popis potpisnika:

...signataires : Benjamin Abtan Président du Mouvement antiraciste européen (Egam), Ursa Raukar Actrice (Croatie), Beate et Serge Klarsfeld Ambassadeurs honoraires de l’Unesco (Allemagne et France), Mario Mazic Directeur des programmes à Youth Initiative for Human Rights (Croatie), Annette Wieviorka Historienne (France), Kim Campbell Ancienne Première ministre du Canada, présidente du World Movement for Democracy (Canada), Judith Butler Philosophe (Etats-Unis), Dario Fo Prix Nobel de littérature (Italie), Miguel Ángel Moratinos Ancien ministre des Affaires étrangères (Espagne), Richard Prasquier Vice-président de la Fondation pour la mémoire de la Shoah (France), Danis Tanovic Cinéaste (Bosnie-Herzégovine), Benjamin Stora Historien (France), Etienne Balibar Professeur émérite en philosophie à l’université de Paris-Ouest-Nanterre, chaire en philosophie moderne européenne, Kingston University London (France), Alain Finkielkraut Philosophe (France), Toni Negri Philosophe (France), Chantal Mouffe Professeure en théorie politique, University of Westminster (Belgique et Grande-Bretagne), Saskia Sassen Sociologue à Columbia University et professeure invitée à la London School of Economics (Pays-Bas et Etats-Unis), Nancy Fraser Philosophe (Etats-Unis), Caroline Mecary Avocate (France) Sari Nusseibeh Ancien président de l’université Al-Qods (Palestine), Henry Rousso Historien (France), Pap Ndiaye Historien (France), Catherine Withol de Wenden Professeure à Sciences-Po Paris (France)...

Javor Novak

Pet, 30-10-2020, 23:14:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.