Doba trpova

Detalji

Objavljeno: 20. kolovoza 2015.

Militantno srbstvo, alojalno srbstvo, ono koje nikada nije priznalo Republiku Hrvatsku i koje u njoj živi kao po kazni, sada treba, sada mora osvojiti novi položaj. Da ne dođe do retuđmanizacije, do lustracije, do revizije proglašene abolicije. A od te aveti po Pupovčeve Srbe veće aveti ne ima. Zato će nam prebacivati preko mreže svaki dan novu, neku drugu uvrjedu, psiho-agresiju i bit će ih sve više i više što izborima budemo bliži. (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 17. kolovoza 2015.

Što muči Jelenu Lovrićevu, isluženo i davno politički kompromitirano komitetsko pero? Što smatra najopasnijim kad misli da se ima čime komentatorski staviti iznad Predsjednice Republike? Prvo, otposlana drugarica po kazni u Hrvatskoj neinventivno tvrdi kako „bi predsjednicu države netko napokon trebao upozoriti da je izborna kampanja odavno završena“. Koja izlizana i promašena teza već u samoj glavi teksta... i koja otfurana ironija. No, doista, je li zaboravljen rezultat predsjedničke kampanje? U drugova još očito jako boli. (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 16. kolovoza 2015.

Kad započnete (bosonog) hod po krhotinama zvanim korisnička služba VIP-a, razgovarat ćete s pet govornih robota istovremeno. Sve je projektirano tako da izgleda kao usluga, kao promptna usluga, kao funkcionirajuća usluga. U stvari - vrte vas vola oko stola. Što duže zovete sve se češće ponavljaju. I tada počinjete gubiti živce: pa niste valjda na toj razini da vas voza nekakav govorni automat smišljen usput zato da vas otpili, iznervira i prisili da keširate za bon... Hm, veliki Ranko Marinković priskočio mi je u pomoć - davno je već shvatio Kreletovu potrebu da laje na žarulju, eto zato ođe (i) mene pod njom. Ću da probam... (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 28. srpnja 2015.

Za malu Sloveniju prepunu radinih ljudi i onih koji nikada ne će nasjesti na mržnje iz Piranskoga zaljeva i s državnoga i medijskoga vrha, pomorsko je pitanje rak rana. S tri zaljeva teško je imati Slovensko more, a još teže pomorstvo pa i pomorski turizam. Opasno je dakle kad se traži što ti Bog nije dao i ne može to uroditi normalnim plodom. To može biti samo metastaza i na žalost - plod podsmjeha. Najteže je kad se čovjek ne zna nasmijati sam sebi. Zato se svi drugi smiju, pa je i moj posljednji slikovni prilog u istome smijeru. (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 03. srpnja 2015.

Dubravko Horvatić (Zagreb, 09. prosinca 1939. - Zagreb, 20. svibnja 2004.), hrvatski pjesnik, romanopisac, novelist, esejist, publicist, urednik i fulminantni rodoljub, rođen je u Zagrebu. Završio je klasičnu gimnaziju i filozofski fakultet - komparativnu književnost i povijest umjetnosti. Svoj je rad započeo kao voditelj Galerije Studentskog centra, zatim prelazi u Društvo književnika Hrvatske i postaje mu tajnikom, te se ističe kao urednik nekoliko dječjih časopisa i listova. (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 02. srpnja 2015.

Ovo je kraj istraživanja Hude Jame što se novinarskog posla tiče. Objavio sam sve što sam saznao od veljače 1998. do srpnja o.g. No, kako to obično biva sada ide „braking news". U redakciju je stigla posljednja vijest prije objave. Ona je opet stigla od našeg čovjeka na terenu – još nije kraj priči o Hudoj Jami.(J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 01. srpnja 2015.

Iz govora slovenske političarke Eve Irgl na komemoraciji u Hudoj Jami izdvajamo: "kod nas nema ni priznanja ni pravne države, koja bi povela postupke protiv odgovornih za zločine. Kaznena prijava protiv nekadašnjeg pomoćnika načelnika OZNE, Mitje Ribičiča, premda utemeljena, kako i sami znate nije dospjela daleko. Postupak je na tužilaštvu i pred istražnim sucem bio namjerno obustavljen. Na slovenskome se tlu tako odigrao zločin bez zločinaca". (hkv, J. Novak, T. Mihalić)

Detalji

Objavljeno: 29. lipnja 2015.

Na području Slovenije evidentirano je više od 600 masovnih prikrivenih grobišta a u Hrvatskoj preko 900! Partizanska je vojska u Hrvatskoj od rujna 1944. do svibnja 1945. Upravljala s 19 (devetnaest!) koncentracijskih logora, u kojima je Titov režim držao zatočenima na desetke tisuća hrvatskih civila i manji dio ratnih zarobljenika. Među poznatijima su: logor Knićanin, radni logor Valpovo, Sabirni centar Josipovac, politički logor Goli otok. Treba li povijest šugoslavije biti revidirana? Ne treba nego mora jer ovi podatci nisu u njoj a činjenični su. (J. Novak)