Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

Život naš svagdašnji

 

Nakupilo se toga dosta u zadnje vrijeme, iznutra i izvana. Glede vanjskih poslova, odnosno potrebe da se sazove nacionalna konferencija o međunarodnom položaju Republike Hrvatske – HKV je objavilo priopćenje za javnost. Na toj bi konferenciji uz obnašatelje državne vlasti i predstavnike oporbe, sudjelovali i nezavisni intelektualci bez kojih oni prvi ne mogu naći put jer su zabasali u neprohodnu pustopoljinu svojim priglupim bezalternativnim pravcem koji završava u slijepoj ulici. Slovenci puštaju probne balone preko manjih parlamentarnih ili posve neparlamentarnih stranaka, koje su glasnogovornici parlamenta, odnosno slovenske državne vlasti. Ova potonja je pak glasnogovornik onih poznatih velikih sila, koje huckaju Sloveniju da ne bi bile u prvom planu. Cilj je poigravanje s Hrvatskom sve dok ne uđe do koljena u zapadnobalkansko blato. Smisao poigravanja je nepristajanje na hrvatsku samostalnost.

Da bi lakše ostvarila minimalističke (po njoj) zahtjeve za Savudrijskom valom i još ponešto teritorija na kopnu, Slovenija ide s maksimalističkim zahtjevima – ne još službena, ali znamo proceduru. Stranka Zmage J. upravo otvoreno izgovara ono na što su me poznanici Slovenci i prije upozoravali – da je krajnji cilj Istra, ali ne samo Istra nego i kvarnerski otoci, minus Krk. Sjetih se kolonijalnog apetita polovicom osamdesetih, kada sam na putu iz Osora prema Malom Lošinju, vidio vikendaško naselje s putokazima na slovenskom jeziku. Kako bismo posve znanstveno utvrdili o čemu se radi, Hrvatsko kulturno vijeće namjerava uskoro prirediti okrugli stol ili tribinu pod naslovom « Osovina London : Ljubljana – Beograd». Da vidimo kako je to bilo i kako je do svega došlo, s napomenom da se ne radi samo o frustraciji nepovijesnog naroda na omanjem teritoriju, nego i o (vječno) širim balkanskim igrama, u kojima sudjeluju velike sile. I da podsjetimo kako su u dvije Jugoslavije Ljubljana i Beograd srdačno surađivali preko leđa Hrvatske. Da se prisjetimo tko je bio Korošec, tko je obnašao dužnost ministra unutarnjih dela u vrijeme atentata na hrvatske zastupnike…

A sada o Sloveniji s druge strane. Kao što već negdje rekoh, imam stanovite teškoće kada je u pitanju sraz sa Slovenijom, jer je Slovenija najveće hrvatsko groblje. Nazvao me je neki dan na član ( član HKV-a) koji živi izbrisan ili neizbrisan, ne znam, u europskoj deželi. Kaže da ga je kontaktirao Jože Dežman, službeni slovenski istražitelj grobišta u kojemu se nalaze žrtve komunističkog terora l945. Otkriveno je, veli, novo grobište pokraj Laškog - grobište hrvatskih vojnika i civila. Dakle, Slovenija se ne zanima samo za hrvatski teritorij nego i za hrvatske žrtve . Hrvatska se bijedno brani od slovenskih teritorijalnih presezanja, a više nego bijedno brine se za grobišta u kojima su Hrvati – a tih grobišta ima na tisuće.

Iz tiska je izašao šesti po redu zbornik « Haaški sud – Zajednički zločinački pothvat –Što je to», u nakladi Hrvatskoga kulturnog vijeća. O zborniku će biti riječi na skoroj promociji, a za sada ovo – priča o topničkim dnevnicima je doista tragikomična. Oni očito ne postoje, nego više-manje osobne bilješke koje nemaju ili ne bi trebale imati nikakvu snagu dokaza. Dokaza čega? Da je Knin prekomjerno granatiran? Kad bi se htjelo doista vidjeti koliko je to Knin stradao, evo izlaza bez puno problema: poznato je da su cijelo područje prije početka akcije «Oluja» snimile američke bespilotne letjelice. Valjda postoji i neka snimka iz vremena nakon «Oluje» ( dan poslije, dva ili tri ). Pa treba usporediti snimke prije i poslije, a onda su svi topnički dnevnici nepotrebni. No kako onda dalje ucjenjivati Hrvatsku?

Nisam pisao o tome jer mi se gadi. Naime, postoji stanovita Zaklada za udruge, koja raspodjeljuje novac za udruge – novac iz državnog proračuna. Raspodjeljuje tako da se unaprijed zna koja će udruga i za koje programe dobiti novac, a na prvim mjestima su naravno subverzivne udruge protuhrvatskoga karaktera. Zaklada ima voditeljicu, ravnateljicu ili direktoricu, nije važno, koja je potpuno anonimna osoba, te valjda neko vijeće ili slično koje pokriva odluke – ali ne pokriva imenima i autoritetom, nego se i opet radi o anonimnim ljudima. Hrvatsko kulturno vijeće je već dvaput ispunjavalo silne formulare ne bi li dobilo novac za projekte, ali je odbijeno. Projekti su bili ovi: izrada podloge za Zakon o hrvatskom standardnom jeziku, te izrada podloge za dokument (sličan Deklaraciji o Domovinskom ratu) u kojemu bi na znanstvenoj razini bila postignuta suglasnost oko neuralgičnih točaka u tijeku dvadesetoga stoljeća – onih koje i nadalje razjedinjuju hrvatsko društvo. Anonimne gospođe i gospoda, skloni subverzivcima i istospolcima, prvi su projekt odbili s idiotskim obrazloženjem da HKV godinu prije nije dovoljno zaradio (!), a drugi su projekt odbacili jer smatraju da nije koristan.

Da je, recimo, Zakon o hrvatskom standardnom jeziku potreban, evo primjera iz prakse koji strši upravo zato što se radi o tijelu unutar Ministarstva znanosti, a jezik nekako spada u to ministarstvo, premda nisam siguran – jezikoslovlje kao znanost sigurno, ali hrvatski jezik u svoj svojoj veličini svakako treba biti i briga Ministarstva kulture, koje pere ruke…No da nastavim : u Ministarstvu znanosti postoji Vijeće za kurikulum. Na čelu mu je Nevio Šetić, inače dobar znalac hrvatskoga jezika. No zamislite da je mene tko postavio na čelo takvoga Vijeća ( u sadašnjoj konstelaciji, doduše, nemoguće ) – bih li pristao na takav naziv toga tijela? Ne, naravno. Radi se o nasilnom ubacivanju tuđice, koja nije uspjela postati dijelom korpusa hrvatskoga standardnog (književnog ) jezika . Da je tako, dokazuje Rječnik hrvatskoga jezika ( Leksikografski zavod M.K.2000.) gdje pod «k» nema nikakvoga kurikuluma. Ima riječi koje je hrvatski posvojio, kao kurentnost,kuriozum, kurir… itd.

Moram reći da mi dugo nije bilo jasno (ne bavim se profesionalno prosvjetom niti ju pratim koliko bih trebalo) o čemu se uopće radi. Svi znamo za curriculum vitae i to je jedino što imamo na pameti, dakle kratki životopis. A ovaj iz Ministarstva znanosti nešto je drugo i kada mu se napokon pronikne u sadržaj – može se prevesti na hrvatski. Radi se o u p u t n i k u , dobroj, točnoj i hrvatskoj riječi, kao što su mnogi znalci predlagali i na stranicama HKV-a. Promaklo mi je nešto važno – u pisanju o grobištima o Sloveniji i novootkrivenom grobištu kod Laškog (lokacija ima ime, no negdje sam zametnuo) zaboravio sam najvažnije. Naime, po svemu sudeći jedan je Hrvat preživio i uspio se spasiti. Molim ovim putem da nam oni koji nešto znaju o pokolju kod Laškog (možda članovi obitelji tada preživjelog) pruže informacije koje imaju.

Upravo čitam jednu neobičnu knjigu, tiskanu l999. o prekidu hrvatske šutnje l989. Na dan 28. veljače 2009., dakle na dvadesetu obljetnicu prekida šutnje, bit će u dvorani «Hrvatskog slova» održana tribina u sjećanje na događaj koji je značio prijelomni trenutak u novijoj hrvatskoj povijesti.Čitam ondašnji Tuđmanov govor i oko mi zastaje nad njegovom novokovanicom «trebalobisti» - sjajna riječ za ljude koji su u ta vremena govorili da bi nešto «trebalo učiniti» , ali da to učini ,naravno, netko drugi. Ne oni, ne trebalobisti.

Hrvoje Hitrec

{mxc}

Pet, 4-12-2020, 08:44:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.