Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

Kontinentalni turizam i zagorski dvorci: veličanstveni interijer dvora Sveti Križ Začretje

Mnogo je više od trideset dvoraca, koliko znam, u Hrvatskom zagorju. Sudbina većine njih bila je i jest otužna, zub vremena odgrizao je nazubljena kruništa, a nemar, pakost i svjesno, ideološki tendenciozno barbarsko uništavanje bijaše zaštitinim znakom komunističkoga razdoblja koje se tako obračunavalo s hrvatskimVeliki Tabor - Zagorjeplemstvom i hrvatskom baštinom. Možda su najzorniji primjer Novi Dvori u Zaprešiću, gdje su marni skojevci oskvrnuli i kosti bana Jelačića, "kontrarevolucionara" po učenju tadanjih partijskih škola. I dvorci koji su imali nešto manje izazovan naboj postajali su bizarne "zadruge" i urušavali se, tek su neki, zahvaljujući novijoj gradnji odnosno rekonstrukciji i dogradnji u bliskim stoljećima, izbjegli zlu vremena (Trakošćan).

Samostalna hrvatska država zatekla je tu dragocjenu baštinu u užasnom stanju,Veliki Tabor - Zagorjea kako su prirotet bile ratne posljedice, razoreni gradovi i sela, crkve i samostani, kazališta i knjižnice, na stare dvorce tek se poslije moglo usmjeriti nešto pozornosti i nešto novaca, premalo i bez sustavnosti. Koliko samo traje obnova Velikoga Tabora, dvorca iznimne lijeposti u čarobnom krajoliku, a svršetak se ne nazire, premda je dosta učinjeno. Sretniji Austrijanci (felix Austria) odavno su završili posao i dvorci su velik adut u njihovu turizmu koji je, po prirodi stvari, samo kontinentalan a donosi državi i privatnicima velik novac.

Hrvatska tek sporo šepa u kontinentalnom turizmu koji se i nadalje tretira kao mlađi, zaostali brat morskoga. Obnova svih zagorskih dvoraca bila bi kralježnica turizma u ovom ubavom dijelu naše lijepe domovine, ali i znak da poštujemo svoju povijesVeliki Tabort u kojoj su upravo stanovnici burgova na brjegovima i kasnijih plemićkih dvoraca na brežuljcima i u ravnicama odigrali znatnu, pa i presudnu ulogu u očuvanju nacionalne svijesti i državotvorne misli.

Sveti Križ i Sveti Hubert

Kada s autoceste skrenete u Sveti Križ Začretje, mjesto neveliko ali skladno, uredno i prisno, pet stotina metara nasuprot crkvi vidite derutno pročelje dvora Sv. Križ Začretje i u prvi mah pomislite da je riječ o jednom od onih nesretnika koji su prepušteni propadanju. To je veće iznenađenje kada kroz skromnaSv. Križ ZačretjeKada s autoceste skrenete u Sveti Križ Začretje, mjesto neveliko ali skladno, uredno i prisno, pet stotina metara nasuprot crkvi vidite derutno pročelje dvora Sv. Križ Začretje i u prvi mah pomislite da je riječ o jednom od onih nesretnika koji su prepušteni propadanju. To je veće iznenađenje kada kroz skromna vrata uđete u dvorac i nađete se u veličanstvenoj, gotovo potpuno uređenoj, s ukusom i dušom oživjelom unutrašnjosti, brojnim salonima, knjižnicom i sobama, muzejskim inventarom, slikama i kipovima vrata uđete u dvorac i nađete se u veličanstvenoj, gotovo potpuno uređenoj, s ukusom i dušom oživjelom unutrašnjosti, brojnim salonima, knjižnicom i sobama, muzejskim inventarom, slikama i kipovima.

Povjesnica kaže da je za sadašnju arhitekturu dvorca najzaslužnija jedna žena, Ana Marija iz obitelji trakošćanskih Draškovića koja se udala za posljednjega od svetokriških Keglevića, i vrlo rano postala udovicom. Ona je spojila dvije zgrade impozantnim središnjim dijelom nadsvođenim kupolom i tako se dobro brinula za gospodarstvo da je dobila i odličje Salus et Gloria. Sveti Kriz Začretje DvoracBilo je to vrijeme mlade Marije Terezije za čije su se interese borili Hrvati poput Trenka, ali i jedan Sermage koji se navodno libio ratovati ali je zajedno s Trenkom zdušno haračio po Bavarskoj. Taj Petar Troilo Sermage bio je do ušiju zaljubljen u Anu Mariju te opsjedao i Sv. Križ Začretje (ružama i darovima) sve dok Keglevićeva udovica nije popustila i postala groficom Sermage, a Petar Troilo priključio Sv. Križ ostalim svojim imanjima, od Varaždina do Stenjevca. S Keglevićem je Ana Marija imala troje djece (mlađa kći je pjesnikinja Katarina) a sa Sermageom petero. Imanje i dvorac u Začretju, s prekrasnim perivojem i jezerima, bijahu nadaleko čuveni.

U središtu grba Sermageovih je jelen (Cerf mage – Sermage), jelen čudotvorac koji je bio razlog obraćenju sv. Huberta. Petar Troilo je od Petra Zrinskoga preuzeo geslo Arte et Marte te je tako odao počast velikoj hrvatskoj lozi čija su imanja Habsburzi podijelili tuđincima, pa je napokon i francuske Sermage podosta dopalo. Neki su od njih u drugom ili trećem naraštaju postali ne samo političkim Hrvatima, Dvorac Sveti Križ Začretjerazumjeli su hrvatsku povijest i obratili se i oni, bez pomoći jelena, te urasli u hrvatsko nacionalno tkivo.

Nakon Sermageovih, već svršetkom l9. stoljeća, dvorac preuzimaju Vraniczany koji dobro gospodare imanjem, ali ga napuštaju prije Drugoga svjetskog rata. U NDH je ondje domaćinska škola, 1945. vojni zatvor, zatim poljoprivredna stanica, dom zdravlja, kino, škola, pa jugoslavenska vojska. Dvorac propada. Propadanje se nastavlja i devedesetih, u hrvatskoj državi. 2001. dvor Sv. Križ Začretje kupuje znanstvenik dr. Janko Mršić Flögel zajedno s okolišem koji je nagrižen parcelizacijom. "Stručnjaci" mu kažu da je statika u redu, temelji čvrsti, zidovi stameni, ali nije tako – obnova se pretvara u noćnu moru, dugo traje dok se zgrada ne učvrsti i tek tada pristupi uređenju 2.720 kvadratnih metara prostora. Sada je u funkciji sedamdeset posto zdanja, u salonima se održavaju koncerti, manji kongresi, predstavljanje knjiga, snimaju se televizijske serije. Među slikama tu su Biffel, Kopač, Šohaj, Babić i vrlo nazočni Lovrenčić koji je, po svjedočanstvima, i odigrao ulogu Mefista u kupnji ruiniranog dvorca, stanje kojega se u tom trenutku 2001. može vidjeti na fotografijama. No, ima tu i Gauermana, Dragana Melkusa, Velimira Trnskog,Dvorac MaruševecRadauša, Reisera (Cesarićev portret), antiknoga stakla i keramike Zsolnay, te vrijednih starih knjiga iz kojih je o gospodarenju učila vjerojatno i ona zaslužna Ana Marija Trakošćanska. Da, ima i jedan Laurana, bista mlade žene. Laurana !

Država samo gleda i šuti

Dvor Sv. Križ Začretje je spomenik I. kategorije. Nesklonost države da sudjeluje u obnovi i održavanju dvorca više je nego zagonetna. U polemično intoniranom zaključku monografije, gospođa Mirna Flogel i sama znanstvenica (očito po energiji slična Ani Mariji Keglević) citira Charlesa de Montallemberta koji veli da duga sjećanja stvaraju velike narode, Dvorac Maruševecte piše: "Rasprodajom kulturnih dobara privatnim vlasnicima ne prestaje odgovornost kulturne politike prema očuvanju nacionalne baštine...Međutim, ni europske preporuke ni nacionalno kulturno-povijesno značenje svetokriškog spomenika, ni vrijedan i poticajan revitalizacijski program, ni turistički i gospodarski potenacijal dvorca Sv. Križ Začretje nisu u vidokrugu promotora "tradicijske" kulture i stratega turizma koji zanemaruje "kontinentalne", zagorske i svehrvatske kulturno-povijesne vrijednosti."

Komentar i nije potreban. Dolje, u nizini pokraj autoceste niknuo je zadnjih godina neki komercijalni bastard, "outlet", koji u naivnoj stilizaciji (tek u nekom detalju uspjeloj) nastoji spojiti antičku i hrvatsku, zagorsku arhitekturu. U cjelini, šaka u oko osjetljivom putniku. On skreće pogled prema starom dvorcu na uzvisini Začretja kao prema melemu baštine.

Hrvoje Hitrec
(fotografije: zagorski dvorci Veliki Tabor, Sveti Križ Začretje i Maruševec)

Uto, 25-01-2022, 08:36:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.