Smiju li se vrijeđati tuđe svetinje?

Gnjevni studenti prosvjeduju protiv Vilksovog predavanja

Lars VilksZagrebačko izdanje Styrijinog glasila, «Večernji list, objavilo je 12. svibnja 2010. vijest pod naslovom: « Napadnut švedski karikaturist Lars Vilks» u kojoj stoji: «Švedski karikaturist Lars Vilks, koji je karikaturom proroka Muhameda s psećom glavom prije dvije godine razbjesnio mnoge muslimane, dobio je jučer udarac u glavu dok je držao predavanje o slobodi govora na sveučilištu Uppsala, prenosi BBC. Muškarac koji je sjedio u prvom redu prišao mu je i udario ga glavom u čelo. Vilks je pao i udario u zid, ali nije ozlijeđen. Vilksa je nakon pada oko 20 ljudi pokušalo napasti, pa je policija morala intervenirati i privesti dvoje ljudi». Drugi zagrebački tjednik, «Jutarnji list», glasilo Bode Hombacha [1] o ovome slučaju obavještava nešto drukčije. Prvo, njihov naslov glasi: «Studenti napali autora pseće karikature Muhameda», dok ispod fotografije tog događaja stoji tekst: «Gnjevni studenti prosvjeduju protiv Vilksovog predavanja». Drugo, njihov je uvod drugačiji: «Kontroverzni švedski karikaturist Lars Vilks napadnut je prilikom svog predavanja na švedskom Sveučilištu Uppsala . Gnjevni se student uspio probiti do katedre te Vilksa udariti glavom u glavu. Podsjetimo, Vilks je uvrijedio bio muslimane jer je proroka Muhameda bio nacrtao kao psa». Dakle. Dok je za Večernji list» Vilks «švedski karikaturist», za Jutarnji je list «kontroverzni švedski karikaturist». U daljnjoj obavijesti ovoga glasila stoji:

«Na video snimci se vidi kako policija koristi suzavce u spreju te palice ne bi li zadržala gnjevnu masu koja je na arapskom vikala 'Bog je velik'. Vilks je do sada primio brojne prijetnje zbog njegovog kontroverznog crteža proroka Muhameda s psećim tijelom, no napad u utorak je prvi pokušaj fizičkog obračuna s njime. Sam je umjetnik izjavio bio kako ga je grupa od 15 ljudi neprestano prekidala u predavanju prije nego što izbijanja tučnjave u Uppsali, oko 70 kilometara sjeverno od Stockholma. I prije njegova predavanja oko 260 studenta je unutar prostora Sveučilišta održalo mirni prosvjed. Prošle je godine u rujnu Vilks morao biti prebačen na sigurnu lokaciju nakon što je Al'Qaida njegovu glavu ucijenila sa 100 tisuća dolara».

Isti dan rečeni Abendblatt objavljuje i obavijest o posjeti američkog veleposlanika Jamesa Foleya njihovoj redakciji. Članku su dali bombastičan naslov «Nema odgovorne vlasti bez medija koji su joj spremni otežati živote». Izdvajamo nekoliko karakterističnih izjava američkog veleposlanika, onako kako su ih našoj javnosti servirali novinari austrijskog poslodavca:

– Hrvatski mediji su slobodni. Pogledate li po svijetu, vidjet ćete kako se ističu po slobodi objavljivanja, kritiziranja i istraživanja. Sloboda medija nužna je za budućnost zemlje

– Ozbiljno istraživačko novinarstvo je skupo, ali ne možete imati poštenu vlast i institucije koje funkcioniraju bez takvih medija.

– Bio sam glasnogovornik i iz dana u dan branio sam Vladu. Uvijek je bilo teškoća u odnosima s medijima. Nije nam se sviđala kritika, nismo voljeli što su nas držali pod povećalom, mislili smo da nisu uvijek bili fer. Ali bez takve "paske" i želje medija da nam otežaju živote ne bismo se pokazali kao odgovorna vlada.

Vidljivo je da je urednik članku dao naslov koji predstavlja samovoljnu preinaku veleposlanikovih riječi. Naslov afirmira novinarstvo koje «zagorčuje život», dakle na huškačko i politikantsko piskaranje.

«Švedski karikaturist Lars Vilks» je «držao predavanje o slobodi govora na sveučilištu Uppsala», nakon što je prethodno uvrijedio sve muslimane svijeta na način koji nema ništa zajedničko sa «slobodom govora», niti s onim što Amerikanac naziva «ozbiljno istraživačko novinarstvo». Prikazati Proroka Muhameda a.s. onako kako je to učinio navedeni karikaturist, primitivno je i osvetničko iživljavanje nad najvećom svetinjom milijardu žitelja Zemlje. Muhamed je jedna od najvećih ličnosti, čovječanstva. On je i jedna od duhovnih vertikala čovječanstva. I oni koji nisu Muslimani moraju priznati grandioznost djela ovoga čovjeka. Stvorio je vjersko-kulturološko-civilizacijski kodeks na kojem je izgrađena veličanstvena uljudba velikog broja ljudi naše planete. Osim toga on je za muslimane Božji Prorok, Veliki Učitelji i Autoritet. To što se kuranske tekstove u nekim zemljama zloupotrebljava i pretvara u ideologiju, u fanatizam i bojni poklič nije kriv Muhamed. On je propovijedao moral, bogobojaznost, uredan život, sućut s nemoćnima i siromašnima, ljubav među ljudima, a ne mržnju. Islam je jedna od abramitskih religija, što znači da ima isto izvorište s Kršćanstvom i Judaizmom.

Bez obzira na polisemiju nekih kuranskih tekstova, moramo osjećati poštovanje prema Muhamedu, a također prema umjetničkim, znanstvenim, graditeljskim i uopće civilizacijskim ostvarenjima Muslimana. Europa se diči svojom kulturom, svojim civilizacijskim dosezima. Švedska u tome prednjači. U isto vrijeme njezin navedeni novinar uživa slavu zbog nemoralnog i necivilizacijskog čina. Vrijeđati svetinje vjernika kojima ne pripadaš, svjedoči o tvojoj vrlo niskoj kulturnoj razini autora i ne samo osobnoj pokvarenosti, već i primitivnoj političkoj svijesti.

Prikazati Muhameda sa svinjskom glavom, a dobro znati da je za muslimane svinja nečista životinja, toliko je gnjusno, da to ne bi učinili niti zatočenici Alkatraza, ali bi učinili nacisti i boljševici. Ali, ono što je u svemu najtragičnije, švedskome karikaturisti nije bio cilj njegovati karikaturu kao likovni izričaj (sjetimo se kako je to činio naš Branimir Petrović [2]), već provocirati muslimane i time izazivati moguće krvave sukobe. Briga njega što zbog ovakvih karikatura-zločina može doći u nekoj muslimanskoj zemlji do demonstracija u kojima ni bili izgubljeni mnogi ljudski životi! Između ljudskih života i svoje nakaradno shvaćene «umjetničke slobode», on izabire potonje! Ovaj tip karikatura spada u govor mržnje. To je zloporaba umjetnosti i umjetničke slobode. Zašto se zapadni ljepodusi zgražavaju nad Hitlerovim i Staljinovim odnosom prema umjetnosti, kada i sami dozvoljavaju manipuliranje njome u nečasne i ratnohuškačke svrhe? Kakva je to «umjetnička sloboda» koja se temelji na vrijeđanju milijarde ljudi, koja iskazuje mržnju i provocira rat. Švedski karikaturist Lars Vilks običan je ratni huškač koji svoje zlosilje kamuflira tobožnjom novinarskom i slikarskom slobodom. Ovakav necivilizacijski čin opravdavao je tipičnim zapadnjačkim cinizmom: «Bilo je bitno da pokažem da islam nikako nije jedina religija koja je predmet moje satire, da to može biti i kršćanstvo. Naravno, aludirao sam na velik broj pedofila među svećenstvom. Također, nacrtao sam Židova kao svinju». Ove riječi otkrivaju jednu destruktivnu pseudoetiku, odnosno politički moral koji se temelji na moralnom realtivizmu. Mi u Hrvatskoj osjećamo takvu vrstu zlosilja svakodnevno. Koliko samo kod nas živi Larsa Vilksa! Zamislite kako su se osjećali katolici u Hrvatskoj kada su novine svakodnevno donosile karikature kardinala Stepinca prikazujući ga kao ratnog zločinca i vrijeđajući kao svećenika i osobu? I danas su živi neki od takvih «slobodoljubivih umjetnika».

Nisam za fizičko nasrtanje na nemoralnog karikaturistu, premda narod kaže: tko vjetar sije, buru žanje. No, zakonodavstvo zapadne hemisfere morati će definirati granice slobode umjetničkog stvaranja, odnosno, morati će riješiti pitanje: može li se nekažnjeno, kako kome padne na pamet, vrijeđati najveće svetinje mnogih skupina i naroda i tome izazivati incidente, čak i sukobe u kojima se gube i ljudski životi. Sjetimo se samo sličnog huškačkog poduhvata Vilksovog danskoga kolege.

Ničije se svetinje ne smije vrijeđati. To što u njih ne vjeruješ, ili vjeruješ u nešto drugo, ili vjeruješ u ono u što vjeruje i tvoj kućni ljubimac, ne daje ti pravo na ismijavanje tuđih svetinja, njihovo rušenje, sramoćenje i ponižavanje.

Podsjećam: američki je veleposlanik upotrijebio sintagmu: «ozbiljno istraživačko novinarstvo», a ne samovoljno, anarhističko, ratno-huškačko, provocirajuće, ideološko, partijsko, nekulturno, pohlepničko i nemoralno novinarstvo.

Ondje gdje je u ime slobode sve dozvoljeno, slobode nestaje. Granice moje slobode sežu do granice slobode moga bližnjega. Osim ako se afirmira sotonističko pravilo: Čini kako je tvoja volja i to neka ti bude zakon!

Đuro Vidmarović

 

[1] Bodo Hombach (rođen 19. kolovoza 1952.), njemački političar, visokopozicionirani član Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD). sada direktor Izdavačke kuće, kod nas poznat kao posebni koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu u Bruxellesu . Godine 2002. Bodo Hombach pridružio se Upravi WAZ Media Group, internacionalno aktivne njemačke izdavačke tvrtke.

[2] Branimir Petrović (Piljenice kraj Lipovljana, 2. studenog 1888. - Commugny, Švicarska, 21. lipnja 1957.), hrvatski slikar. Školovao se na Višoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu. Rano je počeo objavljivati karikature u "Hrvatskoj smotri", "Koprivama" i "Savremeniku". Sudjelovao je na skupnim izložbama hrvatskih umjetnika (Hrvatski proljetni salon), gdje je izlagao karikature, aktove i pariške vedute. Od 1911. živio je u inozemstvu, uglavnom u Parizu i Švicarskoj, gdje je radio karikature za ženevske listove. Modernim slikarskim pristupom karikaturi uspio je predočiti psihološke karakteristike karikiranih osoba, (poznata je njegova karikature Antuna Gustava Matoša).

Sri, 22-01-2025, 18:42:23

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.