U Pleternici

U posljednje vrijeme rijetko mi se događaju sretni trenutci. Velike vrućine ugrožavaju mi tlak, tlak vuče za sobom druge tegobe, nakon trećeg cijepljenja protiv COVID-a, kako bi rekli ovi mladi „huliganjerosi“ koje srećem u autobusu, „popušio“ sam nekoliko nepotrebnih boleština i tegoba: bole me desni kuk i križa, noga me ne sluša (kaže moj mudri liječnik „neurološki ispad“), pa se oslanjam na štap, na lijevom oku pojavila se „paučina“, a na oba oka mrena, ne čujem više dobro pa nosim slušni aparat. U mome bi rodnome kraju rekli: „šupav, šepav i ćorav“. Kada sam se požalio našoj kvartovskoj mladoj i naočitoj liječnici, ona me je mudro i upitala i ujedno odgovorila: „kaj bi Vi šteli, da Vas u tim godinama niš ne boli!“ Shvatio sam to kao duhovitu realnost. Stoga, kako je govorio pokojni Juraj Lončarević, treba „unatoč svemu ostati vedar“. Idemo dalje. Pa ipak volim svoju obitelj, Domovinu i svoju Crkvu, radujem se životu, a poglavito nekim lijepim sadržajima. Doduše, ne mogu sve zapisivati jer ne vidim sitna slova, i stoga sam primoran diktirati tekstove tajnici koju plaćam po satu, ali pamet me još, hvala Bogu služi, kao i jezik.

Sretan trenutak koji sam navijestio u naslovu zbio se u Pleternici, lijepome slavonskome gradu pored rijeke Orljave na vratima Požeške doline. Grad je smješten na jugoistoku Požeško-slavonske županije, na mjestu gdje se Orljava probija između Požeške gore i Dilja prema Savi, na tzv. vratima Požeške zlatne doline. Okružen je vijencem gorā Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška gora, a nadmorska visina iznosi 122 metra. Nekada je ovdje vladala umjerena kontinentalna klima

Zgrada pleterničke općine

Pleternica se prvi put spominje u povijesnim dokumentima 1270. godine. U crkvenoj župskoj spomenici prvi puta spominje se ime Pleternica, iako mjesto nosi ime Sveti Nikola. Naziv Pleternica koristi se od 1427. godine. Godine 1536. mjesto je bilo okupirano od osmanlijske vojne sile i pod okupacijom ostaje do 1686. godine. Zanimljiva je činjenica kako je ustanak za oslobođenje vodio fra Luka Ibrišimović i njemu pripada velika povijesna zasluga. Austrijske vojne vlasti oslobođene krajeve Slavonije stavljaju na raspolaganje feudalcima iz svoga naroda, a dio pokrajine pretvoren je u tzv. Slavonsku bojnu granicu, isključen iz jurisdikcije Hrvatskoga sabora i podređen habsburškom vojnom stožeru u Grazu.

Godine 1944., 3. prosinca naredbom partizanskih zapovjednika minirana je i srušena lijepa župna crkva sv. Nikole. Iduće godine, 17. travnja, pred kraj Drugog svjetskog rata započinje zadnja bitka za Pleternicu. Nakon 72 sata krvavih borbi partizani su nadvladali i formirali svoju vlast. Bilježe se veliki gubitci na obje strane, dok je mjesto pretrpjelo veliku materijalnu štetu. Srušeni su svi mostovi na Orljavi, kao i Trenkova vojarna. 1991. godine počinje Domovinski rat. U Pleternici nema ratnih razaranja, ali se njezini stanovnici bore i ginu na raznim bojištima. 1997.godine Pleternica dobiva status grada. Godine 2023. otvoren je Muzej bećarca, koji interpretira bećarac, obuhvaćajući život, narodne običaje i narodne nošnje.

Prema aktualnom popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Pleternica ima 11.323 stanovnika, a samo naseljeno mjesto Pleternica 3.540 stanovnika. 97,64 % čine Hrvati, dok su najbrojnija nacionalna manjina Srbi s 1,42 %. Ostale nacionalne manjine su statistički zanemarive. Od ostalih sela u sastavu Grada Pleternice nijedno nema više od 1.000 stanovnika, a najveći je Gradac s 985 žitelja. Ostala veća sela su Brodski Drenovac (764 stanovnika), Sulkovci (574 stanovnika) i Zagrađe (506 stanovnika). Što se tiče vjerske pripadnosti, većina stanovnika izražavaju se kao katolici.

Razlozi pada u posljednja dva popisna razdoblja vrlo su jasni i ne razlikuju se od onih u drugim dijelovima Slavonije – mladi odlaze u veće gradove radi obrazovanja i zapošljavanja.

Pleternica danas ipak nema veliku gospodarsku snagu. Posljednjih desetak godina radi se na izgradnji industrijske (poduzetničke) zone u istočnom dijelu grada, u blizini željezničkog kolodvora. Trenutno ondje rade četiri tvrtke koje se bave proizvodnjom i trgovinom. Ukupno u Pleternici djeluje pet većih tvrtki, gdje radi većina zaposlenih, dok ostale tvrtke zapošljavaju manji broj djelatnika.

Prva Pučka škola u Pleternici otvorena je još za vrijeme vladavine Marije Terezije 1770. godine. Kasnije je otvorena i jedna mađarska škola (1909. godine., koja danas više ne postoji). Osmogodišnja škola otvorena je 1952. godine.

Danas temelj obrazovanja u pleterničkom kraju čini Osnovna škola koja se nalazi među deset najvećih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, a ima preko 1000 učenika.

Godine 2012. započinje i izgradnja novog dječjeg vrtića, koji će biti izgrađen uz Osnovnu školu, a kapacitet će biti 150 djece.

Kultura, život, događanja

Temelj razvoja kulture i kulturnih događanja čine KUD „Orljava“ (osnovan 1977.) i „Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica“, osnovana davne 1907. godine koja raspolaže fondom od oko 30.000 knjiga. Godine 2011. započela je izgradnja nove zgrade namijenjene knjižnici.

Najpoznatiji događaj koji se obilježava u Pleternici je svetkovanje Gospe od Suza, koji se od 1955. obilježava svake godine. Počinje 23. kolovoza, a traje devet dana, pa je kod lokalnog stanovništva popularno prozvan „Devetnice“.

Od 1982. godine svakog lipnja održava se manifestacija LIDAS (Lipanjski dani amaterskog atvaralaštva), koja je višednevna i ugošćuje razne KUD-ove iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja. U sklopu LIDAS-a od 1993. godine održavaju se i Cvjetići glazbe, dječji tamburaški festival.

Posljednjih godina udruga Moto bulls Pleternica organizira moto susrete, a udruga Mladi za mlade Pleternice zabavu pod nazivom "Pozdrav studentima". Konjogojstvena udruga organizira Prvenstvo Hrvatske u vožnji dvoprega. Pleternica je godine 2015. bila domaćin Europskoga prvenstva u vožnji dvoprega.

Popisom poznatijih društava koja djeluju u Pleternici dobit će se uvid u društveni život grada:

• Dobrovoljno vatrogasno društvo Pleternica, osnovano 1892. godine.

• Lovačko društvo "Šljuka", osnovano 1926. godine.

• Sportsko ribolobno društvo "Orljava", osnovano 1956. godine.

• Konjogojstvena udruga Pleternica, osnovana 1974. godine.

• Kulturno-umjetničko društvo "Orljava", osnovano 1977. godine.

• Planinarsko društvo "Klikun", osnovano 1983. godine.

• Aeroklub "Zlatna dolina", osnovan 1990. godine

• Udruga za sport i rekreaciju "Grbavica", osnovana 2001. godine.

• Moto klub "Bulls Pleternica", osnovan 2007. godine.

• Udruga "Mladi za mlade Pleternice", osnovana 2010. godine.

Podsjećam na neke poznate Pleterničane:

Andrija Štampar – liječnik

Kajo Adžić – povjesničar

Ivan Švear – povjesničar

Dragutin Pavličević – povjesničar

Slaven Barišić – fizičar

Leon Geršković – pravnik

Nikola Filipović - pravnik

Josip Aladrović – političar (bivši ministar)

Mene je posebno impresionirala Hrvatska knjižnica i čitaonica. Ove je godine organizirala ljetne manifestacije pod nazivom „Knjignik“. U sklopu te manifestacije predstavljena je zbirka „Čovječe, prizemlji se“, kolege Peje Šimića. Knjiga sadrži duhovne i misaone pjesme. Govoreći o pjesnikovom životopisu, ravnatelj Knjižnice prof. Franjo Novak istaknuo je da je na pjesničkim manifestacijama osvajao prve i druge nagrade te četiri međunarodne. Njegova pjesma „Ne daj se Ukrajino“ prevedena je na sedam jezika. Pjesme je počeo objavljivati još kao srednjoškolac, a nastavio ih je objavljivati u brojnim časopisima, listovima, dnevnim novinama te u četrdesetak zbornika i monografija.

"U dvadeset i jednoj objavljenoj zbirci napisao je više od 2500 pjesama, od kojih je više od 30 uglazbljeno, a više od 400 posvećeno je rodnoj Posavini. Teme su mu domoljublje, bogoljublje i čovjekoljublje, a čovjek je silne energije i plemenite duše. Kao pjesnik i domoljub te iznimno nadahnut čovjek, veliki je prijatelj Knjižnice i grada Pleternice, a njegova poezija okupila nas je u čast predstojeće Devetnice Gospi od Suza", kazao je ravnatelj te je dodao kako je Šimić i kao umirovljenik vrlo aktivan i plodonosan stvaralac. Zatim je pročitao njegovu pjesmu „Razbistri mi osjetila“. Naposljetku je napomenuo da je „Knjignik“ osmišljen s naglaskom na čitanje i druženje u neformalnom okruženju, a financira ga Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, uz podršku Grada i gradske Turističke zajednice.

Pjevačka skupina Ramljaka iz Pleternice: prelijepe narodne nošnje i povijesno identitetski vrijedne narodne pjesme ramskih Hrvata

Predstavljanju navedene pjesničke zbirke nazočila je i gradonačelnica Marija Šarić. U svojoj pozdravnoj riječi istaknula je kako je kolovoz najljepši mjesec u Pleternici.

"Tada se svi pokrećemo našoj Gospi od Suza, spremamo se za Devetnicu, a svi se posebno trude pripremiti sadržaje za tih devet dana za dolazak posjetitelja, da osjete naše zajedništvo. Posebnu zahvalu večeras upućujem našem ravnatelju Knjižnice koji svake godine pokušava načiniti jedan novi sadržaj. Pritom je vrlo važno da slijedimo jednu zajedničku nit i svi zajedno tematski pristupamo mjesecu kolovozu i duhovno se okrećemo našem svetištu", poručila je gradonačelnica i zahvalila svima na dolasku.

Dio knjižnice namijenjen učenicima

Ja sam na ovoj književnoj svetkovini bio u ulozi predstavljača zbirke pjesama kolege Peje Šimića. Dvorana gradske čitaonice bila je ispunjena do posljednjeg mjesta što me posebno impresioniralo s obzirom na to da u Zagrebu na slične promocije ne dolazi toliko posjetitelja. Osjećao sam se vrlo ugodno i privilegirano. Naglasio sam važnost činjenice što ovoj književnoj večeri nazoči gradonačelnica i niz lokalnih uglednika. Takva sretna sinergija između kulturnih djelatnika i političkih čimbenika uvijek donosi dobre rezultate. Pleternička gradonačelnica mlada je dama, radišna, entuzijastična, odmjerena s kvalitetnim političkim refleksima. (Pitam se zbog čega nije u Saboru Hrvatske?)

Cijela knjižnica arhitektonski je savršeno prilagođena svojoj multimedijalnoj ulozi. Ona je ne samo knjižnica već i izložbeni prostor, igraonica i čitaonica za djecu, ali i igraonica za mališane predškolskog uzrasta. Prema potrebi u njoj se mogu prikazivati filmovi i održavati kazališne predstave.

Fotografije s izložbe čudesno lijepo ukrašenih tikvica

                           Dvorana u kojoj je izložba slikarskih radova                               Odličan rad: Vaza s Isusom iz Međugorja            

                      Publika i gradonačelnica u sredini

 Ravnatelj Hrvatske gradske čitaonice, prof. Franjo Novak

Ravnatelj knjižnice, prof. Franjo Novak, vrlo je radišan i kreativan čovjek. Prvenstveno je zaljubljen u svoje knjižničko blago.

Pleternica postaje sve više poznata po muzeju posvećenom bećarcu kao glazbenoj baštini pod zaštitom UNESCO-a. Taj muzej je građen suvremeno i multifunkcionalno, gotovo neobično za naše poimanje muzeja.

Želio bih ovom prilikom pohvaliti pjevačku skupinu Ramljaka koji su se nastanili u požeškoj dolini i u Pleternici nakon što su bili iseljeni iz svojih domova zbog izgradnje jezera za potrebe hidrocentrale. Odjeveni u izvorne narodne nošnje svoga kraja, izvodili su narodne pjesme koje su odjekivale starinom i povijesnim naslagama. Za Hrvate iz Rame ali i iz bosanske Posavine koji su se morali preseliti u Hrvatsku, kao važan dio čuvanja vlastitog kulturnog identiteta ostaje narodna pjesma, šargija, kolo te bogati pučki običaji. Kada toga nestane, dogodit će se asimilacija doseljenika u kulturni identitet kraja u kojem su se nastanili.

S iskrenošću sam odabrao naslov ovog izvješća jer sam se dobro osjećao u Pleternici. Uz Peju Šimića, došao je kao gost i lider Hrvata Posavljaka nastanjenih u Zagrebu, Ivo Guberac.

Pjesnik Pejo Šimić i gradonačelnica Pleternice Marija Šarić

Pleternici, njenom političkom i kulturnom vodstvu, dakako župniku i župnoj zajednici moram odati priznanje na jedinstvu koje iskazuju kada je riječ o skrbi i ljubavi za svoj grad i Domovinu.

Dođite u Pleternicu svi vi željni bolje upoznati hrvatsku kulturnu baštinu, prelijepi krajolik, rijeku Orljavu, vrijedne ljudi, pokloniti se Gospi od Suza i diviti hrvatskoj Vallis aurei.

Đuro Vidmarović