Prilog suvremenoj povijesti gradišćanskohrvatsko-hrvatskih odnosa (VII.)

Dok čitamo vijesti i komentare u "Hrvatskim novinama" iz vremena prije 2000. godine, ne smijemo zaboraviti na suštinske probleme gradišćanskih Hrvata, a njih je, kako je tvrdio Walter Prior, zarobila skoro 50 % politika asimilanata i asimilacije.

Kao važno, navodim svjedočenje mag. Zlatke Gieler, istaknute društvene i prosvjetne djelatnice, članice zaslužne obitelji Kornfeind.

mag. Zlatka Kornfeind

Gospođa Zlatka Gieler, predsjednica "Hrvatskog kulturnog društva", najutjecajnije udruge gradišćanskih Hrvata u Austriji, na Forumu hrvatskih manjina u Zagrebu, izjavila je sljedeće:

"... ali ipak zabrinuto gledamo budućnost, ako citiram ovde izvještaj 1991. ljeta: 'Sprachgruppen und Sprachkenntnisse im Burgenland (Mikrozensus - Erhebung der Bgld. Forschungsgesellschaft)', DA, SAMO 128 DICE U PREDŠKOLSKOJ DOBI JOŠ ZNA HRVATSKI!! Pitamo se, kade su uzroki? Jedan od najvažnijih uzrokov je sigurno manjkanje hrvatske svisti kot POSLJEDICA DESETLJETNE ASIMILATORSKE POLITIKE. Ova nije omogućila adekvatan razvitak odgoja u materinskom jeziku u čuvarnica i u škola."

Manjinska prava Hrvata u Austriji

Evo što piše Anton Berlaković:

"Predsjednica Hrvatskoga kulturnoga društva, mag. Zlatka Gieler, je nedavno kritizirala, da se u neki dvojezični škola u Gradišću tako čemerno podučava hrvatski, da dica još i na najjednostavnija hrvatska pitanja ne znaju odgovora. Gieler se je tužila, da u neki škola djeluju još i protiv hrvatstva." [15]

Evo tekstova koji potvrđuju tvrdnju gospođe Gieler:

"Općine Cindrof i Klimpuh na čelu s načelniki Priorom (to je onaj koji je prijetio Delbiancu turističkim bojkotom, op. Đ. V.) i Frankom su odbile besplatnu ponudu Zemlje Gradišće, da asistenca-odgojiteljica odgaja u ti grupa, u ki domaća odgojiteljica ne vlada hrvatskim jezikom." [16]

"Protivmanjinski letak Socijaldemokratske stranke - Zemaljska organizacija Gradišće, ods. SPO-organizacija Cogrštof prouzrokovao je veliku škodu za Hrvate ne samo u Cogrštofu i Gradišću, nego za Gradišćanske Hrvate uopće - to u izjavi za tisak piše predsjednica Hrvatskog akademskog kluba Silvija Rešetarić. (...) Silvija Rešetarić apelira na saveznoga kancelara Vranitzkoga i zemaljskoga poglavara Karla Stixa, da se oštro distanciraju od asimilatorske politike nekih njevih seoskih političarov." [17]

"U gradišćanski dvojezični škola se većim dijelom ne podučava dvojezično." [18]

"Tisuće mladih učiteljev je na listi čekanja za posao."

"U Gradišću nima posla za nove učitelje na osnovni i glavni škola." [19]

"Predsjednik Savjeta Ivančić hvali razvitak u dvojezičnom školstvu." [20]

"Projekt dvojezične gimnazije u Beču je zasada propao." [21]

"Nijedan ne more tajiti, da je poznavanje hrvatskoga jezika sve slabije - ča nam kaže i školska statistika. Ali upravo dvojezičnost, dvojezične knjige i druga izdanja podupiru oslabiti poznavanje hrvatskoga jezika." [22]

"Hrvati su tolerantni prema onim, ki ne govoru hrvatski ! Obrnuto nije tako. Isto je to s multikulturnošću: Hrvati su multikulturalni, a većinski narod npr. u Gradišću pod pojmom 'multikulti' uglavnom podrazumiva, da se manji na ima prilagoditi većinskoj kulturi, većinskomu jeziku i identitetu - ali ne obrnuto!" [23]

"Činjenica je, da mladina jako slabo vlada hrvatskim jezikom, a još slabije piše u tom jeziku - ako uopće. Ali pisati i štati se ući u školi." [24]

"Slavistički institut Bečkoga sveučilišta je u zadnji leti nastao i igrališće političkih i ideoloških čarkanj. (...) Zasad se je pridržala SRBOKROATISTI KA. (...) Drugi argument je politički, a u vezi s tim je u ovo vrime livičarska frakcija na Bečkoj slavistiki znatno jača od desničarske. U tom važnu ulogu igra i Trajštofac mag. LUKA SUČIĆ, ki je za pridržanje srpskohrvatskoga, srbokroatistike." [25]

"Nadležni činovnik pri Direkciji zemaljskoga ureda, Rudi Tomšić je rekao da je strašno, kako malo ljudi se služi hrvatskim službenim jezikom." [26]

"Žalibože se naš jezik ne priznaje tako kao naš folklor. Izvan toga je i med nami Hrvati čuda, ki se mer gizdu s hrvatskim folklorom ali upotribljavanje i razvitak našega jezika odbijaju - a u gorjem slučaju još i mrzu. Za vlašći hrvatski povijesni korijen sve manje ljudi zna i zato su za mnoge od nas diblje i eventualno spasonosne uže veze s hrvatskim narodom takorekuć "ispod našega nivoa". Zbog spasa našega jezika se na nimški narod ne moremo nasloniti, na hrvatskoga se ne kanimo a sami smo preslabi." [27]

"Danas dijelom ti isti ljudi odbijaju (južni)hrvatski jezik, jer im je čistunski a s njim ujedno odbijaju po njevom mišljenju nacionalistički (neki bi još rekli i fašistički) državni sistem." [28]

Bez poznavanja materinjeg jezika ide se u germanizaciju po hitnom postupku.

Đuro Vidmarović

[15] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov", br. 42., Eisenstadt, 20. X. 1995.

[16] (Peter Tyran: Čuvarnice: SP - politikum na kvar hrvatstva u Cindrofu i Klimpuhu.),"Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 45., Eisenstadt, 10. XI. 1995. 

[17] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 40., Eisenstadt, 4. X. 1996., 7. 

[18] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 14., Eisenstadt, 5. IV. 1996., 5.

[19] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 35., Eisenstadt, 30. VIII. 1996., 3.

[20] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 87., Eisenstadt, 4. X. 1996., 24.

[21] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 16., Eisenstadt, 19. IV. 1996., 3.

[22] (Peter Tyran: Dvojezična izdanja peljaju do jednojezičnosti i monokultija, "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 39., Eisenstadt, 29. IX. 1995., 2.)

[23] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 36., Eisenstadt, 8. IX. 1995., 2.

[24] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 40., Eisenstadt, 4. X. 1996., 2.

[25] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 46., Eisenstadt, 15. XI. 1996., 3.

[26] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 8., Eisenstadt, 24. II. 1995., 3.

[27] Joško Weindinger: Rezervat za gradišćansko hrvatstvo!, "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 27., Eisenstadt, 5. VII. 1996., 24.

[28] (Peter Tyran: Zagovarajmo hrvatski standard, "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov" br. 46., Eisenstadt, 17. XI. 1995., 2.