Polona Jurinić: Slovenske boje Zagreba i okolice / Slovenske barve Zagreba in okolice, Slovenski dom Zagreb, Zagreb 2019.

S malim „pandemijskim zakašnjenjem“ upozoravam na jednu vrlo vrijednu knjigu kojoj je autorica pripadnica slovenske nacionalne zajednice u Zagrebu, a izdavač Slovenski dom Zagreb. Riječ je o gospođi Poloni Jurinić rođenoj Sitar u Ljubljani 25. kolovoza 1945. Udajom postala je 1972. građanka Zagreba i državljanka Republike Hrvatske. Radila je kao projektant suradnik u projektnim biroima, a nakon osamostaljenja RH povjeren joj je vrlo delikatan zadatak biti članom projektantsko inženjerske skupine koja je obilazila oslobođena i ratom razrušena područja od Dubrovnika, Škabrnje do Belog Manastira. Gospođa Jurinić je donosila stručne ocjene o oštećenjima sakralnih objekata i stoga je vrlo upućena u stradanje upravo crkvenih objekata širom Hrvatske.

Naslovnica: Jedan od velikih zastora HNK u Zagrebu, rad Vasilija Jordana.

Kao Slovenka vrlo je djelatna u svojoj zajednici, poglavito na području istraživanja kulturnih veza Zagreba pa i cijele Hrvatske sa Slovenijom, odnosno istražuje koji su sve slovenski umjetnici, znanstvenici i ini stručnjaci sudjelovali u kulturnom životu Hrvatske. Slovenska zajednica izdaje časopis „Nova odmeva“ u kojima ing. Jurinić piše o svojim istraživanjima. Do sada je objavila slijedeće knjige: „Pater Janez Strašek, mučenik (1906. – 1947.)“, Zagreb 2011.; „Slovenske boje u hrvatskoj likovnoj umjetnosti“, Zagreb 2012.; „Svetice, pavlinski samostan, crkva Rođenja BDM“, Zagreb 2013.; „Tragom Crne Gospe“, Zagreb 2014.; „Čovjekoljublje i tragedije, Jastrebarsko – Horjul“, Zagreb 2015.; „Jože (Josip) Plečnik, projekti i realizacije u Hrvatskoj“, Zagreb 2017.; „Po putovima don Janeza (Ivana) Kranjca (1914. – 1941.)“, Zagreb 2018. i „Pater Janez Strošek, mučenik (1906. – 1947.)“, drugo dopunjeno izdanje, Zagreb 2019.

Sva su navedena djela vrlo aktualna i važna.

Autorica je slijedila životopise mnogih svećenika Slovenaca (od njih 60) koje je Hitler nakon zauzimanja Slovenije prognao iz domovine, a tadašnjih zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac ih je inkardinirao i rasporedio po župama svoje Nadbiskupije. Među prognanim svećenicima gospođa Jurinić je otkrila i dva mučenika od strane četnika u ratu i komunista, odnosno Udbe, nove titoistočke Jugoslavije, nakon rata. To su pater Janez Strašek i don Janez Kranjc. Sudbina ovog posljednjeg svećenika je stravična. Naime, on je bio župnik u Kistanjama. Godine 1941. kako je ing. Jurinić otkrila, četnici su ga zarobili dok je išao iz jedne svoje župe u drugu služiti polnoćku. Nabili su ga na kolac i ispekli živoga na vatri, a zatim tako pečenoga unijeli u kistanjsku crvku na užas vjernika koji su čekali Svetu Misu - Polnoćku .

Knjiga „Slovenske boje Zagreba i okolice“ vrlo je značajna, poglavito sada nakon potresa kada su mnoge crkve i vjerski objekti nastradali u većoj ili manjoj mjeri zbog čega njezine fotografije imaju važnu ulogu u obnovi i rekonstrukciji.

Autorica je u knjizi predstavila „slovenske boje“ u Vrapču, Brezovici, Samoboru, Gračanima, Jastrebarskom, Brdovcu, Mariji Gorici, Šestinama, Gornjoj Bistri, Poljanici Bistranskoj, Sljeme – Medvednici, Remetama, Čučerju, Sesvetama, Vugrovcu, Svetom Ivanu Zelini i Kučama.

U posebnom poglavlju autorica je priložila „osnovne životopise nekolicine najutjecajnijih umjetnika koji se spominju u ovoj monografiji – vodiču“. To su: Belina, Pavel; Geigerfeld (Geiger), Hans Georg; Hudoklin, Radoje; Jančić, Stanko; Jelovšek, Andrej Krištof; Jelovšek, Franc; Jordan, Vasilij Josip; Jurjevič, Toma; Komersteiner, Ivan; Kovačić, Viktor; Kraškovič, Denis; Kuša, Mihael; Lerchinger, Jožef Anton; Metzinger, Valentin Janez; Papič, Julije; Robba, Francesco; Stroj (Stroy), Mihael; Stupica, Gabrijel i Šmidihen, Edo.

Knjiga „Slovenske boje Zagreba i okolice“ objavljena je dvojezično, na hrvatskome i slovenskom jeziku. Autorica ju je obogatila brojnom foto – dokumentarnom građom, a mnoge fotografije snimila je osobno tijekom rada na knjizi. Kako kaže, posjetila je 64 objekta o kojima je pisala.

Na kraju istakao bi i autoričin doprinos rasvjetljavanju uloge časnih sestara u tzv. ustaškom logoru za djecu u Jastrebarskom. Autorica je gruboj i morbidnoj manipulaciji iz doba komunizma, o tobožnjem ubijanju ove djece u čemu su sudjelovale i časne sestre, posvetila pažnju zbog toga što su sa tom djecom radile časne sestre Slovenke, a svećenici su bili, također, Slovenci iz reda Lazarista.

Autor i ing. Polona Jurinić u emisiji „Susret u Riječi“, Laudato TV.

Razgovarajući s Polonom Jurinić u emisiji Laudato TV „Susret u Riječi“ upoznao sam jednu vrlo marljivu, obrazovanu i hrvatskim domoljubljem ispunjenu intelektualku. Naglasila mi je kako ima dvije Domovine koje jednako voli: onu u kojoj je rođena – Sloveniju i Hrvatsku u kojoj živi, u kojoj je ostvarila sve svoje profesionalne ambicije i snove i stvorila skladnu i sretnu obitelj. Nažalost, teška bolest ju sve više veže uz stan i stoga ovaj prikaz ima i karakter velike zahvale za sve što je učinila na korist hrvatsko – slovenskom kulturnom upoznavanju a time i nacionalnom zbližavanju.

Đuro Vidmarović