Krik iz Njemačke (Malkica Dugeč: Krik iz magle – pjesme u doba korone, Zagreb, 2020.)


Epidemija izazvana virusom nazvanim Covid 19 ušla je, na žalost i u književnost. Najnoviji primjer toga predstavlja upravo objavljena zbirka stihova hrvatske pjesnikinje iz Njemačke, Malkice Dugeč, objavljene u Zagrebu 2020., pod naslovom „Krik iz magle- pjesme iz doba korone“.

Malkica Dugec 1

Malkica Dugeč pripada hrvatskih književnica starijeg naraštaja čija poetika pripada drugoj polovici 20. stoljeća. Osim toga, Malkica Dugeč posljednja je hrvatska proljećarka, što danas djeluje pomalo historiografski, koja se nije uspjela vratiti u domovinu. Upravo ona i njezin pokojni suprug, prof. Božo Dugeč, emigrirali su 1971. iz Titove Jugoslavije i skrasili se u tadašnjoj zapadnoj Njemačkoj. Kao kulturni djelatnici koji su živjeli uglavnom od intelektualnog rada, ostali su materijalno nezbrinuti (kao što bi to bili i da su ostali živjeti i u Domovini). Malkica Dugeč je stoga tužan primjer hrvatskog političkog emigranta -književnika koji se isključivo zbog materijalnih razloga ne može vratiti u Hrvatsku, čijoj je slobodi posvetila sve svoje životne snove. Jednostavno, nema se gdje nastaniti, tako da je kao samica vezana uz Njemačku i tamošnje mjesto boravka. No, s hrvatskom kulturnom i književnošću u stalnoj je vezi i čitajući njezina djela osjeća se kako intenzivno prati sva zbivanja u Hrvatskoj i pjesnički ih doživljava i opisuje.

Malkica Dugeč je rođena 3. listopada 1936. u bosanskom gradu Zavidovići. Završila je osnovnu školu u Sarajevu, a gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu, stekavši zvanje profesorice hrvatskoga jezika i književnosti te ruskog jezika i književnosti. Kao prosvjetna djelatnica radila je u raznim školama diljem Hrvatske, npr. u Požegi, Loboru, Donjem Miholjcu, Gradcu kod Omiša itd.

Malkica Dugec 2

Malkica Dugeč

Književnim radom kao pjesnikinja javila se zarana, još 1952. u emisijama tadašnjeg Radio Zagreba, a već iduće godine njezine su pjesme tiskane u „Studentskom listu“, te u nekadašnjem srednjoškolskom časopisu „Polet“.

Zbog članstva u Matici hrvatskoj i djelatnosti u pokretu koji je tada prožeo hrvatski politički život, nakon sjednice u Karađorđevu i Titovog obračuna s hrvatskim „matičarima“, ona i suprug, upozoreni na skoro uhićenje, poglavito njezin suprug koji je bio predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Donjem Miholjcu, bježe u emigraciju. Život u egzilu nije lagan, ali nije ih obeshrabrio. Štoviše, Malkica i Božo razvijaju živu djelatnost u hrvatskim egzilantskim krugovima. Malkica surađuje u gotovo svim hrvatskim emigrantskim glasilima u Europi i u svijetu. Organizirala je književne susrete emigrantskih pisaca, promicala ideju slobodne hrvatske, pisala pjesme i članke, te s problemom Hrvatske u Jugoslaviji, upoznavala svjetsku javnost. Zbog takve aktivnosti bračnom paru Dugeč je onemogućen posjet Domovini, a o povratku da se i ne govori. Stoga Malkičina veza s domovinskom književnošću počinje tek nakon demokratskih promjena. Godine 1991. počinje surađivati u domovinskim časopisima.

Potrebno je naglasiti kako je Malkica Dugeč pisala i na njemačkom jeziku. Objavila je zbirku stihova pod naslovom „Vom Winde gerrisen“ te zbirku stihova u digitalnom izdanju „Suzama pečatim uspomene“.

Malkičine pjesme zastupljene su u brojnim hrvatskim pjesničkim antologijama i leksikonima, kao i u najnovijoj „Hrvatskoj književnoj enciklopediji“. Književna kritika je uočila lakoću njezinog pjesničkog izričaja, sjajno poznavanje hrvatskog jezika, oslonac na hrvatsku književnu tradiciju i visoku poetsku nadgradnju, tako da je 2005. nagrađena književnom nagradom „Dubravko Horvatić“, zatim je bila dobitnica književne nagrade „Antun Branko Šimić“, a 2014. dodijeljena joj je najviša nagrada koju DHK dodjeljuje hrvatskim autorima koji žive izvan domovine, „Fra Lucijan Kordić“ za stihozbirku „Žigice vjere“.

Malkica Dugeč je članica Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, ali i Njemačkog društva za kroatistiku (Deutsche Gesellschaft für Kroatistik). Do sada je objavila 18 knjiga stihove i nešto manje proze.

Malkica Dugec 3

Malkica Dugeč i Đuro Vidmarović u dvorani DHK, prilikom dodjele  Nagrade „Fra Lucijan Kordić“, 2014. godine

Pred nama je vrlo zanimljiva pjesnička zbirka pod karakterističnim naslovom gdje je uz krik povezana i korona.
U tome kriku snažna je i snažna pjesma posvećena Vukovaru. Nalazi se u 11. poglavlju zbirke koje nosi naslov „pjesme u prozi“.

Malkica Dugeč doživljava Vukovar i njegovu epopeju, njegov značaj u srcima svih hrvatskih rodoljuba posebno snažno, tim više što zbog godina i epidemije nije u mogućnosti pokloniti se gradu i ljudima, kako što je činila ranijih godina. Njezina pjesma, prva u ciklusu, nosi naslov „Ne zaboravimo Vukovar!“ i upućena je svima nama, svima koji nastoje zaboraviti grad-heroj, ili bar relativizirati zločin koji je na cijelim gradom učinjen. Vrijedi navesti ove stihove u cijelosti.

„Ne zaboravimo Vukovar! To je naša sveta stvar! Sjetimo se krvi, znoja
i dječice sijede, što još nisu mogla znati ni kušati kako kruh se jede!

Sjetimo se Vukovara misleći na mučenike, roda dike i ratnike što su
za dom bili spremni i za život Vukovara podarili život zemni!

Vukovar je Božji dar! Zavjet. Sreća! Domovine milodar! Star i mlad,
slab i jak, klanjat mu se mora svak! On nam nije s neba pao, već je
rod mu ratovao za slobodu, mir i sreću, za svoj Dom. Rod mu je i
gladovao, al' pravicu nije dao da se po njoj pljuje, gazi truje i da,
tuđinu na vazi, zločin nad njim opetuje.

Vukovar je ljubav prava, majke oca, djeda stara, od Hrvatske i
zastava, jezik, vjera pradjedova, pravde mjera, koju niti jedan sud
nije krio uzalud.

Ne zaboravimo Vukovar ni u sreći, ni u boli, ni u priči, pjesmi, odi
o slobodi!

Od ljubavi sve satkano. Ni kupljeno, ni prodano! Zapamtimo povijest
slavnu! I molitvu svetu, davnu. Srcem za mir izmoljenu! Vukovar se
srcem voli! Zahvalimo za svaki dan, svaku riječ i svaki san – Vukovaru
darovan. Bogom dan!

I u sreći, i u boli, i u suzi nasred oka – Vukovar se srcem voli!
On je rana preduboka. Istom jučer zaliječena znojem, radom a i
nadom prekrivena.

Živimo za Vukovar! Darujmo mu vjeru, nadu, ruku mira, a dječici u
slobodi počesto i čokolade! Nek ih hrani, nek im godi pa ako se, ne
daj Bože, opet neko zlo dogodi, nek i dijete još nejako svoj Vukovar
branit može.

Ne zaboravimo Vukovar, ni na javi, ni u snima, jer On je ljubav, roda
glas, što u dobru i u zlu diva snagu ima!

Zbirka „Krik iz magle“ naše drage pjesnikinje iz Njemačke dolazi kao daleki eho hrvatskih naraštaja koji su sačuvali trajnu vjeru u narod, u domovinu i u Boga. Iako živi u tuđini Malkica Dugeč nas obogaćuje svojim zvonkim vedrim, poučnim i rodoljubnim stihovima.

Đuro Vidmarović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 27-01-2021, 20:15:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.