Znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u komunističko doba“

Premda sam rizična skupina glede virus Covid1 i zbog toga je preporučljivo boraviti što duže kod kuće, neke događaje nije moguće prostiti. Jedan od takvih događaja svakako je Četvrti znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u komunističko doba“ održan u subotu, 24. listopada 2020., u Križevcima u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“. Iz naslova je vidljivo kako je riječ o krajnje ozbiljnoj temi i ona bi trebala privući pozornost mnogih hrvatskih katolički orijentiranih povjesničara književnosti, profesora književnosti, intelektualaca i ljudi koji žele iz prve ruke čuti referate koji još nisu nigdje objavljeni. Tko od domoljubnih i dobronamjernih ljudi od pera može ostati ravnodušan na sintagmu prešućene stranice književnosti u komunističko doba.

Krizevci skup 1 1

Zar značaj institucija i druga kao što su Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ nisu garancija kako je ovo događaj od velikog značaja za našu književnu povijest? Zbog čega pišem ovako uznemireno i pomalo ojađeno? Ako sam ja (oprostite na isticanju vlastite osobe) s ovom dijagnozom, pa i godinama, mogao „potegnuti“ iz Zagreba, onda je to bio neusporedivo lakše intelektualcima iz Križevaca. A njih, neka se ne uvrijede nije bilo, kako se kaže ni u talonu. Križevci su sveučilišni grad, grad sa stoljetnom kulturnom baštinom, grad s dvije katedrale, grad s mnogo profesora književnosti i hrvatskog jezika. Gdje su bili? Što im je bilo važnije? Gdje je HDZ, odnosno njegovo Predsjedništvo, odnosno Izvršni odbor? Morali su sjediti u knjižnici „Franjo Marković“ i svojom nazočnošću pokazati kako im je stalo do hrvatske kulturne baštine.

Ovo smijem napisati zbog toga što sam jedan od ljudi koji su stvarali ovu Stranku. Križevčanima je osvjetlala obraz jedino prof. Renata Husinac, predsjednika Križevačkog ogranka Matice hrvatske i istaknuta kulturna djelatnica u gradu. Stoga sam ponosan na dr. sc. Tanju Baran koja je spiritus movens ovoga simpozija, a zbog onih koji su sve to ignorirali tužan, sam, zabrinut i pomalo ustrašen. Kakav nas budućnost čerga ako odbacimo vlastitu kulturnu baštinu? Nisam u bilo kakovim profesionalnim odnosima s gospođom Baran, tek smo se nekoliko puta rukovali, da ne bi bilo zabune.

Krizevci skup 1 3

Dr. sc. Tanja Baran

Na ovom, četvrtom po redu Znanstvenom skupu „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u komunističko doba“ sudjelovalo je 26 znanstvenika iz cijele Hrvatske. Skup je održan u vrlo funkcionalnoj Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“, Trg sv. Florijana 14.

Cilj je znanstvenoga skupa „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prešućene stranice književnosti u doba komunizma“ bio je „znanstveno analizirati i vrednovati zanemarenu hrvatsku književnost kršćanskoga nadahnuća te dati doprinos premošćivanju umjetno stvorenoga diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito“.

Operativno rukovodstvo simpozija snabdjelo je sve sudionike preglednim program rada i sažetcima izlaganja.

Onima koji su ignorirali ovaj skup želim navesti samo nekoliko značajnih imena naše književne znanosti, povijesti književnosti i književnosti koje je vrijedilo (i trebalo čuti):

Krizevci skup 1 4

Prof. dr. Dean Slavić

Skup je otvorio prof. dr. Dean Slavić, autor fundamentalnog rada „Biblija kao književno djelo“. Na ovom skupu održao je predavanje: „Kršćanstvo i Budakovo 'Ognjište“ – već po naslovu vidi se kako je riječ o radu koji zaslužuje pozornost: prof. dr. Boris Beck govorio je elokventno i pomalo intrigantno o dramatskim strukturama u prikazanjima zaboravljenoga, a u Čileu cijenjenoga, prof. dr. fra Rajmunda Kuparea: Pavao Crnjac predstavio je život i djelo pokojnoga svećenika Mirka Validžića, svestranog književnika i intelektualca (imao sam ga čast osobno poznavati kao suradnika Književne revije „Marulić“); Marina Katinić dobro je učinila što je kao predmet svoga rada odabrala „trostruki etički senzibilitet u djelima Side Košutić“, naše značajne književnice koju smo izbacili iz kanona (osobno bi dao neke druge naglaske na njezino djelo); prof. dr. Danije Labaš i njegov suradnik Dražen Maleš izabrali su važnu i neistraženu temu: uloga „Hrvatske revije u očuvanju i promicanju kršćanstvom nadahnutih tekstova izbjeglih novinara, publicista i književnika u njezinom prvom emigrantskom desetljeću (1951. – 1961.)“ (molim ih neka nastave istraživati i druga desetljeća); prof. dr. Vladimir Lončarević predstavio je književne priloge u listu „Gore srca“ (1946. – 1952.), davši našoj književnoj povjesnici vrlo značajne obavijesti, a uvijek aktualna i dragocjena kao znanstvenica, prof. dr. Sanja Nikčević elokventno i znalački predstavila je drame svećenika Ivana Zidruma, unutar demokratskog, uvjetno rečeno kršćanskog kanova vrijednosti. Ana Batinić predstavila će dosad neistraženu korespondenciju Štefe Jurkić i Ljubomira Marakovića Romaneskni opus Ante Jakšića i katolički feminizam tema je Anice Bilić, Ana Biočić i Iva Felbar Mršić govorit će o Vilimu Keilbachu i njegovom tomizmu u vremenu komunizma. U posljednjem prijepodnevnom izlaganju Suzana Peran i Anja Raguž trebale su govoriti o ulozi kršćanske obiteljske revije „Kana“ u očuvanju i promidžbi hrvatske kršćanske književnosti.


Krizevci skup 1 6
Uvijek zanimljiva, pouzdana i edukativna prof. dr. Sanja Nikčević

U poslijepodnevnom dijelu programa Izabela Potnar Mijić izlagala je o domoljublju, čovjekoljublju i vjeri u romanima Jagode Truhelka, Vladimira Rezo o djelu „Ivanjska noć“ Josipa Cvrtile, a Dean Slavić i Sanja Meden predstavili su biblijski intertekst u romanu „Smrt gospodina Medara“ Ivana Dragojevića. Ana Tolić upozorila je na kulturno djelovanje mons. Bože Milanovića, a o pjesniku Matu Marčinku govorili su Stipan Tadić i Petar Bilobrk. Davor Trbušić govorio je o nadbiskupu Stepincu kao obnovitelju kršćanske kulture u hrvatskom narodu, a Luka Tripalo Alias Job napisao je rad: alternativni pristup proučavanju pjesničkoga autorstva na primjeru Joje Ricova. Željko Vegh predstavio je Lički grudobran – nepostojeću knjigu i njezine nepoželjne autore i urednika, dok su skup zatvorile Sanja Vulić i Tamara Bodor izlaganjem o odnosu književnih kritičara prema djelima Ante Jakšića.

Većina izlagača koristila je prednosti Powerpointa. Kako prevesti ovaj ružni strani pojam za koji piše da „služi za izradu multimedijalnih prezentacija, omogućujući dodavanje efekata, slika, zvukova, poveznica... rabi se kao sredstvo pomoći u predavanjima i predstavljanjima nekih problema, proizvoda, usluga...“

Radovi sa znanstvenoga skupa bit će recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Fakulteta hrvatskih studija tijekom 2021. godine.

Znanstveni skup održava se uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grada Križevaca i poduzeća KTC d. d.

PS

Na skupu su poštivane sve epidemiološke mjere, tako da je fotografiranje sudionika bilo otežano zbog zamaskiranosti.

Đuro Vidmarović

Uto, 24-11-2020, 18:52:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.