Dubravka Oraić – Tolić: Doživljaji Karla Maloga, Zagreb 2018.

Poznata hrvatska književnica i teoretičarka književnosti, Dubravka Oraić – Tolić objavila je neobičnu, pa možda čak i unikatnu knjigu „Doživljaji Karla Maloga, u kojoj na usta svoga unuka govori o njegovom odrastanju, obiteljskom životu, o vlastitom životu i društvenoj stvarnosti u našoj zemlji. Tema je vrlo hrabra i autorica je morala dobro paziti kako bi izbalansirala sve navedene čimbenike koje smo naveli. Uspjela je u tome koristeći se ironijom, humorom, vlastitim sjećanjima političkim diskursom, ali prije svega vlastitim prepoznatljivim kristalno čistim stilom pisanja. Knjiga se sastoji od pet poglavlja koja nose naslove: „Žarko ljeto“; „Bogata jesen“; „Čarobna zima“; „Čudesno proljeće“ i „Kako sam od Karlo Malog postao Karlo Veliki“.

Tolic k1

U predgovoru Dubravka Oraić – Tolić na usta svoga maloga unuka piše: „Mojoj baki nije lako jer nakon kuhanja, spremanja i trčanja za mnom mora još iste večeri sve zapisati tako da ja to do sutra ne zaboravim. Ali ona me jako voli i rado piše umjesto mene. Svi su likovi i činjenice istiniti. Doživljaji i slike bakini su i moj. Baka je moja autorska pripovjedačica, a ja sam njezin pripovjedač u provom licu jednine. Tako je nastala neobična kombinacija dječjega viđenja svijeta i iskustva starih ljeta. Knjiga se može čitati kao infantilna autobiografija moje bake i kao viđenje svijeta dječjim očima, kao knjiga o dječjim igrama i odraslim brigama, o ljudima i događajima, o prošlosti i sadašnjosti, o svijetu i politici, o svakodnevici i vječnosti, a najviše o ljepoti i krhkosti života“.

Knjiga počinje s Karlovim prvim rođendanom. No, kada smo kod imena, baka nije zaboravila niti na djeda Bendžu, hrvatskog političara, prevoditelja i feljtonistu ali i izvrsnog predanog klasičara koji je unuku dodao drugo ime Tulije. „Nadjenuo mi ga je djed Bendžo, i to ne po Marku Tuliju Ciceronu, jer ja još ne znam govoriti tako lijepo kao znameniti rimski govornik, nego po tome što često plačem, naime tulim. Meni je to ime vrlo drago jer znam da sva djeca pa i ja, moraju plakati i da mi ga je djed nadjenuo zato što me voli ne samo kad se smijem nego i kada plačem“. Pisca ovih redaka zanima kako će Karlo kada odraste reagirati na ovu knjigu. Naime baka Dubravka jer vrlo detaljna u svome opisu, tako da će iz knjige saznati svu vrstu hrane koju mu je pripremila (ponosna na tu činjenicu), sve nastašluke koje je činio ali i učestalost svoga kakanja i piškenja.

Baka Dubravka je ozbiljna znanstvenica i književnica tako da u ovoj knjizi privlače pažnju njezina razmišljanja i primjedbe na našu društvenu i političku situaciju. Navodim nekoliko karakterističnih ulomaka: „Kada smo već kod prijateljskih baltičkih zemalja, Litve, Estonije i Letonije, moram reći da sam zadovoljan što su te zemlje, kao i Albanija, izrazile spremnost sudjelovati u vojnome mimohodu u povodu 20. obljetnice oslobodilačke akcije Oluje, dok nam naši veliki saveznici ne će doći jer su se uplašili predsjednika srbijanske vlade Aleksandra Vučića, koji uljudno i fino svako sudjelovanje u proslavi Oluje smatra neprijateljskim činom. Posve je drugačije s mojom mamom, sa mnom i proslavom Oluje. Mama je kao mlada znanstvenica, koja se s uspješne karijere u svijetu vratila u našu zapuštenu i napuštenu Hrvatsku, dobila trostruku pozivnicu na promatranje mimohoda u Zagrebu: od prelijepe nam Predsjednice, od predsjednika Vlade i od predsjednika Sabora. Ja sam joj lijepo govorio da mora prihvatiti taj važni poziv, ali ona je odlučila radije ići s tatom na Dugi otok odmoriti se od posla i do mene, tako da ću biti prisiljen gledati vojni mimohod kod none Vesne pred TV ekranom u Rijeci umjesto na svečanoj tribini u Zagrebu pred cijelom nacijom“.

U „pismu“ Moja prva godina Karlo piše: „Budući da sam dočekao Novu godinu kao i svi odrasli ljudi, dulje sam spavao nego inače i odmah se iz krevetića uključio u Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara. Bilo je to drugo čudo koje sam na Novu godinu doživio prvi put u svome životu. Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara tradicionalni je koncert klasične glazbe koji se održava 1. siječnja svake godine u Zlatnoj dvorani Bečkog glazbenog društva. Bečki filharmoničari sviraju odabrana djela skladatelja iz slavne obitelji Strauss. (...) Najpoznatijim koncertom na svijetu ove je godine dirigirao letonski dirigent MarissJansons, koji se već proslavio novogodišnjim koncertima u Beču 2006. i 2012., kada mene na žalost još nije bilo u milijunskome gledalištu. Programski izbor žive dirigentske legende kretao se od skladba Roberta Stolza i drugih odabranika do svih Straussa bez kojih ne može biti Bečkoga koncerta: oca i sina Johanna, Josefa i Eduarda. Prvi sam put vidio glasovite baletne parove iz Bečke državne opere i Bečke narodne opere, koji su i ovaj put plesali na slavnome mjestu, u Schöenbrunnu. Tu mi je posebno za oko zapeo pridjev državni, državna, državno uz operu. Možda su Austrijanci taj pridjev kao i Hrvati kod svoga Sabora bili izbacili pa ga opet vratili? Baš prije neki dan, kad je napokon konstituiran Hrvatski (državni) Sabor, novoizabrani predsjednik sabora akademik Željko Reiner najavio je da će izbačeni pridjev, napisan kod mene u zagradi vratiti“. Nadamo se kako je Karlo uživao u koncertu.

Dječak Karlo sin je dr. sc. Ive Marije Tolić, rođene 24. lipnja 1974., poznate hrvatske biofizičarke, Trenutno je voditeljica višeg istraživačkog područja i profesorica biologije na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu.Otac mu je Nenad Brgić, uspješan dizajner i fotograf.

tolic k2

Karlovi roditelji: IvaTolić i Nenad Brgić

tolic k 3

Karlov did Bedžo i baka Dubravka

Dubravka Oraić – Tolić je rođena u Slavonskome Brodu 1943. godine. Od 1998. bila je redovita profesorica teorije književnosti i kulture najprije na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti, a zatim na Odsjeku za istočno slavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2016. postala je redovita članica HAZU. Odlična je pjesnikinja, prozna spisateljica, autorica putopisa, sudionica TV emisija, a nadasve književna teoretičarka.

Đuro Vidmarović

Pet, 18-10-2019, 10:04:08

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.