Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2018.

Drugom pretklasnom stupnju razvoja društvenih odnosa pripada formiranje novog sistema veza između općina. U VI - VII st. kod Slavena ove su veze bile slabe, postojali su jedino povremeni vojni savezi. U VIII - IX st. kod njih već se javljaju stalne teritorijalno-političke strukture tipa "plemenskih" kneževina... (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2018.

Na bazi jezične analize (potaknute povijesnim pretpostavkama) podrijetlo "Listića" postavljalo se u Češku, Panoniju, Slovačku, karpatsko područje, Češko-Moravsku-Slovačku, na "obale Dunava", pa i u Makedoniju. A. Budilović je izišao s teorijom da je "Listiće" pisao neki Slovak ili Čeh na dalmatinskoj obali. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2018.

U «Našoj gazeti» br. 8 (65), od 30. listopada 2008., glasilu Društva za ukrajinsku kulturu iz Zagreba, objavljena je kitica zanimljive ukrajinske pjesme «Oj, ne spav ja ničku» nastale, kako piše u tekstu, u «XVII. Stoljeća. Pjesma se nalazi u zbirci P. K. Saksahanskog». U navedenoj kitici spominje se «Hrvat koji pisma razašilja» i poziva u «novu Ukrajinu». (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 17. travnja 2018.

Poznato je da je regija istraživanja, a osobito predkarpatski dio u IX. - prva polovica XIV. st. bila gusto naseljena mjesnim autohtonim pučanstvom - LJETOPISNIM (ISTOČNIM) HRVATIMA. Pronađeno je 35 utvrđenih naselja s kulturnim slojevima IX.-poč. XI. st. koja po klasifikaciji mogu pripadati gradinama Istočnih Hrvata. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 11. travnja 2018.

Nevenka Nekić je zaorala duboku brazdu u hrvatskoj književnost,i a neki od njezinih romana s temom iz Domovinskog rata spadaju u najbolja ostvarenja ovoga žanra do sada kod nas napisana. Knjiga „Moja dva stoljeća“ ima pored literarne i historiografsku vrijednost. Autorica je baštinica povijesne memorije i tu je memoriju u ovoj knjizi prenijela na nove naraštaje i time je književnica ispunila svoje „deržanstvo“. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 10. travnja 2018.

Zbirka „Vridilo je“ obogaćena je likovnim prilozima uvrštenih autora što pokazuje da se isti s jednakim zanosom bave i poezijom i likovnošću. Ti autori su: Ivo Pavić – Mrgud, Ivica Marin, Ivo Rakuljić – Arafat. U cjelini gledajući, zbirka Vridilo je primjer je koji bi trebali slijediti svi pjesnici – amateri koji pišu o domovinskom ratu. Takve zbirke moraju biti dobro napisane i kvalitetno uređene kako im nitko ne bi nalazio mane. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 05. travnja 2018.

Mate Meršić Miloradić (1850. – 1928.) najveće je ime književnosti gradišćanskih Hrvata (do 1921. zapadnougarski Hrvati). Ovaj marljivi svećenik, znanstvenik, poliglot i pjesnik po mnogo čemu jedinstvena je osobnost u kulturnome i književnome životu hrvatskoga naroda kao cjeline, a gradišćanskih Hrvata posebno. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 03. travnja 2018.

Problem raseljavanja ljetopisnih Hrvata, razina njihovog socijalno-ekonomskog i društveno-političkog razvoja, etnička pripadnost te genetička veza s vrlo starim arheološkim kulturama - to je set pitanja koja su već duže vrije me u središtu pozornosti povjesničara-slavista, arheologa i lingvista... (Đ. Vidmarović)