Detalji

Objavljeno: 23. svibnja 2018.

Poznati hrvatski književnik, Dubravko Jelačić Bužimski posjetio je 14. svibnja 2018. Budimpeštu i ondje održao predavanje za učenike tamošnje Hrvatske gimnazije. Gimnazija, osnovna škola, dječji vrtić nalaze se u istome velikom i moderno građenome zdanju, pod zajedničkim nazivom HOŠIG (Hrvatska osnovna škola i gimnazija). (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 14. svibnja 2018.

Tijekom sedam stoljeća Hrvati u Janjevu, udaljeni od kulturnih zbivanja u matičnome narodu, poglavito udaljeni od jezika i jezičnih promjena u matičnome narodu, morali su stvoriti vlastitu kulturnu baštinu, tradicije i poglavito vlastiti jezični idiom. Toga idioma mnogi se danas stide, čemu pridonose i neki zlonamjerni, primitivni ili nepismeni Hrvati. Oni ne shvaćaju kako su janjevački Hrvati živjeli u apsolutno drugačijim uvjetima nego njihovi sunarodnjaci u matici. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2018.

Drenovci su ne samo lijepo i napredno, već i izuzetno selo u opjevanoj slavonskoj „Cvelferiji“. Ovdje se svake godine održavaju sada već znameniti književni susreti, čiji je prekrasan naziv „VISOKA ŽUTA ŽITA“ preuzet od velikoga Dragutina Tadijanovića. Ove godine, od 3. do 5. svibnja... (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2018.

Hrvatima koji su danas poznati kao južnoslavenski narod, u ukrajinskom ranom srednjem vijeku nazivala se jedna od južnih skupina istočnoslavenskih plemena. Hrvati su bili smješteni - očigledno - na prostorima Gornjeg Naddnjistrovja, zapadno od rijeke Zbruč, između rijeka Gornji Prut i Dnjistar, na sjeveru i jugu istočnog Prikarpatja, te sjevernom dijelu Bukovine i dijelu današnjeg ukrajinskog Zakarpatja. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2018.

Nadam se boljim danima za riječke književnike. Rijeka ima bogatu literarnu tradiciju. Bez obzira što nas je napustio, s poštovanjem zahvalnošću i divljenjem sjećao sam se akademika Nedjeljka Fabrija koji je u svojim djelima ovjekovječio Rijeku, a romanom „Povratak Vronskog“ dao uzor-djelo za buduću književnost nadahnutu Domovinskim ratom. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2018.

Prevladava mišljenje o migracijama Hrvata s Istoka prema Karpatima, tijekom kojih su Hrvati šireći se na velikome prostoru dolazili u doticaj s različitim etničkim grupama s kojima su sklopili veliki plemenski savez koji je nosio ime Hrvata kao dominirajućeg plemena. Diskusija o tome jesu li predci Hrvata isključivo s Karpata ili su Hrvati rezultat procesa migracije s Istoka prema Zapadu, zasnivala se na nepotpunim arheološkim materijalima. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2018.

Drugom pretklasnom stupnju razvoja društvenih odnosa pripada formiranje novog sistema veza između općina. U VI - VII st. kod Slavena ove su veze bile slabe, postojali su jedino povremeni vojni savezi. U VIII - IX st. kod njih već se javljaju stalne teritorijalno-političke strukture tipa "plemenskih" kneževina... (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2018.

Na bazi jezične analize (potaknute povijesnim pretpostavkama) podrijetlo "Listića" postavljalo se u Češku, Panoniju, Slovačku, karpatsko područje, Češko-Moravsku-Slovačku, na "obale Dunava", pa i u Makedoniju. A. Budilović je izišao s teorijom da je "Listiće" pisao neki Slovak ili Čeh na dalmatinskoj obali. (Đ. Vidmarović)