VidmarovićU “Oporuci Bijelih Hrvata” govori se o ljudskosti, može se kazati o do-vegetarinaskoj dobi. Tu je dobro došao citat iz “Kabale”: “O kamena nastaju biljke, od biljaka nastaju životinje, od životinja nastaju ljudi”. Jaroslav Oros hrani svoje Božje skitnice Mliječnim Kamenom. Bilo je vrijeme kada su Hrvati živjeli samo od planina, mlijeka i sira kojeg su pravili od Mliječnoga Kamenja... (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićRosi, narod Horiva, bili su jedna komponenta budućeg ukrajinskog naroda. Taj horivski djelić našega naroda bio je toliko značajan, da je još dugo nakon vremena Kijevske Rusi, ime “Rusj” bilo sinonim imenu “Ukrajina”. Mihajlo Gruševski je povijest naše Domovine nazvao “Povijest Ukrajine-Rusi.” (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićS vremenom etničke skupine Slavena i Daka miješale su se i približno u III.-V. st. stvorile novu etničku grupu - HRVATI - koji su u V.-VI. st. nastavali Istočnu Slovačku, bazne rijeka Sjan i Dnjistar. Avarska navala primorala je dio Hrvata preseliti se na Balkan, u Panoniju i Dalmaciju, a također na Odru. Ostatak Hrvata zadržao se u Karpatima i na Dnjistru, odnosno u svome prvobitnom arealu. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićU arealu antske penjkivske kulture staroukrajinski ljetopisi ubiciraju tri plemena - Uliče, Tiverce i Hrvate. Ustvari je u taj areal ulazio, očevidno, veći broj istočnoslavenskih skupina čije su kasnije sudbine bile različite. O nekima između njih uopće ne znamo ništa. Znatan dio slavenskih plemena, kako saznajemo kasnije, sudjelovao je u oblikovanju ljetopisnih Poljana koji su postali jedro Kijivske Rus'-i. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićBijeli su Hrvati u Ukrajini daleko poznatiji nego u Hrvatskoj. Niti jedan hrvatski arheolog nije istraživao arheološka nalazišta na prostoru Bijele Hrvatske. Slično je i s povjesničarima. O kolikom se nemaru radi svjedoči činjenica da još uvijek nije preveden srednjovjekovni ukrajinski ljetopis "Povijest minulih ljeta", u kojem se govori o Hrvatima. Čak nemamo uvida u istraživanja problematike Bijelih Hrvata, ukrajinskih i ruskih arheologa i povjesničara. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićPišući o Hrvatima s kojima je ratovao knez Volodimir, Nestor nam otkriva činjenicu kako su u njegovo vrijeme postojala dva hrvatska entiteta, odnosno, da se, vjerojatno, nekada jedinstvena etnija raskolila: dio se odselio na jug, a dio je ostao u staroj postojbini. Na žalost, Ljetopisac nije posvetio pažnju Hrvatima koje je spomenuo, tako da je ostao nepoznat točan prostor njihovog nastavanja, te naziv njihove prijestolnice. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Matica iseljenikaU srijedu 7. veljače 2018. godine svečano je predstavljen javnosti „Hrvatski iseljenički zbornik 2018.“, almanah što ga svake godine izdaje Hrvatska matica iseljenika. Riječ je o vrlo vrijednom izdanju čiji se tekstovi u sažetcima objavljuju na nekoliko jezika kako bi bili dostupni pripadnicima naše dijaspore kojima hrvatski više nije materinski jezik. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

BascinaGlasilo Društva prijatelja glagoljice koje izlazi pod naslovom „Bašćina“ zaslužuje svaku pozornost, a uredništvo svaku pohvalu. Riječ je o književno znanstvenoj reviji koja hrvatsku javnost upoznaje s hrvatskom glagoljicom, a ona je pismo koje je sastavni dio naše etničke i narodnosne samobitnosti. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

morDne 5. prosinca navršilo se 120 godina od smrti čovjeka koji je među najzaslužnijima za razvoj grada Tivta kao suvremene urbane cjeline. Nekadašnji zapovjednik Carske i kraljevske Ratne mornarice Austro-Ugarske, admiral barun Maximilian Daublebsky von Sterneck zu Ehrenstein, čovjek koji je, pored ostaloga, utemeljio pomorski Arsenal u Tivtu, umro je 5. prosinca 1897. godine u Beču. (S. Luković)

Add a comment        
Pon, 18-11-2019, 16:15:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.