- Detalji
Zagrebački dnevni tisak obznanio je 9. kolovoza 2010. vijest o samoubojstvu radnika jedne zaštitarske firme. Nesretnog su čovjeka policajci uhvatili u lakšem vozačkom prekršaju, a kako je imao 1,10 promila alkohola u krvi oduzeli su mu vozačku dozvolu. Nakon toga je uslijedio dramatičan obrat. Čovjek je kleknuo i sklopljenih ruku molio da mu ne oduzimaju vozačku dozvolu, jer mu o njoj ovisi radno mjesto. Novinar citira njegove posljednje riječi: "Nemojte, nemojte, to mi je posao". «Međutim, piše novinar, policajci su bili neumoljivi u izvršavanju svoje dužnosti te su, u situaciji s kojom se svakodnevno susreću, inzistirali na tome da djelatnik preda vozačku dozvolu.». Nakon što je bio odbijen, čovjek si je pucao u glavu.(Đ.Vidmarović)
- Detalji
Pod naslovom: «Dražen Lalić o NDH nostalgičarima: Moramo početi kažnjavati ustaše», SDP-ovski bilten «Slobodna Dalmacija» objavio je 9. kolovoza 2010. članak imenovanoga hrvatskoga marksističkog sociologa u kojem se priziva policijska država. Već je u naslovu sve rečeno. Tu su ustaše, strašna opasnost, vrebaju iza svakoga ugla, posebno mladi, i treba ih trpati u logore. Profesor je nestrpljiv i ogorčen što hapšenja već nisu počela. Dva mladića i djevojka, rođeni pola stoljeća nakon 2. svjetskog rata, u ustaškim kapama, predvodnici horde koje se boji dr. Lalić.(Đ.Vidmarović)
- Detalji
U biblioteci „Suvremena književna obzorja" aktivan riječki ogranak Društva hrvatskih književnika objavio je dvije zanimljive knjige u hrvatsko-talijanskom, odnosno talijansko-hrvatskom prijevodu: zbirku Giacoma Scottija „Nasukani brod" i Diane Rosandić pod naslovom „Golubica mira". Posljednju su preveli na talijanski Giacomo Scotti i Vanesa Begić. Diana Rosandić je poznata hrvatska pjesnikinja koja živi u Rijeci gdje je rođena 1964. godine. Tajnica je tamošnjeg ogranka Društva hrvatskih književnika. Do sada je objavila više pjesničkih zbirki. Između ostaloga to su: „Kamen pjesnika", 1994.; „Svjedok i raskrižje", 1997.; „Antiratne i jedna ljubavna", 2004., u prijevodu na engleski jezik, te „Sabrane pjesme" 2006.(Đ.Vidmarović)
- Detalji
Splićanin Drago Čondrić do zbirke «Evanđelje po čovjeku» bio je nepoznato je ime u suvremenoj hrvatskoj poeziji. U «Bilješci o autoru» ove zbirke, pored činjenice kako je riječ o umirovljeniku, stoje i slijedeće riječi: «Poezijom se (onako, za svoju duši) bavi cijeloga života, ali do sada nije ništa objavljivao». Ovako nesmotreno i «ćoškasto» sročena obavijest ni malo ne motivira na listanje knjige, jer tko, osim rodbine i prijatelja, ima danas vremena za čitanje pjesničkih uradaka umirovljenika koji «do sada» ništa nisu objavili, ali su cijeloga života pisali «onako, za svoju dušu». Što to uopće znači «onako, za svoju dušu»? Možda označava poeziju u funkciji razbibrige, opuštanja, ili čak psihoterapije? Ipak, pročitao sam rukopis Čondrićeve zbirke, pomalo znatiželjan o kome se radi. Iznenađenje je bilo veliko, jer napisane pjesme nisu otkrivale dokonog umirovljenika koji piše iz dosade, ili za uspomenu unucima, već pjesnika s nadahnućem i božanskom iskrom. Malo nevještog u zanatskom smislu, ali iznimno obrazovanog, senzibilnog i dojmljivog književnika.(Đ. Vidmarović)
- Detalji
U biblioteci „Suvremena književna obzorja" aktivan riječki ogranak Društva hrvatskih književnika objavio je dvije zanimljive knjige u hrvatsko-talijanskom, odnosno talijansko-hrvatskom prijevodu: zbirku Giacoma Scottija „Nasukani brod" i Diane Rosandić pod naslovom „Golubica mira". Posljednju su preveli na talijanski Giacomo Scotti i Vanesa Begić. Diana Rosandić je poznata hrvatska pjesnikinja koja živi u Rijeci gdje je rođena 1964. godine. Tajnica je tamošnjeg ogranka Društva hrvatskih književnika. Do sada je objavila više pjesničkih zbirki. Između ostaloga to su: „Kamen pjesnika", 1994.; „Svjedok i raskrižje", 1997.; „Antiratne i jedna ljubavna", 2004., u prijevodu na engleski jezik, te „Sabrane pjesme" 2006. Od proznih djela ističemo romane: „Lanterna", 1995.; „Puži slobodo", 1996.; „Cirkus plave ptice", 2001. i „Moj moza(i)k", 2003. Objavila je i sljedeću zbirku kratkih priča „Zlatni paun" 2002. Za mlade je 2005. godine objavila roman „Što se dogodilo s Dinom Jailon", a za djecu zbirku pripovjedaka „Ćelavi jež i druge bajke". (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Ljubica Kolarić-Dumić je ugled u suvremenoj hrvatskoj književnosti zaslužila pjesmama za djecu. Međutim, 2005. godine, u izdanju Hrvatskog filološkog društva u Rijeci, objavljena je zbirka njezinih stihova za «odrasle», u kojima se predstavlja kao književnica naglašene senzualnosti i senzibilnosti, sklona lirici uzvišenog doživljaja. Gospođa Kolarić-Dumić je podrijetlom iz Srijema, a život ju je «smjestio» u našu lijepu Rijeku, na obale Jadranskoga mora, daleko od rodnih krajolika. Rođena je 1942. u srijemskom mjestu Kukujevci, nažalost, danas poznatom po stradanju domicilnih Hrvata. Naime, tamošnje je hrvatsko pučanstvo tijekom velikosrpske agresije protjerano iz pradjedovskih domova. Od studenskih dana, odnosno od završetka studija, gospođa Kolarić-Dumić živi u Rijeci, gdje je stekla obitelj, rodila djecu, gdje se afirmirala kao intelektualka i ostvarila profesionalni životni san – biti učiteljica. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Pod izlikom zaštite stabala u zagrebačkoj Varšavskoj ulici na djelu je pokušaj destabilizacije Republike Hrvatske, rušenje ustavnog poretka i promjena demokratski ustrojene vlasti. Iza pripadnika političkih stranaka, grupa i skupina koji sebi nadijevaju ime «zeleni» najčešće se kriju anarhisti i ultraljevičari koji nisu u stanju na parlamentarnim izborima ostvariti svoje ciljeve. Briga za okoliš i ekološki sustav služi im kao plašt u nedemokratskoj političkoj borbi. Europska iskustva to potvrđuju. Stoga, ne bez razloga, u političkome žargonu postoji izreka: zeleni su poput jabuke. Kada sazriju, pocrvene. Kod nas se ponavlja ista priča. Pod izgovorom tobožnje skrbi za stabla u zagrebačkoj Varšavskoj ulici zeleni su krenuli u snažnu političku ofenzivu protiv ustavnopravnoga poretka Republike Hrvatske. Ono što u svemu tome užasava, jest činjenica što neke zagrebačke novine otvoreno koriste sintagmu Slobodana Miloševića o «događanju naroda». Ako je tako, a izgleda da jest, tada o toj činjenici treba razmisliti, no ne čekati dugo kako ne bi bilo prekasno. Ne dramatizirati, ali niti zavlačiti glavu u pijesak.(Đ.Vidmarović)
- Detalji
Eminentni hrvatski književnik i intelektualac iz Istre, mr. sci. Boris Domagoj Biletić predstavio se krajem 2007. godine knjigom tekstova nastalih u rasponu od 1988. do 2002. godine. Riječ je publicističkim radovima: člancima, zapisima, književnim prikazima, putopisima i intervjuima. Skupljeni unutar korica pozamašne knjige, ovi su tekstovi bljesnuli novom snagom, progovorili mudro i dalekovidno, a ujedno se nametnuli kao svjedoci vremena najnovije hrvatske povijesti, a unutar nje i drame istarskog hrvatstva. Knjiga je to što se danas, s potrebnom vremenskom distancom čita kao povijesno vrelo, ukoliko se složimo da je povijest učiteljica života. Biletićeva je knjiga svojevrsni pomoćni udžbenik za proučavanje povijesti žustrih i organiziranih akcija pobornika regionalističkih i autonomaških, proiredentističkih i projugoslavenskih (titoističkih) političkih opcija protiv narodnosnog identiteta Hrvata u Istri. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Autor čiju knjigu danas predstavljamo spada u najuži krug muževa koje smijemo nazvati časnim imenom vrhovi hrvatske intelektualne, znanstvene i duhovne elite, pa čak i moralnom vertikalom našega naroda u vremenu sadašnjem. Ovakvo uvažavanje zaslužio je svojim znanstvenim, književnim, društvenim, prosvjetnim i političkim djelovanjem. Pisac ovih redaka svaki susret s akademikom Jelčićem doživljava kao susret s čovjekom kojega treba pomno slušati. Pored bibliografije i životopis akademika Jelčića zaslužuje pozornost. Rođen je 6. studenoga 1930. u slavonskoj Ateni, Požegi. Gimnaziju je polazio u Slav. Brodu, Novoj Gradiški, Požegi i ponovo u Slav. Brodu, gdje je i maturirao. Slijedi podatak koji svjedoči i dramatičnim godinama njegova života, ali i o žestini represije koju je uspostavio partizanski režim 1945. godine. Premda petnaestogodišnjak Jelčić je 1945. osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog širenja antikomunističkih letaka. Komunisti su maloljetnike tretirali kao punoljetne osobe, suprotno međunarodnome pravu. (Đ. Vidmarović)
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.