DrenovciDrenovci su ne samo lijepo i napredno, već i izuzetno selo u opjevanoj slavonskoj „Cvelferiji“. Ovdje se svake godine održavaju sada već znameniti književni susreti, čiji je prekrasan naziv „VISOKA ŽUTA ŽITA“ preuzet od velikoga Dragutina Tadijanovića. Ove godine, od 3. do 5. svibnja... (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićHrvatima koji su danas poznati kao južnoslavenski narod, u ukrajinskom ranom srednjem vijeku nazivala se jedna od južnih skupina istočnoslavenskih plemena. Hrvati su bili smješteni - očigledno - na prostorima Gornjeg Naddnjistrovja, zapadno od rijeke Zbruč, između rijeka Gornji Prut i Dnjistar, na sjeveru i jugu istočnog Prikarpatja, te sjevernom dijelu Bukovine i dijelu današnjeg ukrajinskog Zakarpatja. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

DHK RijekaNadam se boljim danima za riječke književnike. Rijeka ima bogatu literarnu tradiciju. Bez obzira što nas je napustio, s poštovanjem zahvalnošću i divljenjem sjećao sam se akademika Nedjeljka Fabrija koji je u svojim djelima ovjekovječio Rijeku, a romanom „Povratak Vronskog“ dao uzor-djelo za buduću književnost nadahnutu Domovinskim ratom. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićPrevladava mišljenje o migracijama Hrvata s Istoka prema Karpatima, tijekom kojih su Hrvati šireći se na velikome prostoru dolazili u doticaj s različitim etničkim grupama s kojima su sklopili veliki plemenski savez koji je nosio ime Hrvata kao dominirajućeg plemena. Diskusija o tome jesu li predci Hrvata isključivo s Karpata ili su Hrvati rezultat procesa migracije s Istoka prema Zapadu, zasnivala se na nepotpunim arheološkim materijalima. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VIdmaorvićDrugom pretklasnom stupnju razvoja društvenih odnosa pripada formiranje novog sistema veza između općina. U VI - VII st. kod Slavena ove su veze bile slabe, postojali su jedino povremeni vojni savezi. U VIII - IX st. kod njih već se javljaju stalne teritorijalno-političke strukture tipa "plemenskih" kneževina... (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićNa bazi jezične analize (potaknute povijesnim pretpostavkama) podrijetlo "Listića" postavljalo se u Češku, Panoniju, Slovačku, karpatsko područje, Češko-Moravsku-Slovačku, na "obale Dunava", pa i u Makedoniju. A. Budilović je izišao s teorijom da je "Listiće" pisao neki Slovak ili Čeh na dalmatinskoj obali. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićU «Našoj gazeti» br. 8 (65), od 30. listopada 2008., glasilu Društva za ukrajinsku kulturu iz Zagreba, objavljena je kitica zanimljive ukrajinske pjesme «Oj, ne spav ja ničku» nastale, kako piše u tekstu, u «XVII. Stoljeća. Pjesma se nalazi u zbirci P. K. Saksahanskog». U navedenoj kitici spominje se «Hrvat koji pisma razašilja» i poziva u «novu Ukrajinu». (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićPoznato je da je regija istraživanja, a osobito predkarpatski dio u IX. - prva polovica XIV. st. bila gusto naseljena mjesnim autohtonim pučanstvom - LJETOPISNIM (ISTOČNIM) HRVATIMA. Pronađeno je 35 utvrđenih naselja s kulturnim slojevima IX.-poč. XI. st. koja po klasifikaciji mogu pripadati gradinama Istočnih Hrvata. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

NekićNevenka Nekić je zaorala duboku brazdu u hrvatskoj književnost,i a neki od njezinih romana s temom iz Domovinskog rata spadaju u najbolja ostvarenja ovoga žanra do sada kod nas napisana. Knjiga „Moja dva stoljeća“ ima pored literarne i historiografsku vrijednost. Autorica je baštinica povijesne memorije i tu je memoriju u ovoj knjizi prenijela na nove naraštaje i time je književnica ispunila svoje „deržanstvo“. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
Pon, 18-11-2019, 16:12:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.