Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Razgovor s vojnim analitičarom Janom Ivanjekom

Jan Ivanjek poznati je hrvatski vojni analitičar te je od početka svoga rada u medijima Jan Ivanjek 696x452usredotočen na vojne i sigurnosne teme. Piše za najutjecajnije hrvatske medije, često gostuje na najgledanijim programima nacionalnih televizija, a njegove objave na društvenim mrežama prenose i brojni drugi portali. Ivanjek ima popularni YouTube kanal, nazvan Jan Ivanjek, gdje vodi vrlo gledanu emisiju Cro Ops o vojnim temama, s kojom posjećuje i postrojbe Hrvatske vojske radi upoznavanja s tehnikom i opremom iz prve ruke. Završio je povijest i komunikologiju, a također je i aktivni pilot i padobranac.

S Ivanjekom je Davor Dijanović za Hrvatski tjednik razgovarao o nabavi borbenih zrakoplova, ali i o drugim aktualnim vojnim i sigurnosnim pitanjima.

Ovih dana ponovno je reaktualizirano pitanje nabave borbenih zrakoplova. Kako ocjenjujete važnost nabave borbenih zrakoplova za hrvatsku vojnu snagu?

Bez borbenih zrakoplova ne može se graditi snažna vojska jer je nadzor nad zračnim prostorom presudan za provođenje bilo kakvih složenijih operacija. Moderni borbeni zrakoplovi k tomu pružaju snažan čimbenik odvraćanja od Borberniagresije jer šalju nedvosmislenu poruku da možemo uzvratiti gdje najviše boli, što je posebno važno kad znamo koliko je naše susjedstvo nestabilno i da je velikosrpska ideologija i dalje osnovna vodilja beogradskoga režima, čiji je vrh sudjelovao u agresiji na Hrvatsku i druge zemlje.

Koliko će pri nabavi zrakoplova ulogu igrati strateška razina? Primjerice, neki analitičari smatraju da bi zbog jačanja suradnje zrakoplove trebalo kupiti od SAD-a ili, alternativno, od Izraela?

Strateški odnosi imaju veći udio u odluci od, primjerice, samih borbenih sposobnosti zrakoplova. SAD su važan partner Hrvatskoj i vodeća svjetska sila pa je suradnja s njima od velikoga značaja. Istodobno, Izrael ima veliki međunarodni utjecaj i najbliži je saveznik SAD-a, a ponuda njihovih rabljenih F-16 je ovog puta uz američku suradnju. Francuska je, pak, jedina nuklearna sila EU-a od koje je Hrvatska osigurala 22 milijarde eura pomoći zbog korona krize te također ima veliku političku težinu. U tom smislu, od svih je ponuda jedino Švedska globalno marginalni igrač bez ikakvoga stvarnog utjecaja.

Jedan dio analitičara ‘gura’ nabavu švedskih Gripena. No koliko su Gripeni pouzdani zbog švedske vojne neutralnosti? Bi li u slučaju potencijalnoga hrvatskog sudjelovanja u nekom sukobu uopće mogli raditi remont u Švedskoj?

Švedska, osim što je globalno politički nevažna, sklona je propagiranju svoje ideologije pa je tako Mađarska, koja uitnikkoristi Gripene C, već zaprijetila da će, ako im se Švedska ne prestane petljati u unutarnju politiku, kupiti nove zrakoplove i izbaciti Gripene iz upotrebe. Zbog izrazite ideologiziranosti švedske politike, na tu se državu nikako ne može gledati kao na pouzdanoga partnera. Sam Gripen C/D tehnološki je vrlo napredan, ali izrazito potkapacitiran glede nosivosti i borbenoga doleta, a po satu naleta u HRZ-u bi inače bio skuplji čak i od neusporedivo moćnijih F-16 Block 70 i Rafala. Zbog brojnih nedostataka, razvijen je i proizvodi se daleko bolji Gripen E, nova generacija, koji je ispravio sve te mane koje su bile na C inačici. Činjenica da Švedska uporno Hrvatskoj nudi potkapacitirani, ali nenormalno skupi Gripen C, vrlo je podcjenjivačka, gotovo uvrjedljiva.

Je li jedan od čimbenika pri nabavi i dostupnost dijelova u više država?

Hrvatska kupuje potpuni paket, što znači i svu logističku potporu, no uvijek je korisno znati da se može diverzificirati izvore logistike i održavanja ako se u jednom trenutku u eksploatacijskome vijeku zrakoplova, koji može biti 20, pa i 30 godina, pojavi potreba za to.

PZO sustavi srednjeg dometa

Što bi još po Vama Hrvatska vojska trebala urgentno kupiti? Je li riječ o sustavima srednjega dometa?

Nabava PZO (protuzračne obrane) sustava srednjega dometa vrlo je važna, budući da lovačko zrakoplovstvo i ratprotuzračna obrana upotpunjuju jedno drugo i omogućavaju učinkovitije provođenje operacija. Budući da PZO sustava srednjega dometa uopće nemamo, kritično je da ih se nabavi, a trenutni planovi govore o dvije, možda i tri bitnice nekoga sustava srednjega dometa.

Što nam možete reći o broju i kvaliteti borbenih zrakoplova koje posjeduje Hrvatska vojska?

HRZ trenutno leti na 8 MiG-ova 21, budući da su četiri jednosjeda iz Ukrajine predmetom istrage te nisu u letnome stanju niti se smiju održavati. To, dakako, negativno utječe na trenažu i nalet pilota, no održavaju se dežurstva borbenoga dvojca i osigurana je zaštita zračnoga prostora, ali ne noću jer se noćna obuka nije provodila već desetak godina. MiG-ovi 21 više nisu platforme za bilo što zahtjevnije.

Kako stojimo s oklopništvom i topništvom?

Nedavno sam bio i u Tenkovskoj bojni i u Topničko raketnoj pukovniji. Dakle HV ima jednu tenkovsku bojnu sa 70 moderniziranih tenkova M-84A4, koji su najmoderniji i najbolje održavani operativni tenkovi u našemu susjedstvu, dok Mađarskoj ne stignu Leopardi 2A7+, a posade su uistinu izvanredne. Postoji i plan njihove modernizacije, što bi svakako trebalo iskoristiti zbog povećanja sposobnosti, ali i zapošljavanja Đure Đakovića. Prijeko nam je potrebna zamjena potpuno zastarjelih jugoslavenskih borbenih vozila pješaštva M-80 s američkim Bradleyjima, dok je Topnistvonajmodernije oružje topništva 12 odličnih samovoznih haubica PzH 2000, koje bi trebalo nabaviti u dodatnim brojevima, jer je riječ o sustavima koji pružaju fantastične sposobnosti i nadmoć nad svime čime potencijalni agresor raspolaže. Dakako, uz njih su tu još brojni stariji sustavi, vučno topništvo u 122 mm i 155 mm te samovozni višecijevni lanseri raketa.

Kakve su sposobnosti Hrvatske ratne mornarice?

Mornarica trenutno obnavlja i modernizira ophodne sposobnosti gradnjom obalnih ophodnih brodova klase Omiš, što je vrlo važno i za našu brodogradnju, dok se za međunarodne misije koristimo raketnim topovnjačama klase Helsinki. Pet raketnih topovnjača glavna su površinska udarna snaga i nositelji protubrodskoga djelovanja s protubrodskim raketama RBS-15. No, ono što uopće nemamo protupodmorničke su sposobnosti i nadzor podmorja, što bi se moralo ispraviti nabavom protupodmorničkih helikoptera. U budućnosti će biti potrebno imati i višenamjenske raketne korvete, a projekt takvoga modularnog ratnoga broda već je pripremio Brodosplit te bi gradnja znatno proširila naše sposobnosti, ali i ojačala industriju te otvorila vrata izvozu, kao što je slučaj s OOB-om (obalnim ophodnim brodovima).

Inženjerija i logistika polako se obnavljaju

Kakvo je stanje u vojnoj inženjeriji?

Inženjerija i logistika polako se obnavljaju, no nabave su u malim količinama. Inženjerija se posebno ističe pri ispomoći narodu u elementarnim nepogodama, osim što predstavlja izuzetno važan čimbenik omogućavanja slobode Lucko Ivanjekdjelovanja u složenim terenskim uvjetima drugim kopnenim snagama te ju je stoga potrebno održavati na što višoj razini sposobnosti.

Nedavno je obilježena 30. obljetnica osnutka ATJ Lučko. Koliko je ta postrojba važna za Hrvatsku?

To je naša glavna protuteroristička policijska postrojba i kao takva je od velike važnosti za djelovanje u složenim situacijama kao što su talačke krize i teroristički incidenti, no jednako tako su intenzivno angažirani i u zaštiti granice i brojnim drugim zadaćama. Imam prilike surađivati s ovom postrojbom te mogu reći da su uistinu izvanredni profesionalci, a nedavno su napokon dobili i najmoderniju opremu i odore.

Kako gledate na napredak u vojnoj industriji? U kojim su nišama naše kompanije najbolje?

Hrvatska vojna industrija uglavnom je u privatnim rukama, što znači da se mora natjecati na tržištu. To je dovelo do izvanrednih proizvoda kao što su pištolji HS i jurišna puška VHS-2, kacige Šestan-Buscha, osobna oprema vojnika, VHS2komunikacijski uređaji poput novoga TAKRAD-a, ali se počela obnavljati i vojna brodogradnja s programom obalnih ophodnih brodova te, nadam se, u budućnosti i gradnjom korveta. Sve je to u operativnoj upotrebi širom svijeta.

Kako ocjenjujete snagu hrvatske vojske komparibilno s vojskama susjednih država – Srbijom, Mađarskom, Slovenijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Italijom?

Hrvatska ima najbolje ustrojenu i organiziranu vojsku u susjedstvu, no u pitanju lovačkoga zrakoplovstva za sada zaostajemo za Srbijom te, posebno, za Mađarskom. To će se sasvim promijeniti nabavom višenamjenskih borbenih zrakoplova. No, Mađarska je potrošila u zadnjih nekoliko godina više milijarda eura na najmodernije tenkove Leopard 2A7+, samovozne haubice PzH 2000, nedavno potpisan ugovor za najmodernija borbena vozila pješaštva Lynx, helikoptere itd. Italija je, dakako, daleko moćnija od Hrvatske, ali moramo još intenzivnije ulagati u Hrvatsku vojsku te nabavu nove tehnike kako bi osigurali ravnotežu sa susjednim državama.

Velikosrpstvo je i dalje misao vodilja beogradskoga režima

U zadnje vrijeme dosta se govori o vojnome naoružavanju Srbije. Je li Srbija značajno ojačala svoju vojsku u obimu koji bi mogao značiti narušavanje ravnoteže snaga?

Srbija je ponajviše osnažila svoje zrakoplovstvo novim višenamjenskim i borbenim helikopterima te obnovom eskadrile MiG-ova 29. Kopnena im je vojska ipak tehnološki vrlo zastarjela, premda je masovnija od HV-a, ali je k tome i doktrinarno još uvijek dobrim dijelom zapela u JNA. To možda i ne čudi jer unatoč izbacivanju raznih prototipova raznoraznih sustava, koji rijetko kad uđu u upotrebu, i to samo u vrlo malim brojevima, 95 posto tehnike Vojske Srbije i dalje je preostalo od JNA, a ispravnost je vrlo slaba.

Je li velikosrpska ideja po Vama i dalje ugroza za stabilnost Balkana?

Da, velikosrpstvo je i dalje misao vodilja beogradskoga režima i preko režimskih medija, vrlo snažne diplomacije te specijalnoga ratovanja i dalje rade na ostvarivanju velikosrpske ideje. Režimski mediji zastrašujućom demonizacijom i dehumanizacijom Hrvata, Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, pa i Makedonaca, provode psihološku pripremu za buduće sukobe. Jednostavno ciljane narode svode na nešto niže od čovjeka kako bi se olakšalo i opravdalo činjenje masovnih zločina, što je jedan od najstarijih alata ratne propagande. Najbolji primjer opasnoga utjecaja Srbije upravo je Crna Gora.

Kako komentirate trenutna događanja u Crnoj Gori, a posebno mahanje srpskim zastavama u izbornoj noći?

To je bio golemi uspjeh Srbije, a veliki poraz NATO-a i EU, ali u prvome redu Hrvatske. Naš sustav nikako nije smio dopustiti razbijanje hrvatske manjine na dvije stranke, što je Hrvate u Crnoj Gori stajalo mjesta u parlamentu, i to jedno mjesto manje dovelo je na vlast velikosrpsku opciju. To je, svakako, dio rezultata napora Srbije koja već godinama provodi intenzivnu kampanju specijalnoga ratovanja u Crnoj Gori, uključujući i pokušaj puča 2016. godine.

Hrvatska je umjesto čvrstoga saveznika u Crnoj Gori dopustila potencijalno još jednu velikosrpsku državu na svome jugu, a najbliže su snage koje imamo satnija mornaričkoga desantnog pješaštva u Pločama. Dakle biser Jadrana i Hrvatske, Dubrovnik, potpuno je izložen. U budućnosti ta bi se postrojba morala podići minimalno na razinu bojne te jedna do dvije satnije razmjestiti na Prevlaci, ako se ne uspije suzbiti i izbaciti velikosrpstvo iz Crne Gore.

Deutsche Welle je prije nekoliko mjeseci iznio podatak da je prošle godine u svijetu potrošen rekordan iznos novca za nabavu oružja, kakav nije zapamćen od vremena Hladnoga rata. Kako gledate na geopolitičku i sigurnosnu situaciju u svijetu s obzirom na ‘neohladnoratovska nadmetanja’ i rivalstva velikih sila?

Svijet je ponovno u eri nadmetanja velikih sila koje se bore za utjecaj i kontrolu nad resursima, što vodi do povišenih napetosti i izbijanja brojnih posrednih sukoba. Zato se sve više ulaže u opremu i oružje te modernizaciju oružanih snaga, što je trend koji mora pratiti i Hrvatska, budući da je na kritičnome sjecištu interesa EU, SAD-a, Rusije i Kine.

Nova krizna žarišta

Prelamaju li se rivalstva velikih sila i na Hrvatsku?

Naravno, prvenstveno Zapada i Rusije, koja preko svojih banaka, prvenstveno Sberbanke, u Hrvatskoj neizravno drži Fortenova grupu, bivši Agrokor, brojna poljoprivredna dobra i vode, financira neke marginalne portale, pomaže političkim opcijama u cilju pogoršavanja odnosa s EU i NATO savezom i slično. Hrvatskoj bi za umanjivanje ruskoga Geopolitikautjecaja trebala intenzivnija podrška ovih organizacija. Kina je tu jedina koja nije uspjela ostvariti stvarno uporište, iako se tome nadala preko izgradnje Pelješkoga mosta.

Čini se da je američka diplomacija u posljednje vrijeme u ofenzivi, pa tako imamo američko posredništvo u normalizaciji odnosa Izraela i arapskih zemalja, ali i sporazum Srbije i Kosova. Kako gledate na ovaj sporazum? Radi li se o sporazumu sa širim implikacijama koje tendiraju geopolitičkoj rekonstrukciji balkanskoga okruženja?

Taj je Sporazum Srbiju natjerao da zalupi vrata Kini i Rusiji te znatno pogorša odnose s muslimanskim svijetom zbog seljenja veleposlanstva u Izraelu u Jeruzalem. Ugovor je Srbiju prisilio da odabere na kojemu će stolcu sjediti. Po fotografijama iz Ovalnoga ureda, a i sadržaju samoga sporazuma, koji će doduše ekonomski biti koristan Srbiji, a geopolitički joj omogućiti razvoj „maloga Schengena“, jasno je da se Srbiju nije ništa pitalo, a spomenuti pozitivni učinci bačena su kost da se zadovolje srbijanski apetiti. No, znamo iz povijesti kakve mogu biti posljedice zadovoljavanja apetita ako se ne pronađe način da se ugovor poništi ili zaboravi. Srbija će pretrpjeti mnogo veću geopolitičku štetu na globalnoj razini od lokalnih ostvarenja i financijske koristi.

Možemo li u (post)korona svijetu očekivati još veće nesigurnosti na globalnoj i regionalnoj razini?

Korona kriza već je izazvala globalno okretanje protiv Kine i njezine predatorske komunističke partije te načina širenja svojih pipaka po svijetu, za što je pokušala iskoristiti i pandemiju koju je sama dopustila da se razbukta. Srećom, njihove „donacije“ medicinske opreme pročitane su kad se svijet konsolidirao. Stvaranje protukineske koalicije i suzbijanje kineskih visokotehnoloških proizvoda te diverzifikacije zapadne proizvodnje u alternativne zemlje dugoročno će ozbiljno naštetiti Kini. Svakako da će to dovesti do daljnjih nestabilnosti i potencijalnoga izbijanja novih kriznih žarišta i sukoba.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

Sub, 31-10-2020, 16:40:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.