Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 Sarajevo: Nastavak politike iz „Islamske deklaracije“

Deklaracija usvojena na nedavno održanom kongresu Stranke demokratske akcije BiH (SDA Islamska deklracijaBiH) izazvala je priličnu pozornost na razini Bosne i Hercegovine i Srbije, ali ne i u Hrvatskoj. A trebala bi. Naime, riječ je o deklaraciji koja je u svojoj biti nastavak politike Alije Izetbegovića uobličene u jednoj drugoj deklaraciji, znamenitoj „Islamskoj deklaraciji“ napisanoj 1970. godine. Kao što se Islamska deklaracija Alije Izetbegovića pozivala na islamske tradicije, tako i nova deklaracija, iza koje stoji njegov biološki i ideološki sin Bakir Izetbegović, ponovno potvrđeni predsjednik SDA, ima jasno uporište u političkom islamu.

Alija Izetbegović u Islamskoj je deklaraciji jasno proklamirao islamizaciju muslimana u BiH, a njegovo je stajalište bilo da „nema mira ni koegzistencije između islamske vjere i neislamskih društava i političkih institucija“. Slično razmišlja i Alijin sin Bakir koji je uoči kongresa izjavio da što piše u svetoj knjizi, za njega je iznad svih zakona i da će se u politici ponašati na takav način.

Cilj je unitarna Bosna i Hercegovina

Koji se politički ciljevi navode u deklaraciji SDA? Oni su jasni i nedvosmisleni: jedinstvena republika BiH, jedan čovjek-jedan glas, jedan bosanski identitet, jedan bosanski jezik, jedan vrhovni sud, jedna policija… Ukratko, cilj je unitarna Bosna i Hercegovina u kojoj bi Bošnjaci kao najbrojniji narod (više od 50 % stanovnika na razini cijele države) imali BiHdominantnu ulogu. Ili, da budemo precizniji, cilj je na razini cijele države provesti politiku kakva se danas provodi u Federaciji BiH gdje se Hrvatima kao konstitutivnome narodu uskraćuje elementarno pravo da izaberu svoje političke predstavnike. Cilj je afirmacija jedinstvenog bosanskoga identiteta unutar kojega bi bošnjački narod bio privilegiran.

Novo uređenje, logično, podrazumijevalo ukidanje entiteta i županija. Bošnjački nacionalistički projekt – bilo da govorimo o SDA ili o Komšićevoj kvazigrađanskoj opciji koja je u praksi zapravo protežiranje većinskog naroda - više se ne zadovoljava samo s Federacijom BiH, nego žele cijelu državu. To je iz bošnjačke perspektive prirodno s obzirom na to Bošnjaci danas u teritorijalnom kontinuitetu kontroliraju zapravo samo trougao Zenica-Tuzla-Sarajevo.

Postoje, naime, velike disproporcije u gustoći naseljenosti u BiH. Tako, primjerice, u Hercegbosanskoj županiji (19 % teritorija entiteta Federacije BiH) živi tek 84.000 stanovnika, dok u većinski bošnjačkim županijama (Sarajevskoj, Tuzlanskoj i Zeničko-Dobojskoj), koja je tek za 9 % veća od Hercegbosanske županije, ima čak 14 puta više stanovnika. Cilj je bošnjačkoga nacionalističkog projekta proširiti utjecaj najprije u FBiH, a onda i na razini cijele države uspostavom prijeratne Republike BiH.

Ideološki konstrukt „bosanstva“

Bošnjački nacionalistički projekt kao važnu polugu djelovanja koristi ideološki konstrukt „bosanstva“ koje se, pod Sarajevokrinkom „republičkog patriotizma“, želi nametnuti svim narodima, pri čemu je, dakako, cilj podčinjavanje Hrvata i Srba. Bakir Izetbegović žali se da su Hrvati i Srbi premalo „Bosanci“, ne shvaćajući (ili ipak shvaćajući?) da će unitarni koncepti dovesti do još manje političke identifikacije Hrvata i Srba s BiH.

Treba bi otvoren i jasan: Izetbegovićev je cilj cijelu Bosnu i Hercegovinu pretvoriti u bošnjačku državu. A s obzirom na politički islam kao jasnu Izetbegovićevu identifikaciju i orijentaciju nije teško zaključiti da bi dugoročno cilj bio ukidanje demokracije i uspostava šerijatskog prava kao jedinih pozitivnih propisa. Problem je za Sarajevo što na takvo nešto, na unitarizaciju i islamizaciju, nikada ne će pristati ni Hrvati ni Srbi, što Izetbegović (koji se hvali naoružavanjem Bošnjaka) jako dobro znade, pa je nova deklaracija zapravo nova sarajevska destrukcija koja može biti jedan začetak novih sukoba i novih ratova.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 11-12-2019, 16:08:52

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.