Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Vrlo čudnovata politika pape Franje

Početkom ovoga mjeseca azilant iz Sirije u Stuttgartu je mačetom ubio drugoga muškarca. U srpnju 2016. godine migrant iz Sirije mačetom je ubio trudnu ženu u jednome mjestu pokraj Stuttgarta. Prošloga mjeseca u dva su migranta u Njemačkoj u devet dana tri osobe gurnuli pod vlak, a među njima i osmogodišnjeg Migrantidječaka. U lipnju 2015. godine islamisti su u Francuskoj, u tvornici industrijskog plina blizu Lyona odrubili glavu jednome muškarcu.

Naveli smo tek neke od primjera migrantskog nasilja u Europi. Nismo naveli niz terorističkih napada koji su u Europi počinjeni nakon migrantske krize 2015. Nismo naveli masovna silovanja žena, od kojih su svakako medijski bila najbolje popraćena ona iz Silvestrova 2016. u Njemačkoj. Nismo naveli ni to da su u Hrvatskoj već zabilježena dva pokušaja silovanja od strane migranata. Nismo naveli ni činjenicu da mnoga predgrađa gradova sjeverne i zapadne Europe već danas sliče na Bliski istok i Sjevernu Afriku i predstavljaju „no-go“ zone u koje se ne ulazi bez policijske zaštite.

Trebaju li Europljani biti zabrinuti zbog ovih pojava? Nitko razuman ne dvoji da bi trebali biti. Europski identitet i sigurnost sve su ugroženiji, čemu osim migracija presudno pridonosi činjenica da je Europa danas kontinent smrti, ali kontinent koji se s neviđenom mržnjom obračunava sa svojom poviješću, kulturom i tradicijom. Mi već danas živimo u vremenu postkršćanske Europe, ali i vremenu protukršćanske Europe.

Sve smo do sada vidjeli, ali da rimski prvosvećenika poziva muslimane u Europu još nismo

I dok navedene pojave i destruktivni procesi očito nimalo ne brigaju europski politički tzv. mainstream čudo je veliko što ih ignorira i sam vrh Katoličke crkve. Od pape Franje ne samo da nikada nismo čuli oštru, jasnu i nedvosmislenu Papa Franjoosudu migrantskog nasilja, nego aktualni papa poziva europske političare da bezuvjetno prime migrante u Europu. Možda netko nije ljubitelj križarskih pohoda i zbog toga ne simpatizira papu Urbana II. (1088. – 1099.). No, što tek reći o papi Franji i njegovome pozivanju migranata u Europu? Sve smo do sada vidjeli, ali da rimski prvosvećenik poziva muslimane u Europu to još nismo.

Međutim, ako papa Franjo nije zabrinut zbog migrantskog nasilja i identitetskog inženjeringa koji se upravo odvija u Europi zabrinut je zbog „suverenista“ i „populista“, pa je tako u razgovoru za talijanski list La Stampa izjavio da suverenizam predstavlja izolaciju. „Zabrinut sam kada čujem izjave koje podsjećaju na Hitlera 1934. Izjave koje počinju riječima 'mi na prvom mjestu' (...) to su misli koje plaše.“

Tko to papu podsjeća na Hitlera nije pobliže eksplicirano. Je li to Salvini u Italiji? Orban u Mađarskoj? Le Pen u Francuskoj? Ili papa jednostavno sve suverenističke opcije smatra hitlerovskom opasnošću? Argumentum ad Hitlerum (svođenje na Hitlera) inače je omiljena metoda diskvalifikacije ljevičarskih i globalističkih krugova, a papa Franjo očito jako voli rabiti sličan diskurs.

Nisu problem suverenisti

Realnost je, međutim, nešto posve drugo. Opasnost za današnju Europu nisu nikakvi suverenisti niti populisti. PoliitkaSuverenističke opcije ne žele uništenje Europe, nego veće ovlasti država članica i prekid procesa desuverenizacije europskih naroda. Među suverenistima se nalazi vrlo mali broj ekstrema, a prevladavaju najnormalniji političari svjesni pogubnosti aktualnih geopolitičkih i kulturoloških procesa. Suverenisti upozoravaju na identitetske i sigurnosne posljedice masovnih i nekontroliranih migracija. Pojava suverenista predstavlja najobičniji samoobrambeni refleks na pogubne autodestruktivne procese koji se danas događaju u Europi. U svakome drugom vremenu papa bi bio prvi koji bi dao potporu takvim opcijama jer upravo one inzistiraju na očuvanju ostataka kršćanske Europe.

Što se krije iza politike pape Franje kao poglavara Države Vatikanskoga Grada možemo samo nagađati, no jedno je sigurno: treba biti oprezan sa svima koje hvale progresivni i globalistički mediji. Takve pohvale nisu nimalo dobra preporuka…

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Pet, 20-09-2019, 02:21:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.