Silvije DegenJoš dvije tužne priče o hrvatskom pravosuđu. Parnice su bile posve različite, ali ih povezuje isti ishod. I, u oba je slučaja sudjelovao isti odvjetnik, jednom je "dobio", jednom je "izgubio". Za komentar slučaja u kojem je izgubio dobio je široki medijski prostor, kojeg nije dobila oštećena strana u slučaju u kojem je zastarom taj odvjetnik pobijedio. Naravno, gubitnici smo svi mi, odvjetnik uvijek dobiva. A naši nezavisni mediji ponašaju se selektivno, kao i obično.(djl)
Add a comment        
 

 
ButkovićU svezi s "aferom Butković", jedno razmišljanje: posve je logično da se dogodilo što se dogodilo, poznavajući sivilo informativno-političkoga novinarstva u svim medijima, a ne samo u tiskovinama. Naime, radi se o dosadnom dosluhu politike i medija, o predvidljivim pitanjima i isto tako predvidljivim odgovorima, budući da i pitač i pitani dolaze iz istoga dogmatskog kruga. Podsjeća me to na novinarstvo iz doba komunizma, kada bi dobro potkovani đak kumrovečke škole intervjuirao istaknutog " rukovodioca" . Te razgovore nitko živ nije čitao, jer su svi unaprijed znali što će se reći, što se može reći i što će se prešutjeti. Znao se i redoslijed: neupitna vodeća uloga Saveza komunista i djelovanje dotičnoga sugovornika, Jugoslavija kao idealna zemlja bratstva i jedinstva, ponešto ležerna prijetnja onima koji sve to pokušavaju narušiti, JNA kao faktor mira i stabilnosti, slavljenje Tita (odnosno kolektivnog Tita poslije Tita), te na kraju vanjskopolitičko pitanje koje se u pravilu svodi na pokret nesvrstanih. Danas su pitanja slična: pokret nesvrstanih u pitanjima novinara zamjenjuje se Europskom unijom, umjesto JNA sada je dulja kratica NATO, a pitač i pitani sjajnih su lica od radosti što hrlimo prema ograničenom suverenitetu.
Add a comment        
 

 
ŠeksKako za Večernji list kaže Vladimir Šeks, potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Sabor RH ove će se godine prihvatiti izmjene Ustava, najzahtjevnijega pravnog i političkog posla u zakonodavnom dijelu vlasti. Jedna od glavnih izmjena bila bi vezana uz referendum za pristupanje EU, za čiji je uspjeh prema sadašnjem Ustavu potrebno da ulazak u EU podupre većina od ukupnog broja birača u Hrvatskoj. «Ta je teška odredba u Ustav ugrađena 1997., podsjeća Šeks, kako bi se spriječili eventualni pokušaji oživljavanja neke vrste jugoslavenske državne zajednice ili stvaranja neke nove balkanske zajednice u kojoj bi bila Hrvatska. No ta bi čvrsta odredba mogla biti zapreka ulasku u EU jer je, unatoč istraživanjima koja pokazuju da većina Hrvata podupire članstvo, gotovo nemoguće osigurati tako golem odziv birača koji bi jamčio da će 2,250.000 birača poduprijeti članstvo». Dakle, da rezimiramo. Vladimir Šeks, koji se nagledao kroz ovih dvadesetak godina koliko sjedi u Saboru nagledao nebrojeno mnogo zakona i zakonskih akata, tvrdi kako je odredba o referendumskom odlučivanju većinom glasova birača u Ustav unesena kako bi se onemogućio ponovni ulazak Hrvatske u bilo koji oblik balkanskog udruživanja. Valjda računajući da građani ne će sami ići čitati Ustav Republike Hrvatske.(mmb)
Add a comment        
 

 
Milovan LežajaSlučaj Jagodnjak na portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća počeli smo pratiti još negdje u studenom prošle godine, objavivši niz priloga članova naše udruge i čitatelja portala. Objavili smo također više tekstova članova redakcije, a i Hrvoje Hitrec kao predsjednik HKV-a napisao je na ovu temu dva komentara. Hrvatsko kulturno vijeće u svezi sa zbivanjima u Jagodnjaku uputilo je otvoreno pismo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, zatim je izdalo posebno priopćenje, i na kraju organiziralo konferenciju za tisak s roditeljima djece kojoj je uskraćeno školovanje na hrvatskom jeziku. Negdje u tjednu između najave same konferencije i njezinog održavanja ministar znanosti obrazovanja i športa Dragan Primorac uputio se u Jagodnjak i najavio rješenje cijeloga slučaja. A prema zadnjim informacijama objavljenim u utorak u dnevnom tisku, reklo bi se da je slučaj Jagodnjak napokon dobio nekakav epilog koji se ne kosi napokon u potpunosti sa zakonima i Ustavom Republike Hrvatske.(mm)
Add a comment        
 

 
TitoMUP je obnovio praksu informativnih razgovora s bivšim partizanima o ratnim zločinima počinjenim poslije Drugog svjetskog rata, piše Novi list. Predsjednica Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) Vesna Čulinović-Konstantinović rekla je listu da su policajci u civilu u drugoj polovini siječnja posjetili dva bivša partizana, člana SABH-a, u Zagrebu i Glini, i "bez puno objašnjavanja kazali da su iz policije te da bi htjeli razgovarati".Ispitivani su o ratnome putu te o postrojbama u kojima su ispitivani ratovali. Nevjerojatno je kako su se predstavnici Saveza za zaštitu antifašističkih boraca, zbog nekoliko upućenih pitanja "digli na zadnje noge" i upalili zvona za uzbunu! I letimično poznavanje materije omogućuje donošenje jasnoga zaključka, a to je da su ovdje spomenuta ispitivanja(ako ih se tako uopće može nazvati) zapravo vrlo simbolična i bez ikakvoga važnijeg značaja za bilo koga, a ponajmanje za nekoliko osamdesetogodišnjih starčića koji su danas valjda u ovoj državi i nakon toliko godina u strahu da će im netko za nešto suditi. Gluposti. Da su se zločini htjeli procesuirati već bi to odavno bilo učinjeno, a sada - nakon što je prošlo više od pola stoljeća i ozbiljniji bi pokušaji da se utvrdi istina od ovih nekoliko pitanja upućenih sklerotičnim starcima zapravo bili beznačajni i smiješni. Stoga ovakva predramatična i preburna reakcija "antifašista" nije u cilju zaštite te nekolicine ljudi koje apsolutno nitko nije ni ugrozio, već obično "pokazivanje zubiju" i na najmanji mogući pokušaj ili pomisao da su "slavni" partizani krajem Drugoga svjetskog rata možda počinili neke zločine i pobili nekih tričavih stotinjak tisuća ljudi. Ne daj Bože tako nešto uopće i pomisliti, a kamoli izreći. (mmb)
Add a comment        
 

 
Kraljevstvo za ustašuSubotnje okupljanje na Trgu maršala Tita izazvalo je, kao što je bilo i za očekivati, niz reakcija. Na ovom Portalu već se spominjao stanoviti Budaj, a na njega se nadovezao sličnom retorikom i "tajnik mladih antifašista" Nikola Vukobratović, koji su se u subotu okupili kod Muzeja za umjetnost i obrt - nasuprot Hrvatskoga narodnog kazališta. Nikola Vukobratović u izjavi za medijime je one koji su s natpisom "zločin je zločin" na leđima u mirnoj koloni prolazili njemu preko ceste nazvao fašistima. No, oba spomenuta, ni Budaj, ni Vukobratović, zaslužila bi tek marginalnu pažnju da iza njih ne stoji de facto svojim javnim istupima predsjednik Stjepan Mesić, a onda i neki mediji koji se ne susprežu i od izravnog laganja hrvatskoj javnosti u izvještajima o subotnjem okupljanju.(mm)
Add a comment        
 

 
Alen Budaj, direktor Margelovog institutaGrađanska inicijativa "Krug za trg" tražeći promjenu imena Trga maršala Tita u Zagrebu vrlo je jasno u svom proglasu navela na čemu temelji svoj poziv na subotnje javno okupljanje - Rezoluciji Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima te Deklaraciji Hrvatskog sabora o osudi komunističkoga režima. Dakle, na onome što je civilizirana Europa jasno osudila, i onome što je izrekao Hrvatski sabor kao vrhovna zakonodavna vlast u Republici Hrvatskoj. Međutim, to nije pomoglo a da se u medijima ne pojavi priopćenje "Margelovog instituta" u kojoj je najavljeni skup označen otvorenim početkom fašizacije zemlje. Tvorac ove nebulozne i krajnje uvredljive optužbe - zbog čega bi prozvanima vrijedilo razmisliti o sudskoj tužbi - Alen Budaj u svom priopćenju još je istaknuo kako se javnosti obraća kao predstavnik židovske organizacije, ne bi li valjda svom postupku dao dimenziju koju on nikako ne može imati.(mm)
Add a comment        
 

 
Bolonjski procesS obzirom na činjenicu da je Hrvatska u sklopu pregovora za ulazak u EU potpisala Bolonjsku deklaraciju na Rektorskoj konferenciji 2001. u Pragu, nakon toga Bolonjski proces postao je obvezan i u Lijepoj Našoj. Koje su to novosti koje nam ta, moglo bi se reći reforma školstva u konkretnom smislu donosi i da li su stvari baš onako idealne kakvima nam se stalno pokušavaju prikazati? Trenutna situacija mogla bi se okarakterizirati na način da jedino privatne Visoke škole u Hrvatskoj trenutno provode «Bolonju» u potpunosti, pa se nekakav konkretni efekt najbolje može vidjeti upravo iz njihova primjera. A ono što se vidi i nije baš obećavajuće. Svjesni smo da svaka prilagodba zahtjeva protek određenog vremena i da su pritom počinjene greške u koracima sasvim normalna i uobičajena stvar, no činjenica je da na državnim fakultetima diljem Lijepe Naše trenutno vlada kaos, od kojega najmanje koristi svakako imaju studenti. Krivnja dakako nije ni na profesorima, većina kojih se svoj posao trudi obavljati u znatno promijenjenim uvjetima, no s neosiguranom odgovarajućom podlogom u smislu logističke podrške bez koje je ostvarenje ovakvih programa u postojećim materijalnim uvjetima zaista, čista utopija. Europski trend također pokazuje da se ponovno pokušava pronaći neko novo rješenje. No, kako sada stvari stoje, ljudi u Hrvatskoj koji bi trebali odlučivati o tim nadasve značajnim pitanjima još uvijek su u fazi bezrezervnog oduševljenja sa svime što je u jednom trenutku (pogrešnog) došlo iz Europe.(mmb)
Add a comment        
 

 
karta hr-sloSlovensko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je u diplomatsku cirkulaciju svoj neslužbeni dokument (non-paper) kojim odgovara na tvrdnje iz hrvatskog "non-papera" o ZERP-u, javili su u utorak na večer RTV Slovenija i dnevnik "Delo". Kako je u središnjem Dnevniku javila Slovenska televizija, slovenski "non-paper" ističe hrvatsku obavezu poštivanja sporazum o neprimjeni ZERP-a na članice EU-a iz 2004. godine, te ukazuje na "nevjerodostojnost" hrvatske strane. Po svemu sudeći, izgleda da se hrvatsko-slovenska trakavica nastavlja te da ni jedna ni druga strana zasada nema namjeru popustiti. U svakom slučaju, i bez obzira na moguću pozadinu cijele priče, ugodna je promjena gledati hrvatske političare kako se barem po jednom pitanju ponašaju onako kako se od njih očekuje da vode ovu državu i rješavaju njene probleme čuvajući i brinući pritom i o zaštiti nacionalnih interesa. Činjenica je isto tako, da je Slovenija pokazala kakav je zapravo susjed čim je došla na poziciju na kojoj ima (ili misli da ima) nešto malo utjecaja - toliko o dobrosusjedskim odnosima. Upoznavanje hrvatske javnosti s do sada skrivanom činjenicom o slovenskom blokiraju pregovora Hrvatske i EU-a samo je doprinos rasvjetljavanju cijelog slučaja. Slovenija Hrvatskoj podmeće klipove već dugi niz godina, vrijeme je naravno da se to glasno kaže - samo tako će to napokon čuti i drugi.(mmb)
Add a comment        
Sub, 4-07-2020, 07:38:25

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.