RH i EUTrenutačno stanje pregovora Hrvatske s Europskom unijom nije zadovoljavajuće i ne odražava stvarna postignuća Hrvatske, ustvrdio je u četvrtak u Zagrebu glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak. "Pregovori o pristupanju Europskoj uniji izgubili su na dinamici i mi nismo zadovoljni trenutačnom situacijom u pregovorima zbog toga što ona, gledano statistički, brojevima poglavlja koja smo otvorili i zatvorili i mjerilima koja smo formalno ispunili, ne odražava sav posao, trud i postignuća koja je Hrvatska do sada ostvarila", kazao je Drobnjak u izjavi za novinare. "Mi smo zadovoljni onim što je ostvareno do sada, ali nismo zadovoljni kako se stvari ovoga trenutka razvijaju", rekao je, komentirajući nedavnu izjavu izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannesa Swobode da je završetak pregovora s Hrvatskom do 2009. i njezin ulazak u EU 2011. sve nerealniji. Problemi koji su djelomično prije, a djelomično nakon izbora u obliku europskih pritisaka snašli premijera Sanadera i njegovu staro-novu Vladu, najbolji su indikator trenutnoga raspoloženja međunarodne zajednice spram Hrvatske. Najjasnije se to vidi iz svakodnevnih pritisaka u smislu obustave primjene ZERP-a. Nije potrebna velika mudrost da bi se zaključilo da većinu zemalja EU-je taj isti ZERP uopće i ne zanima. Jedine države kojih se njegova primjena realno izravno dotiče jesu Slovenija i Italija. No voda u ovom trenu svakako ide upravo na njihov mlin, ali iz najvjerojatnije posve drugih razloga. Ono što se u posljednjih nekoliko godina uporno, gotovo šablonski ponavlja jest jedna te ista priča, s unaprijed poznatim završetkom. Tako svakoga puta kad Hrvatska dođe u situaciju da se malo «ojuši» i krene naprijed, odnosno «dobije krila», iz Europe odmah stižu reakcije i mjere kojima se ta ista krila vrlo sustavno i ekspeditivno podrezuju.(mmb)
Add a comment        
 

 
NoracNakon prvotnih izjava o tome kako su hrvatski vojnici srpske civile ubijali nabijajući ih na kolce, koje su prije tri mjeseca bez ikakvog ograđivanja i dovođenja u pitanje istinitosti takvih navoda preplavile hrvatske medije, saga o akciji Medački džep ponovno se nastavlja. Ovoga puta mediji (ponovno – zdravo za gotovo) prenose svjedočenja zaštićenih svjedoka koji su na suđenju hrvatskim generalima ispričali kako su srpski civili (jer vojnika tamo nije bilo, a čitavo su područje držale valjda tri babe s automatima) bili mučeni i spaljivani živi, dok su zločeste «ustaše» okolo plesale indijansko kolo. Nevjerojatno. Da su Hrvati početkom devedesetih bili svjesni koliko su ustvari krvoločan narod, onako goloruki ne bi se ni preplašili četničke najezde potpomognute podrškom JNA. S druge strane, da su pak Srbi znali koliko su Hrvati bijesna čeljad, vjerojatno im nikad ne bi palo na pamet pokušati okupirati teritorij Lijepe Naše i to krajem 20.stoljeća, ali u pravoj barbarskoj maniri. Postoji ipak i jedna nelogičnost. Ako su Hrvati tako opasni i krvožedni, kako to da su priliku da to i pokažu čekali mirno, na svojem teritoriju, u svojim domovima, koje su kasnije tako «zvijerski» branili? Srbi su se u cijeloj toj priči valjda žrtvovali, i krenuli u osvajanje hrvatskog teritorija samo da pokažu ostatku svijeta kako su oni u odnosu na zločeste ustaše vrlo fin i civiliziran narod, što im je na koncu i potvrđeno u obliku donijetih presuda Haaškoga suda, koje već sad jasno pokazuju da nikakva srpska agresija na hrvatskom području devedesetih godina nije ni izvršena.(mmb)
Add a comment        
 

 
mesic_05_mJučer je predsjednik Republike Hrvatske priredio tradicionalni Božićni i novogodišnji prijem za članove diplomatskog zbora, čelnike Vlade i Sabora, stranačke čelnike i predstavnike nacionalnih manjina. Istup predsjednika Mesića na tom prijemu još jednom je pokazao, blago rečeno njegovu netaktičnost, a rečeno kako to treba reći, njegovu sirovost i zloću.(djl)
Add a comment        
 

 
prosvjedJedna od prvih vijesti koja je hrvatske građane dočekala u novoj 2008. godini jesu definitivno poskupljenja energenata: poskupio je tako benzin i nafta, najavljuje se poskupljenje električne energije od 20%, a priča se i o poskupljenju plina za 30%. Špekulacije cijenom nafte i činjenicu da HEP u 2008. godini očekuje gubitak od 1.1 milijardi kuna građani će također, itekako osjetiti na svom džepu. «Najsretniji» od svih vjerojatno su građani Zagreba, koji će podizanje cijena života najviše osjetiti po poskupljenju komunalija od čak 50%, a ponovno je poskupilo i parkiranje. Ono što će većinu potrošača svakako najviše pogoditi jesu poskupljenja hrane, na koju i odlazi najveći dio prosječne potrošačke košarice. Težinu same situacije najbolje može okarakterizirati omjer plaća i cijena u zemlji u odnosu na one u zapadnome svijetu. Tako trenutno imamo oko 1/3 europskih plaća (prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi oko 6700 kn, a u EU iznosi oko 20800 kn), ali i 70% europskih cijena, što svakako nije prihvatljiv omjer za većinu ljudi čija se primanja na ruke kreću unutar nekoga prosjeka od 4.500 kn, a mnogi od njih, uključujući i veliki broj umirovljenika mjesečno preživljavaju i s mnogo manjim iznosom. Ipak, bez obzira na evidentnu težinu problema koji zahtjeva ekspeditivna i nadasve produktivna rješenja, gledajući snimke HRT-ova jučerašnjega Dnevnika u kojem se nakon dva dana od službenog početka rada nove Vlade i mogućnosti postizanja bilo kakvoga dogovora govori već i o datumu mogućih prosvjeda (u 4. mjesecu) stječe se dojam, kako neki sindikalni vođe sada odjednom jedva čekaju da ljude povedu na ulice.(mmb)
Add a comment        
 

 
novinarstvoBacanjem samo i letimičnoga pogleda na većinu hrvatskih tiskovina i sadržaje koji se u istima mogu pronaći i pročitati, lako je zaključiti da se novinarstvo u Hrvata nalazi na poprilično poražavajućim granama. No, ostavimo li na trenutak po strani same sadržaje i njihov demokratski standard i pogledamo malo pomnije stil i način pisanja i prezentiranja činjenica, shvatit ćemo da je neosporno riječ o jednom trendu «brzoga života», koji nas je u današnje vrijeme zahvatio u gotovo svim sferama života i življenja. Način na koji današnje generacije čitaju i informiraju se o aktualnim događanjima, zasigurno se uvelike razlikuje od onoga na koji su to činile generacije ljudi prije njih, a mnogi od njih to čine i danas. I dok je mladim ljudima posve normalno nekoliko minuta provesti za računalom i na brzinu "prosurfati" internetom kroz mnoštvo informacija koje se nude, stariji (ali i značajan dio mlađih ljudi), još uvijek preferiraju u ruke uzeti stare dobre novine, ne samo iz razloga što su one u smislu preglednosti napisanog i mogućnosti arhiviranja istoga puno zahvalnije od virtualnih, nego se radi i o svojevrsnoj navici, koja većinu nas asocira na onaj ugodniji dio dana ili pet minuta koje smo uspjeli «ukrasti» samo za sebe.(mmb)
Add a comment        
 

 
zemljopisNakon što sam opširno pisao o nastavi povijesti u hrvatskim školama, nešto bih kraće rekao o nastavi zemljopisa. Možda čak i vrlo kratko, jer nemam o čemu pisati. Naime, u hrvatskim školama, nema nastave zemljopisa. Navodno se bivši zemljopis sada zove geografija, kako mi kažu đaci. Onda ja malo bolje pogledam te njihove udžbenike, i vidim da se predmet doista zove geografija, pa dignem slušalicu i dignem galamu, nazovem neke istaknute jezikoslovce, a oni vele da su pokušali i da nisu uspjeli, jer su geografi bili jači od zemljopisaca. Dobro, kažem ja đacima, radi se vjerojatno o nekom idiotu, kojemu su drugi idioti podvalili stranjsku riječ, a imamo hrvatsku, koja znači na dlaku isto, samo što nije strana nego domaća. U Rječniku Leksikografskog i Š. knjige (Rječnik hrvatskoga jezika) lijepo piše 'zemljopis', a u objašnjenju - 'geografija', u Klaiću (Rječnik stranih riječi) postoji samo riječ geografija (koja se prevodi kao zemljopis), a ne postoji riječ 'zemljopis', iz čega zaključujem da je riječ "geografija" strana riječ. Elem, ministarstvo koje je iz svoga naslova izbacilo kroatizam 'naobrazba', pošlo je korak dalje u dekroatizaciji hrvatskoga školstva, pri čemu je na prvoj crti stradao zemljopis. Pitam ja đake: "Recite mi, đaci, kako vi zovete taj predmet?" A oni mi vele: »Mi ga, striček, zovemo zemljopis.»(hh)
Add a comment        
 

 
bananaHrvatski sabor prekjučer je odobrio ukidanje imuniteta Branimiru Glavašu za nastavak kaznenoga postupka, ali ne i za ponovno pritvaranje, čime mu je omogućio obranu sa slobode. O toj temi na HRT-u se izjasnio i dr. Ivo Banac, predsjednik HHO-a istaknuvši, kako je ovakva odluka Hrvatskoga sabora nedopustiva i kao takva predstavlja izravan utjecaj na funkcioniranje pravosuđa. Ono što ostaje prilično nejasno jest na koji se način na pravosuđe i suce u postupku implicirani pritisak zapravo vrši. Zar provođenjem zakona o zastupničkom imunitetu od strane samoga zakonodavca? O moralnoj ispravnosti ili neispravnosti istog uvijek je moguće, čak i poželjno raspravljati, ali ako je Hrvatska demokratska država (kakvom je naša politička elita počesto kvalificira), tada bi se zakon koji je na snazi trebao poštivati i vrijediti za sve jednako, jer jedno je od temeljnih načela te iste demokracije ono koje govori da su pred zakonom jednaki svi. Za primjerom koji dokazuje suprotno, odnosno to da je Hrvatska još uvijek više banana republika nego demokratska država, ne moramo tragati daleko, štoviše, ostajemo kod istoga kaznenog postupka. Kako bi se inače četverosatno birtijsko «brifiranje» mlade pravnice Ana Marije Getoš, sestre od suoptužene Gordane Getoš Magdić – od strane bivšeg načelnika PU osječko-baranjske, a današnjega savjetnika u MUP-u Vladimira Fabera , koji usput budi rečeno sjedi i u odboru za pomilovanja (koja koincidencija?!) moglo nazvati?(mmb)
Add a comment        
 

 

Ana Marija GetošHrabrost i rasuđivanje koju iskazuje dvadesetosmogodišnja Ana Marija Getoš trebala bi posramiti cijelu hrvatsku javnost. Umjesto da ono što ona govori govore udruge civilnog društva, urednici, komentatori i novinari, uvaženi moralni autoriteti, teret koji je na nju pao smiono je podnijela sama. I ušla je u sukob s onima koji inače nesmetano pustoše Hrvatskom, kako i kada im se prohtje, jer njima je sve dozvoljeno, njih se svi boje. Jedino što posjeduje Ana Marija Getoš u sukobu s najmoćnijima osim hrabrosti je zdrav razum.(mm)

Add a comment        
 

 
Geoffrey NiceU prvom ovogodišnjem broju zagrebačkog tjednika Globus s naslovnice, iznad naslova Junaci 2007., smiješi se u društvu s Danijelom Trbović i Viktorom Žmegaćem s odmjerenom zadrškom Geoffrey Nice, bivši glavni tužitelj u suđenju Slobodanu Miloševiću. U sljedećem broju Globus objavljuje i razgovor sa spomenutim engleskim pravnikom pod naslovom "Odvjetnik koji je Carli rekao ne". Kada je to Geoffrey Nice bivšoj glavnoj tužiteljici u Haagu Carli del Ponte rekao ne iz Globusovog teksta nismo saznali. U svakom slučaju zna se da joj nije rekao ne kada je trebao, dakle dok je s njom surađivao. No, Globusu to nije važno, uz ovakvu opremu teksta uvukli su se još malo Sir Niceu, koji je bio tako ljubazan dati im intervju i slikati se za novogodišnji broj. Iako redakciji Globusa vjerojatno nikada ne će ništa pomoći da se riješe svog provincijskog mentaliteta i pisanja, vrijedi im skrenuti pažnju kako već iz razgovora koji su objavili s Niceom može naučiti kako se može i drugačije funkcionirati.(mm)
Add a comment        
Pon, 27-01-2020, 09:06:39

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.