Možda i nije sve tako crno

Jesen uskoro dolazi, jesen koja će po brojnim najavama biti katastrofalna: i po pitanju zdravstvene situacije i po pitanju slike nacionalne ekonomije. Svakodnevno iz usta epidemioloških stručnjaka primamo najave o drugome valu širenja bolesti COVID-19 koje je dolaskom hladnijih dana vrlo izgledno. U isto vrijeme Proračunna površinu bi trebali isplivati financijski pokazatelji ovogodišnje turističke sezone od koje gotovo nitko nije imao dobra očekivanja.

Ipak, iz dana u dan bilježimo značajna događanja koja nikako ne idu u prilog sumornim najavama i koja daju nadu kako skora jesen ne će biti toliko crna. Iako su epidemiološka ograničenja minimalna, a stotine tisuća stranaca svakodnevno borave u Hrvatskoj, širenje COVID-a zanemarivo je i, što je najvažnije, nema pritiska na zdravstveni sustav. Uz pretpostavku kako je stvarni broj ljudi koji dolaze u dodir s virusom za pedeset do stotinu puta veći od službenoga, evidentno je kako taj virus i nije opasan kako se želi prikazati. Leži li uzrok stvorenoj panici u oprezu kojega, u strahu od nepoznatoga, nikada nije dosta, što je vjerojatno dobro, ili pak paniku potiče farmaceutska industrija koja će prodavati cjepiva diljem planeta, u ovomu trenutku nije presudno pitanje. Pričekajmo jesen, kada će se sa sigurnošću moći donijeti zaključak o realnoj opasnosti od virusa i potrebi za eventualnim novim zatvaranjima ekonomije.

Spašavanje sezone

U ovomu se trenutku čini kako je velika prijetnja virusa iza nas, te kako ćemo moći normalno funkcionirati i nakon ljeta. Srećom po državni proračun i standard stanovništva u priobalju, podatci o turističkim dolascima iznad su svih hrv turizamočekivanja te će broj turista evidentno prijeći pedeset posto prošlogodišnjih. Prednjače naši tradicionalni gosti iz Njemačke i slavenskih zemalja, koji osim što na odmor dolaze automobilom, očito ne uzimaju zdravo za gotovo upozorenja svojih političkih predstavnika o opasnostima putovanja u inozemstvo. Ovogodišnji će odmor za većinu od njih biti najbolji u životu, čovjek jednostavno nije takav da može živjeti izoliran u strahu od nevidljivoga neprijatelja, putovat će se i ubuduće pa što bude nek bude. Prošloga je vikenda kroz dalmatinske zračne i trajektne luke ostvareno sedamdeset posto prošlogodišnjega prometa, što mora veseliti sve koji žive od turizma, a ako se trend nastavi i tijekom rujna, sezona će u većem dijelu biti spašena.

Međutim, brojke u dolascima izgledno će premašiti financijske pokazatelje. Cijene smještaja i usluga snižene su, a i turisti manje troše, pa bi financijski učinak sezone realno trebao biti na oko četrdeset posto prošlogodišnjega, što je veliki udarac na proračun. Osim proračuna, brojne će se tvrtke u pregrijanom turističkom sektoru ugasiti, dok će one stabilnije opstati, i u sljedećim godinama pobrati vrhnje. Uz zaduživanja te uz europske i hrvatske fondove, kojima će se potpomagati poduzeća, turistički bi sektor trebao prebroditi ovu krizu uz relativno male žrtve. Usprkos neočekivanoj turističkoj sreći, nikako ne smijemo zaboraviti da smo previše naslonjeni na turizam te da je nužno više razmišljati i o drugim gospodarskim granama.

Gradnja prometnica

Najave iz Vlade o ulaganjima u prometnu infrastrukturu svakako idu u dobrom pravcu. Cestovno povezivanje Luke Istarski ipsilonRijeka nastavlja se, Istarski će ipsilon uskoro probijanjem novih tunela postati u potpunosti autocesta. Projekt nizinske pruge od Luke Rijeka do Mađarske nakon desetljeća najava ipak se pomalo realizira, što bi uz novi projekt željezničkoga povezivanja Europe iz temelja pogurao transportni sustav Europe prema željezničkome prometu, a Hrvatsku postavilo u još bolju prometnu poziciju. Nakon dobre povezanosti, stvara se i prilika za razvoj industrija i poljoprivrede koje mogu povoljnije plasirati svoje proizvode.

Najviše veseli i vijest kako će Končar-električna vozila za HŽ proizvesti milijardu kuna vrijedne putničke vlakove, što je prava rijetkost u doba kada gotovo sve projekte u Hrvatskoj odrađuju strane kompanije.

Život se, virusima usprkos, ipak nastavlja te za Hrvatsku još uvijek postoji nada kako će uz promjenu razmišljanja pokrenuti svoj gospodarski potencijal. Sve je ipak na Vladi RH koja će, iako je ista, nadajmo se, naći novu mudrost i početi voditi racionalnu ekonomsku politiku.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

 

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.