Hrvatski tjednik
 

Gospodarski programi velikih političkih opcija

{SLOVO}Z-ov program iz svoga naslova “Sigurna Hrvatska”, pri čemu misle na sigurna radna Ekonomija kalkulatormjesta, daje nam ideju na čemu vladajuća stranka temelji pravo da i u sljedećem mandatu vodi zemlju. Naravno, koriste se pobjedom nad korona virusom i nedavnim osiguravanjem plaće za tri mjeseca ugroženim posloprimcima. To je ipak bila samo kratkoročna pomoć financirana zaduženjem, ali i potpuno dugoročno neodrživa, što je vidljivo odmah u pomoći za lipanj gdje je administrativno isključeno 80 posto i dalje ugroženih tvrtki. Zaposlenost se nikako ne može zadržati voljom Vlade, već isključivo snagom ekonomije, koja je bila niska i prije izbijanja recesije. Ipak, HDZ i tu nudi odgovor te najavljuje gospodarski oporavak te gospodarsku transformaciju Hrvatske. Obećavaju smanjenje broja ministarstava i prepolovljavanje broja lokalnih dužnosnika uz funkcionalno povezivanje općina, što bi svakako bio zahtjevan i svrsishodan posao. Kažu kako će stvoriti 100.000 novih radnih mjesta te podići prosječnu plaću na 7.600 kuna, a minimalnu na 4.250, što je čisto nabacivanje brojkama kako bi se stvorio lijep dojam.

Najavljuju i smanjenje poreza na dohodak i dobit te PDV-a na hranu na 13 posto. Uza sve to, smanjenjem poreza PDVmisle naći prostora za povećanje mirovina od 10 posto, koje su inače najveći izdatak proračuna, te za izdašna ulaganja u zdravstvo. Planiraju i povećanje poljoprivredne proizvodnje za 30 posto uz dvostruko veće površine pod navodnjavanjem, iako nije jasno što su radili do sada s obzirom na to da je poljoprivredna proizvodnja smanjena u zadnje četiri godine. Povećat će i proizvodnju energije iz obnovljivih izvoda za 150 posto, nadajmo se po redovnim cijenama otkupa jer bi u suprotnome industrija radila samo za podmirenje troškova električne energije. Povećat će se i ulaganja u istraživanje i razvoj s trenutačnih 1 posto na 2,5 posto BDP-a do kraja mandata. Mirovinskim će fondovima omogućiti veću slobodu ulaganja poput ulaganja u dionice i infrastrukturne projekte. Obećavaju ukidanje poreza na promet nekretnina te mogućnost izbora plaćanja PDV-a po naplati računa.

Iz Restart koalicije drukčije vide ekonomski položaj Hrvatske koji je po njima slab, uz lošu infrastrukturu i administrativnu neučinkovitost te vapi za korjenitim promjenama, u čemu su vjerojatno bliže istini od HDZ-ove ružičaste slike. Budućnost vide u održivom i uključivom gospodarstvu, ma što to značilo, a za početak dobro procjenjuju kako je Europska unija prestala funkcionirati po svojim načelima otvorenosti te kako su nacionalni prioriteti došli u prvi plan. Restart koalicija COvidispravno predviđa kako će COVID kriza imati teške posljedice na hrvatsko gospodarstvo te da reakcija Vlade nije bila adekvatna, kako nisu dovoljno prolongirane kreditne obveze, te kako poduzeća nemaju pristup novim kreditima. Sama financijska pomoć države po njima ne treba biti usmjerena poduzećima već građanima. Budući da smatraju kako je dosadašnji ekonomski razvoj bio ispod potencijala, zagovaraju potpuno novu strukturu gospodarstva. Umjesto turizma, zalažu se za reindustrijalizaciju Hrvatske temeljenu na digitalizaciji i čistim tehnologijama uz postavljanje ključnih razvojnih ciljeva. Prije svega nude razvoj gospodarske samodostatnosti i očuvanje prirodnih bogatstava uz zabranu privatizacije vodnih bogatstava. Predlažu smanjivanje jedinica lokalne samouprave, uz razvoj javnoga sektora. Sve svoje ideje misle ostvariti različitim mjerama. U svrhu srednjoročnoga razvoja države planiraju smanjiti poreze i doprinose na plaće, smanjiti PDV i povisiti prag ulaska u sustav PDV-a.

Domovinski pokret se od dviju tradicionalnih stranaka najviše razlikuje u tome što zagovara konfederativnu Europsku DPuniju umjesto unitarne te izravno sudjelovanje građana u vlasti jačanjem funkcije referenduma, a kao prioritet vide oporavak demografske slike države, što će imati utjecaja i na gospodarsko stanje. Također se zalažu za manje sudjelovanje države u ekonomiji i smanjenje proračunske potrošnje. Najavljuju teritorijalni preustroj javne uprave te stvaranje modela samodostatnosti u proizvodnji hrane. Zalažu se za smanjenje poreza i parafiskalnih nameta. Članstvo u Uniji nam, kažu, samo po sebi ne će donijeti prosperitet te iz Domovinskoga pokreta najavljuju stvaranje jasne nacionalne gospodarske politike. Turizam ne vide kao opasnost već kao priliku za plasman domaćih proizvoda, ali on nikako ne treba nadomještati proizvodnju. Ekonomski se razvoj treba temeljiti na privatnoj inicijativi umjesto državnom intervencionizmu. Šume i vode trebaju ostati javno dobro kojim treba odgovorno upravljati. Razvoj poljoprivrede vide u jačoj ulozi OPG-ova kojima država treba prodati poljoprivredna zemljišta kako bi ona postala održiva, a država treba urediti tržište otkupa poljoprivrednih proizvoda. Zalažu se za Izbori Hrvatska2smanjenje poreznih davanja i njihovu kontrolu, ali i paralelno smanjenje rashodovne strane proračuna kako bi bio održiv. Najavljuju porezno rasterećenje reinvestirane dobiti i općenito manje represivnu ulogu Ministarstva financija.

Zajedničko trima programima usmjerenje je na jačanje poljoprivredne proizvodnje i smanjenje broja jedinica lokalne samouprave, ali, na žalost, i izbjegavanje teme promjene uloge HNB-a koji jedini može osigurati jeftino financiranje nacionalne ekonomije i u koji se očito ne smije dirati. Glavna je njihova međusobna razlika u pogledima na ulogu države u ekonomiji. Domovinski pokret zastupa ideju što manjega sudjelovanja države, što je dokazano bolja opcija i općenito ne nudi nerealna obećanja, već samo najavljuje lakše funkcioniranje poduzetništva uz zaštitu domaćih resursa i tržišta. Restart koalicija i HDZ smatraju kako država treba upravljati gotovo svim ekonomskim procesima i njihova je ekonomska politika gotovo identična, ljevičarska. Do ekstrema ide HDZ koji čak nominalno određuje buduće iznose plaća u državi, broja zaposlenih i slično te daje potpuno nerealna i neostvariva obećanja uz istovremenu najavu znatno veće državne potrošnje i smanjenja poreznog tereta. To se može ostvariti jedino snažnijim zaduživanjem, a u suprotnosti je s njihovom politikom kontrole proračunskoga deficita gdje su jedino bili uspješni u aktualnome mandatu. Za razliku od HDZ-a, Restart koalicija ispravno ocjenjuje trenutačno stanje ekonomije, ali su u svemu drugom na istoj crti. Ako već moramo dati ocjenu ekonomskih programa, HDZ-ov je najlošiji, Restart koalicije za nijansu bolji, a Domovinskoga pokreta najbolji u smislu usmjerenosti na privatno poduzetništvo i izostanak nerealnih planova i obećanja.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

 

 

 

Hrvatski tjednik

Uto, 14-07-2020, 08:54:08

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.