Hrvatski tjednik
 

Brexit

Od odluke o britanskome napuštanju Europske unije prošlo je već četiri godine, a sam se Brexitproces rastave pretvorio u pravu sapunicu kojoj, čini se, ipak dolazi kraj. De facto cijelo vrijeme čeka se odluka Velike Britanije kada će i na koji način provesti proces Brexita koji je i sama inicirala. Ostali u Europskoj uniji uglavnom su nijemi promatrači, slabi i nemoćni pred službenom, ali i onom snažnijom prikrivenom diplomacijom nekadašnje kolonijalne sile. Osim što je Britanija sama odlučila napustiti zajedničku naddržavu, određuje i rokove, a čini se i uvjete rastave. Sve je manje sumnje kako će zadržati privilegije, a odbaciti neželjene elemente članstva i iz braka izaći kao bogata udovica.

Brexit bez posljedica

Objektivni svjedoci neprincipijelnih međunarodnih odnosa nisu ni sumnjali u takav rasplet. Britanci nikad i nisu u potpunosti djelovali kao dio Unije, uživali su samo za njih izmišljene povlastice i ustupke. Zadržali su i za poticanje konkurentnosti koristili se vlastitom valutom, mnoge odredbe nisu morali poštivati itd. Njihova je politička elita niz Brexitgodina ostavljala dojam nekoga tko ne podnosi njemačko i francusko uplitanje u probleme Britanije i držala se arogantno izdvojeno od ostatka zajednice.

S ekonomske strane, unutar je Unije jedino Njemačka imala bolje gospodarske pokazatelje od UK-a. Nasuprot katastrofičnim predviđanjima hrvatskih eu-propagandista, od odluke o razlazu ekonomski su pokazatelji za Britaniju stabilni i kreću se kao da Brexit i ne postoji. Funta je stabilna i nalazi se na sličnim vrijednostima kao i prije nekoliko godina, a već samo zadržavanje vlastite valute jasan je pokazatelj kako London nikad i nije namjeravao ozbiljno prepustiti monetarni suverenitet zajedničkoj državi, za razliku od Hrvatske koja će proces provesti bez javne rasprave. BDP raste po niskim stopama, što je uobičajeno za razvijenu zemlju, važnije je kako nije bilo pada zbog šoka izlaska iz Unije. Nezaposlenost se dodatno smanjila i danas je ispod četiri posto uz snažan rast osobnih primanja.

Vanjskotrgovinska bilanca i inozemni dug u negativnome su području, što je nastavak višegodišnjega trenda za zemlju koja više živi od usluga. Ono što iznenađuje činjenica je da nije došlo do bijega kapitala iz zemlje, investitore brexit čini se ne opterećuje previše. Što više, za vrijeme pregovora o napuštanju Unije izravne strane investicije oborile su nove rekorde, tako da je zabrinutost hrvatske političke elite za sudbinu Britanije očito bila pretjerana. Britanski bankarski sektor koji je još uvijek najsnažniji na svijetu, još će niz godina kontrolirati kretanje kapitala iznad i ispod stola, te je u tom pogledu financijska snaga ostatka Europske unije prema britanskoj pravi patuljak.

Ušteda od osam milijarda

Ekonomski gledano, Brexit se, dakle ničim nije negativno odrazio na Britaniju. Dugoročno gledano, posljedice po BrexitBritaniju nije moguće precizno procijeniti. Ono što je sigurno ušteda je od osam milijarda funta koliko je Ujedinjeno Kraljevstvo više uplaćivalo nego povlačilo iz zajedničkog proračuna Unije. Također će ubuduće voditi samostalnu politiku prema ostatku svijeta, bez konzultacija s Berlinom ili Parizom. Možda im je glavni motiv upravo kontrola migracija i zaustavljanje nekontroliranog useljavanja, kako europske radne snage, tako i izbjeglica s Bliskog istoka, što će sada raditi samostalno. U međunarodnim odnosima moći će voditi vlastitu politiku i dogovarati savezništva i trgovinske odnose kako im bude odgovaralo. To su sve značajno pozitivne stvari za zemlju snažnu poput Britanije.

Jedina negativna posljedica mogla bi biti slabljenje ekonomije preko otežanoga pristupa zajedničkom tržištu Unije. Međutim, iz dosadašnjih je pregovora očito je kako su šanse za značajna ograničenja slobodne trgovine i usluga minimalne. U interesu je i jednih i drugih slobodno tržište, Britaniji zbog bankarstva, a Njemačkoj jer je Britanija neto uvoznik proizvoda iz ostatka Unije. Osim same trgovine, za Engleze je važan budući odnos sa Škotskom i Sjevernom Irskom koje su od početka protiv Brexita te će i iz tog razloga nastojati održati što otvorenije ekonomske odnose s Europskom unijom. Velika Britanija vjerojatno će zadržati pravo na slobodnu trgovinu uz povrat vlastite politike za sva ostala pitanja. Time bi Britanci bili veliki pobjednici zbog napuštanja Europske unije, što je i jasan pokazatelj kako je Europska unija prazna knjiga koja nikad i nije trebala biti više od bescarinske trgovinske zone.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

 

 

Hrvatski tjednik

Uto, 27-10-2020, 07:02:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.