Hrvatski tjednik
 

 Narodi nisu nacionalne manjine

Europski mediji naveliko ovih dana izvješćuju i komentiraju ratne operacije turske vojske protiv STKurda u Siriji i demonstracije Katalonaca protiv drastičnih presuda njihovim vođama u Madridu. U hrvatskim novinama u isto vrijeme čitamo izvješća o pokušajima tzv. lojalnih Srba u Hrvatskoj tijekom Domovinskoga rata da putem pregovora iznude uspostavljanje posebne srpske administrativne jedinice u Republici Hrvatskoj, pri čemu je najdalje otišao Milorad Pupovac s idejom da Srbi u Hrvatskoj dobiju autonomiju kakvu imaju Šveđani na finskom Alandskom otočju. Time je još jednom potvrđeno da je Pupovac od samog početka svoga političkog djelovanja bio srpski separatist i temeljem toga protivnik ustavnoga ustrojstva naše Republike. A on je nakon tih neuspjeha postao koalicijski partner niza vlada u Zagrebu, i to bez odobrenja hrvatskoga naroda prije izbora.

U Hrvatskoj to nije poznato, ali prvu takvu bizarnu ideju iznio je u Drugome svjetskom ratu, prema svjedočenju Milovana Đilasa, jedan od vrhunskih srbijanskih komunista židovskih korijena Moša Pijade, (koji je bio i srpski nacionalist), ali tome su se žustro protivili ostali komunistički rukovoditelji slučajno okupljeni na hrvatsko-bosanskoj granici: Aleksandar Ranković, Edvard Kardelj, Đilas i, kao posljednji, Josip Broz Tito. Devedesetih godina prošloga stoljeća tu su zamisao preuzeli veleposlanici SAD-a, Velike Britanije, Rusije i Njemačke u Zagrebu pod nazivom Plan Z 4, no i on je neslavno prošao jer su ga krajiški Srbi odbacili i time je ta priča, kako izgleda, nestala u ropotarnici povijesti, Dadojednostavno i zato što je bila protivna hrvatskom Ustavu, što Srbi u Hrvatskoj nikad nisu bili konstitutivni narod i što izvan tzv. Krajine živi oko dvije trećina Srba hrvatske nacionalnosti. No ima ih još u Vukovaru koji bi preko ćirilice i srpskoga jezika, kakvim ne govori više od 90 posto Srba u RH, htjeli ostvariti barem dio Plana Z-4, a Hrvatska bi bila potpuno luda ako bi im u tomu popustila. Vukovar bi trebalo zakonski osigurati od takvih napada srbijanskoga nacionalizma. A i ćirilica je na izmaku i u samoj Srbiji, no vukovarski bi Srbi htjeli biti veći Srbi od Srbijanaca što im službeni Zagreb, u njihovu vlastitome interesu jer bi time razbili jedinstvo srpske zajednice u Hrvatskoj, nikako ne bi smio dopustiti.

Kao što vidimo, i na primjeru Hrvatske može se uočiti kako postoje bitne razlike između nacija i nacionalnih manjina. Nacije imaju formalno pravo na samoodređenje, nacionalne manjine nemaju! Prema samorazumijevanju Katalonaca i Baskijaca, oni su dvije posebne nacije u Kraljevini Španjolskoj, dakle nisu nacionalne manjine, ali to je nekoliko puta odbacio španjolski Ustavni sud svojom odlukom da u Španjolskoj postoji samo jedna nacija – španjolska, i temeljem toga da ta dva naroda nemaju pravo na samoodređenje. Prema zapadnoeuropskom shvaćanju, nacionalnost i državljanstvo istovjetni su pojmovi. Konkretno to znači da španjolski Katalonci i Baskijci mogu dobiti samo autonomiju unutar španjolske države, i ništa više. No dok su se, kako izgleda, Baskijci pomirili s tom sudbinom dobivši samo pravo na potpuno korištenje svojih poreza, barem 50 posto stanovnika Katalonije i dalje traže uspostavljanje vlastite Republike, a oni na njihovom vrhu koji su to pokušali ostvariti referendumom, nedavno su drastično kažnjeni u Madridu. Europska Unija na to šuti pa čak i neslužbeno „prijeti“ da bi Republika Katalonija trebala čekati da uđe u Uniji iza Albanije premda ispunjava sve uvjete za članstvo. To se odnosi i na Škotsku u kojoj je Katalonijajednom propao referendum za osamostaljenje, ali njezino vodstvo ne gubi nadu da bi neki novi referendum bio u korist uspostavljanja Republike, o čemu službeni London za sada ne želi ni čuti.

Višenacionalne države u Europi grčevito se odupiru separatizmima, čak i uz uporabu sile svojih policija kao što vidimo dnevno na TV-emisijama iz Španjolske. No što preostaje Kataloncima ako Madrid i dalje ustraje na kaznama i za sam pokušaj njihova osamostaljenja koje bi bilo moguće jedino ako bi na to pristao ostatak Kraljevine koja ne želi izgubiti Kataloniju kao „zlatnu koku“ iz koje dolazi oko jedne trećine njezina BDP-a? Demonstracije koje prije ili kasnije splašnjavaju, ili nasilje? A Katalonija živi od turizma koji počinje nazadovati i nakon većih demonstracija. Mnogi komentatori savjetuju Madridu da nakon stanovita vremena amnestira osuđene katalonske političare i ponudi im najširu moguću autonomiju, ali očito u španjolskome pravosuđu još ima ostataka frankizma koji živi u feudalnom dobu kad je Espana bila vodeća sila u Europi i svijetu. Tim bacilom zaraženi su i tamošnji socijalisti.

No dok se u Europi nacionalne emancipacije manifestiraju u demonstracijama i sudskim postupcima, u Siriji turska vojska brutalno uništava kurdsku autonomiju u namjeri da na području u dubini od 30 kilometara uzduž tursko-sirijske Kurdistangranice naseli arapske izbjeglice sa svoga teritorija i time promijeni etnički sastav toga kurdskog područja. Sve to bez dopuštenja sirijske vlade koja je međunarodno priznata. Sve to i uz prešutno odobrenje Amerike čiji je predsjednik Donald Trump naglo naredio povlačenje američkih vojnika koji su s kurdskim borcima uspješno svladali teroriste tzv. Islamske države. Službeni je Washington zabio nož u leđa vjernim Kurdima i time još jednom pokazao da se na nj ne može računati u vanjskoj politici. Utjecajni njemački tjednik „Der Spiegel“ objavio je o tome dokumentirani članak pod naslovom „Kapitulacija Zapada / Kako pobjeda despota u Siriji jača IS i ugrožava Europu“. Što bi se moglo dogoditi? Američkom odlukom ojačat će se pozicija diktatora Bašara el Asada, povećati utjecaj Rusije autoritativnoga Vladimira Putina i dati slobodne ruke razornom djelovanju turskog samodršca Recepa Erdogana uz strašne popratne pojave: ponovno jačanje tzv. Islamske države i sve veći bijeg sirijskih izbjeglica u Europu. Američkome je predsjedniku izgleda svejedno što se zbiva izvan Sjedinjenih Država, pa „Spiegel“ zaključuje kako se Amerika time „oprašta od uloge svjetske sile“.

To je započelo odustajanjem od Pariškog sporazuma o svjetskoj klimi i povlačenjem iz Sporazuma s Iranom o Trumpograničavanju atomskih pokusa. Pobjeda na sljedećim izborima za Trumpa je važnija od katastrofa koje će njegovom odlukom o povlačenju američke vojske zadesiti Siriju, Europu i Zapad kao cjelinu. Jednoga će se dana kajati svi koji su u njemu vidjeli nekakvoga „izvanserijskoga državnika“, ali bit će prekasno kao što je bilo prekasno i kod ostalih velikih diktatora koji su neko vrijeme uživali ugled da bi kasnije radi njihove politike na bojištima ostalo na milijune mrtvih. Naravno, američki predsjednik nije diktator u svojoj zemlji, ali neki njegovi vanjskopolitički potezi itekako zaudaraju na slične samovoljne odluke autoritativnih i samozaljubljenih političara koji su isplivali na vrhove svojih država jer u početku nisu bili prepoznati kao takvi. Slično bi se moglo dogoditi i političarima srednjih država koji ne dopuštaju da njihovi građani drugih nacija dobiju pravo na samoodređenje zajamčeno u Povelji Ujedinjenih naroda jer potlačeni narodi imaju dugoročno pamćenje i nisu spremni odustati od prava na vlastiti državni krov nad svojom glavom, pa makar na to čekali desetljećima i stoljećima.

Gojko Borić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pon, 9-12-2019, 09:50:07

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.