Hrvatski tjednik
 

Od bučno najavljivanih promjena mirovinskoga sustava nije ostalo ništa

Neslavno je završila i, barem za nju, najvažnija reforma aktualne Vlade. Od mirovinske reforme Ekonomijakakvu su prvotno zamislili ne će biti ništa. Vlada će prihvatiti sve zahtjeve referendumske inicijative i ponuditi neko novo rješenje. Prihvatili, ipak, nisu ono najvažnije, raspisivanje referenduma po pitanju dužega rada do mirovine, što je u skladu s navadama hrvatske politike i njezina protudemokratskoga djelovanja. Jedini razlog za ovakav salto mortale i odustajanje od najvažnijega cilja je pod svaku cijenu odbacivanje mogućnosti referendumske odluke koja bi stanje zacementirala na dulje razdoblje. Zakon koji će sada donijeti lako će se u mandatu neke druge Vlade promijeniti i tako izigrati volja naroda jer ipak ovaj pokušaj nije lokalno hrvatski, već je dio globalne agende o vječnome radu i ovisnosti stanovništva o velikim korporacijama i od njih postavljenim vladama.

Mirovine kao posljedica

Stav sindikata posve je ispravan. Šezdeset i sedam godina previsoka je životna dob za odlazak u mirovinu za veliku većinu umirovljenika, a penalizacija od 0,3 posto po mjesecu za prijevremeno umirovljenje nije pravedna. Bolje je Kunepoticati što dulji rad bonusima za ljude koji mogu i žele raditi, a onima koji ipak idu u mirovinu treba platiti proporcionalno stažu, bez ikakvih penala već nakon šezdesete godine. Trošak će biti minimalan jer će na mjesto takvog umirovljenika doći jedan mlađi i produktivniji radnik.

Novac za isplatu mirovina nije glavni problem. Novca jednostavno nema dovoljno i morat će se podijeliti onoliko koliko se može podijeliti. Pravo je rješenje podizanje ekonomske snage nacionalne ekonomije, povećanje zaposlenosti, provođenje natalitetne politike koja će zaustaviti iseljavanja i dovoditi nove radnike u zemlju. Tada će i umirovljenicima biti bolje, sami umirovljenici nisu točka od koje se treba poći i spašavati posrnula ekonomija, oni jedino mogu trpjeti posljedice činjenja mlađega stanovništva, u pozitivnome ili negativnom smislu.

Socijalna država i kapital

Novca za buduće mirovine, ako se upravljanje ekonomijom nastavi po starome, vjerojatno ne će biti dovoljno, tako da će dulji radni vijek za mnoge biti poželjan. Upravo je u tom smislu Vlada okrenula pristup k ostvarenju cilja duljega rada. Umjesto prisile i penalizacije, sada se predlaže mogućnost ostanka u svijetu rada do 68 godina, ali samo za one radnike koji to žele i mogu, što je svakako ispravnije. I danas brojna intelektualna zanimanja omogućuju dulji radni Upitnikvijek i do sedamdesete godine, što je posve prihvatljivo ako je čovjek sposoban i u tim godinama. Čak bi se na mirovinu isplaćivali i dodatni visoki poticaji za svaki mjesec rada duljega od 65. godine, što i nije posve pravedno prema onima koji nisu u stanju raditi toliko dugo. Penalizacije i bonusi korisni su, ali ih treba dobro odvagnuti kako bi se ostvarila maksimalna pravednost pri određivanju mirovina. Ovakav bi pristup mogao postići bolji rezultat od prvotne ideje.

Međutim, pitanje je uopće koji se rezultat želio postići. Jasno je kako je ideja o produljenju radnoga vijeka služila prelijevanju novca iz džepova stanovništva u džepove vlasnika kapitala jer bi trošak države, a time i porezi bio manji, tj. mnogi ne bi doživjeli mirovinu od koje se mogu podmiriti životni troškovi. Tada su poslodavci uglas podržali mirovinsku reformu pod krinkom nedostatka radne snage. Ovaj novi poticajni pristup nikako im ne odgovara. Glavni je problem za poslodavce u novoj Vladinoj inicijativi taj što radnika koji želi raditi nakon šezdeset i pete ne će moći potjerati, a da mu isplate otpremninu. Tu su se potpuno otkrili i na svjetlo dana iznijeli svoje skrivene motive, naravno one novčane. Poslodavcima nikad i nije bila namjera držati zaposlenika u svijetu rada do 67 godina jer su kao i svi mi svjesni da malo tko može na poslu dočekati tu dob. Kako bi većina po vlastitoj inicijativi u mirovinu odlazila ranije, dobili bi manje mirovine te bi trošak države bio manji, a posljedično i manja potreba za poreznim opterećenjem samih poduzetnika. Sada je situacija takva da oni koji odu u mirovinu ranije, ne će biti znatno penalizirani, dok će brojni ostati na poslu iako ih poslodavci, naravno, ne žele niti ih se mogu jeftino riješiti. Čitava situacija je u stvari nastavak sukoba socijalne države i kapitala.

Promašeni drugi stup

Naš je nacionalni problem nedovoljna zaposlenost mladih i neproduktivna ekonomija, nikako to nisu umirovljenici. Stoga se hrvatska Vlada treba uhvatiti u koštac s uzrocima problema i početi provoditi stvarne gospodarske reforme. U suprotnome će i imovina drugoga mirovinskog stupa biti obezvrijeđena s obzirom na to da je gotovo sav novac potrošen na kupnju državnih obveznica, pa opet država duguje samoj sebi, i osim što su strani upravitelji fondova pokupili masnu zaradu za upravljanje, taj drugi stup, u biti, nema nikakvu kvalitetnu funkciju. Da su kojom srećom ulagali izvan države i u profitabilnije vrijednosne papire, mogli smo govoriti o kvalitetnoj imovini budućih umirovljenika. Ako se želi negdje uštedjeti, postoji golemi prostor u lokalnoj samoupravi, a mjesta za reforme i racionalizaciju nalazimo na svakom koraku. Neuspjeh u provođenju glavne reforme ove Vlade trebao je značiti i njezin kraj. Nije lako sada pronaći područje njezina rada kojemu je uistinu posvećena i koje bi trebalo donijeti prosperitet ovoj državi.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 16-10-2019, 00:36:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.