Mladen Žigrović (1917. – 1986.)
novinar, pisac, emigrant i domoljubni djelatnik

Preživjeti Bleiburg, izručenje Titovim krvnicima, logore i tamnice; pobjeći u slobodni svijet, nastaviti studije i doktorirati; živjeti u četirima državama i uvijek misliti i raditi za slobodu Hrvatske, to je iskrena ljubav za narod svoj i domovinu! Takve ljude ne bismo smjeli zaboraviti!

Zagrebačko dijete

Mladen Žigrović rođen je u Zagrebu 15. siječnja 1917., u poznatoj obitelji Stjepana Žigrovića i Dragice rođene Milosavljević. Pučku školu završio je u Zagrebu, nižu gimnaziju u privatnom katoličkom zavodu u Požegi (1932.), a od 1932. do 1935. pohađao je Glazbeni zavod u Zagrebu.Mladen Zigrovic Premda je još u mladim godinama morao preuzeti obiteljske brige, jer mu je otac prerano umro, nastavio je privatno polagati ispite za više gimnazijske razrede i maturirao 1942. na III. muškoj gimnaziji, a od 1942. do 1945. studirao je glazbene nauke, povijest umjetnosti, talijanski i njemački jezik na zagrebačkom sveučilištu. Kao da sve to nije bilo dovoljno, kao mladić od 17 godina postao je članom zagrebačke Opere – imao je ulogu šaptača.

Bleiburg, izručenje i bijeg na slobodu

Svibanj 1945., dolaze „osloboditelji”, a Žigrović, kao i tisuće drugih Hrvata, odlazi iz rodnoga grada prema savezničkim vojnim snagama u Austriji. Ali umjesto da im dadnu zaštitu, Englezi su ih predali u partizanske ruke na bleiburškom polju, a potom mnoge izručili iz austrijskih logora. Među izručenima bio je i Mladen Žigrović.

Nakon povratka u Hrvatsku, Mladen je tijekom pet mjeseci prošao nekoliko logora i zatvora. Ali ipak je imao sreću i sve muke i progone preživio te prvom prilikom pobjegao (1946.) u Italiju. U izbjegličkim logorima nije gubio vrijeme. Upisao je studij povijesti na napuljskom sveučilištu. Sreća ga je pratila i dobio je studentsku stipendiju za sveučilišni Colegio Santiago Apóstol u Madridu pa je mogao (1947.) otići iz Italije u Madrid. Ondje je boravio tri godine studirajući španjolski jezik i književnost. Godine 1950. otišao je u Venezuelu, živio u glavnom gradu Caracasu i bio djelatan među tamošnjim Hrvatima.

Nakon što je 1953. postao venezuelanskim državljaninom pošao je u Rim i na tamošnjem sveučilištu doktorirao povijest (1954.). Disertaciju je naslovio Bosna i Hercegovina od okupacije 1878. do aneksije 1909.

Život u dalekoj Venezueli nije ga zadovoljavao. Europa ga je vukla natrag. Već kad nije mogao u Hrvatsku, odabrao je Englesku za svoj dom. U zitu i kukolju ZigrovicPrivlačila ga je engleska kultura. Onamo se doselio početkom 1960-ih, oženio se i djelovao u tamošnjem Hrvatsko-engleskom društvu.

Žito i kukolj

Od hrvatskih emigrantskih glasila Žigrović se javljao u časopisu Hrvatska revija i listu Slobodna riječ. Neki od njegovih zapisa objavljeni su u zbornicima, a knjiga U žitu i kukolju; eseji, članci i razgovori (Barcelona – München, Knjižnica Hrvatske revija, 1986., 462 stranice), s pravom se može reći, njegovo je životno djelo.

Ova knjiga nije znanstvene naravi, ali je itekako izvor povjesničarima i drugima koji žele iz prve ruke (ponešto i iz druge) doznati o ljudima i događanjima u prijeratnoj, ratnoj i poratnoj Hrvatskoj, i u hrvatskoj emigraciji. Žigrović je već u mladosti dobro upoznao velika imena hrvatske umjetničke scene, posebice kazališne: Baranovića, Gavellu, Jakova Gotovca, Papandopula, Žanka... U emigraciji nije pripadao ni jednoj stranci, ali komunicirao je ili razgovarao s Mačekom, Krnjevićem, Meštrovićem, Mandićem..., sve u svrhu pronalaska zajedništva u radu za slobodu Hrvatske. Vjerojatno su najzanimljiviji njegovi zapisi o zatvorskom susretu s Jakovom Gotovcem i zapis iz druge ruke (ali izvor je bio vrlo blizak Paveliću) o susretima i razgovoru između Pavelića i Krleže. To su svjedočenja ne samo o ljudskim odnosima i tragedijama nego i o poratnom vandalskom udaru na hrvatsku kulturu i sve što je imalo hrvatski predznak.

Mladen Žigrović obolio je od teške bolesti raka i preselio se u vječnost 28. rujna 1986. u Beckenhamu, nedaleko od Londona. Nažalost, slobodnu Hrvatsku, koju je toliko volio, sanjao i za nju radio nije doživio, kao i mnogi drugi domoljubi.

dr. Ante Čuvalo

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Ned, 8-12-2024, 18:34:28

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.