Glagoljica i brojevi

Sricanje glagoljaških slova zapisao je, zajedno s odgovarajućim brojčanim vrijednostima, George d'Esclavonie (Juraj iz Slavonije, ~1355.-1416.), glagoljaški svećenik i sveučilišni profesor na sveučilištu Sorbonne u Parizu (njegovi se rukopisi čuvaju u Državnoj knjižnici u Toursu u Francuskoj. U popratnom je tekstu napisao: Istud alphabetum est Chrawaticum –Ovo je hrvatska abeceda).

glagoljica

Tablica hrvatskog glagoljaškog pisma kako ju je zapisao Juraj Slovinac (Juraj iz Slavonije, George d'Esclavonie), rukopisom, koncem 1390-ih u Parizu, na čuvenom sveučilištu Sorbonne. Juraj je napisao Istud alphabetum est chrawaticum (Ovo je hrvatska abeceda!), vidjeti okvir u dnu tablice. Broj iznad slova Jus je 5000, a ne 4000, budući da se 5 u to vrijeme pisalo slično onome kako se danas piše 4 (informacija Darija Tikulina iz Zadra).

glagoljica

Primijetite da se glagoljaška slova prirodno pojavljuju u skupinama od devet; najprije je tu devet glagoljaških slova koja predstavljaju 1, 2,..., 9 (az - zemla), zatim 10, 20,..., 90 (izhe - pokoi), zatim 100, 200,..., 900 (r'ci - ci), i konačno tisuće koje počinju s,1000 (črv). Prirodno je pretpostaviti, slijedeći tu shemu, da je proto-glagoljica imala devet vrijednosti za tisuće, a ne samo pet (črv, sha, jer, jat, jus, jest-je): 1000, 2000,..., 9000. Drugim riječima, izgleda da je proto-glagoljica imala ukupno četiri skupine od po devet slova:

9 x 4 = 36 glagoljaških slova.

Ta informacija potječe od Darija Tikulina, amatera iz Zadra, koji ima svoju vlastitu rekonstrukciju triju slova hrvatske glagoljice za specijalne zvukove, koji su davno izašli iz pisane prakse. Gosp. Tikulin također govori da je Šimun Kožičić Zadranin (ili Benja; oko 1460.-1536.) u svojoj glagoljaškoj knjizi Knjižice od žitja rimskih arhireov i cesaro, tiskanoj u Rijeci 1531., rabio glagoljaško slovo jus u značenju broja 5000 (na stranici 3, redak 5 odozdo):

glagoljica

..od slozenija mira *Jus*R*P*Z* (i.e. "...5199 od stvaranja svijeta")

glagoljica

glagoljica

Šimun Kožičić Zadranin, biskup modruški , Knjizice od zitija rimskih arhiereov i cesarov (dio naslovne stranice)

 

croatianhistory.net
Preveo: D.J.L.

{mxc}

Sub, 5-10-2024, 05:24:18

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.