1591. je talijanski učenjak Angelo Rocca (osnivač knjižnice Angelica u Rimu) napisao knjigu u koju je uključeno glagoljaško pismo (A. Rocca: Biblioteca Apostolica Vaticana a Sixto V... translata, Roma, 1591: Alfabeto glagolitico).

Mavro Orbini, hrvatski povjesničar i benediktinski svećenik je u svojoj Il regno de gli Slavi, objavljenoj u Pesaru 1601., dao opis i tablicu hrvatske glagoljice (zvane Buchuiza) i ćirilice (zvane Chiuriliza). No, mora se biti vrlo oprezan s tumačenjem sadržaja te knjige (vidjeti [Gavran, IV]). Spomenimo usput da je on izdao i Ljetopis popa Dukljanina, jedan od najstarijih hrvatskih književnih djela i historiografskih kronika, koji potječe iz 12. stoljeća. Orbinijeva druga djela u svezi povijesti Bugara predstavljaju početak moderne historiografije tog naroda.

Mala tablica koja sadrži dvanaest glagoljaških i ćiriličnih slova može se naći u knjizi Ivana Tomka Mrnavića Nauk Karstianski (Kršćanska znanost, objavljena na latinskom i hrvatskom jeziku u lijevom odnosno desnom stupcu) izdanoj u Rimu 1708.

U francuskoj enciklopediji Encyclopedie Diderota i D'Alamberta iz 1751. nalazi se tablica i kratki opis glagoljaškog pisma, koje se Ilyrien ou Hieronimite (u poglavlju o starim abecedama). To je širokim europskim kulturnim krugovima omogućilo upoznavanje s tim egzotičnim (...Les caracteres illyriens sont singuliers et on y remarque trés peu de rapport avec les alphabets que nous connaissons... [Ilirska slova su jedinstvena i imaju vrlo malo veze s abecedama koje poznajemo….]). Radi više informacija vidjeti [Hercigonja : Na temeljima hrvatske književne kulture, str. 49.-56.].

croatianhistory.net
preveo: D.J.L.

{mxc}