Vrlo rano, još 1545. je talijanski enciklopedist Giovanni Batista Palatino predstavio glagoljaško pismo u Rimu u drugom izdanju svoje Libro Nouvo (Libro nel qual s'insegna a scrivere ogni sorte lettera, antica et moderna...), između 29 pisama koja je pripremio za tisak. On je tvrdio da je glagoljicu (koju naziva Buchuizza - bukvica) stvorio Sveti Jeronim, i da je "različita od svih postojećih pisama ". Spominje i da postoje ,mnogobrojni brevijari i misali pisani glagoljicom, uključujući Glagoljašku Bibliju (...et anco la Biblia). U knjizi je prikazana i hrvatska ćirilica, kroz natpis na grobu Bosanske kraljice Katarine (15. stoljeće).
Luca Orfei je stvorio skup slova hrvatske glagoljice u Rimu 1589. (Caratteri glagolitici disegnati in pietra e fatti intagliare in rame da Luca Orfei, Roma, 1589, nr 94). Za više informacija vidjeti monografiju "Tre Alfabeti per gli Slavi", 1985., Biblioteca Apostolica Vaticana.
Isto je tako francuski polihistiričar i enciklopedist Guillaume Postel uključio tablicu tog pisma (kojeg naziva Alphabetum Hieronymianum seu Dalmaticum, aut Illiricum) u svoju knjigu Linguarum duodecim characteribus differentium alphabetum ([pdf ] at Bibl. Nationale, Paris) objavljenu 1538. Prenosimo tablicu Postelove glagoljice, a možete pogledati i [pdf ].
croatianhistory.net
preveo: D.J.L.
{mxc}