Ostatak popisa čini 18 zapisa iz 11.-12. stoljeća, uklesanih u kamen oblom ili oblom/uglatom glagoljicom. Vrijedno je naglasiti da glagoljaški spomenici uklesani u kamen postoje samo među Hrvatima (u današnjoj Hrvatskoj i dijelovima BiH), i nigdje drugdje. Više podataka vidjeti na: Hrvatsko glagoljaško nasljeđe u području Dubrovnika.
16. Valunska ploča (11. stoljeće; Istra ; prema dr. Marici Čunčić iz 10. stoljeća)
17. Plominska ploča (11. stoljeće; Istra; prema dr. Marici Čunčić iz 10. stoljeća),
|
18. Krčka ploča (11. stoljeće; prema dr. Marici Čunčić iz 10. stoljeća),
19. Konavoski fragment , (1060. ili kasnije u 11. stoljeću), otkriven u Konavala, južno od Dubrovnika 1997. (vidjeti i Hrvatsko glagoljaško nasljeđe u području Dubrovnika),
20. Fragment iz Župe Dubrovačke (10. ili 11. stoljeće), nađen u Župi Dubrovačkoj u blizini grada Dubrovnika 2006. (vidjeti [Žeravica ])
21. Bašćanska ploča (kraj 11. stoljeća),
22. Bašćanski fragmenti (kraj 11. stoljeća), ostatci druge Baščanske ploče,
23. Senjska ploča (kraj 11. stoljeća),
24. Kijevački fragment (11./12. stoljeće), sjeverozapadna Bosna,
25. Kukuljevićeva ploča (1095.), izgubljena, ali se zna njen sadržaj (zapadna Slavonija, između Lipovljana i Novske);
26. Kameni zapis iz Brodskog Drenovca, zapadna Slavonija, prema mojoj procjeni najstariji dijelovi potječu iz 12. stoljeća; dokaz: trapezoidno slovo jat koje se javlja na nekoliko mjesta, nadsvođeno glagoljaško ‘D’ s dva oka, slavno trokutasto ‘A’ kao na Bašćanskoj ploči (na kamenoj ploči u crkvi Sv. Dimitrija, očito preneseno iz neke starije crkve);
27. Grdoselski fragment (11./12. stoljeće; Istra),
28. Supetarski fragment (Sv. Petar u Šumi, Istra, 12. stoljeće),
29. Kninski fragment (11./12. stoljeće),
30. Plastovski fragment (11./12. stoljeće),
31. Humski grafit (Istra, 12. stoljeće),
32. Ročki abecedarij (Istra, oko 1200.),
33. Humačka ploča (12. stoljeće), Hercegovina.
Moguće je da se popisu trebaju dodati i ovi spomenici:
• Marijanovo Evanđelje (kraj 10. stoljeća; još nije jasno podrijetlo – bugarski stručnjaci misle da je bugarskog podrijetla),
• Pariški glagoljaški abecedarij (u literature se nekad naziva "bugarskim"),
• Münchenski abecedarij,
• Rudinski zapis (12. stoljeće, zapadna Slavonija, na sjeveru Hrvatske).
• Svetokrižki odlomak (12.-13. stoljeće) nađen kraj Trsata u Rijeci 2004.
Gornji popis pokazuje da Naziv «bugarski glagoljaški» ili «makedonski glagoljaški'' za najstarije oblike glagoljaškog pisma nije posve opravdan
croatianhistory.net
preveo: D.J.L.
{mxc}