Poljički statutPoljički statut (1444., Poljica, kraj između rijeka Žrnovnice i Cetine, pokraj Splita), napisan je hrvatskim ćiriličnim pismom. Poljička kneževina bila je jedinstvena pojava u Europi. Postojala je kontinuirano gotovo sedam stoljeća, sa svojim izvornim pravnim sustavom. Ruski znanstvenik P. Alexeev vjeruje da je Thomas More napisao svoje djelo «Utopia (Savršena država)» (Louvain, 1516.) inspiriran Poljičkom kneževinom. More naziva Poljičane - Poly(it)eritu, odnosno onima koji rabe više od jednog pisma (3 pisma: glagoljica, ćirilica, i latinica). Prema legendi su Kneževinu osnovala tri sina detroniziranog hrvatskog Miroslava sredinom 10. stoljeća. Ukinuta je tijekom francuske 1807. Kao što su već u 19. stoljeću znanstvenici primijetili, "Poljički statut" je blisko povezan s ruskom Pravdom, iako su se ta dva dokumenta pojavili u vrlo udaljenim područjima (Kijev i Dalmacija). Vidjeti [Pascenko], str. 272.
Add a comment Add a comment        
 

 
Istarski razvod Istarski razvod (Istarska knjiga granica ) s poluotoka Istre iz 1275., izvorno je napisan na tri jezika: hrvatskom na glagoljici, te latinskom i njemačkom. Njime se određuju granice između raznih vladara u Istri . Sačuvana je samo hrvatska glagoljaška inačica. Istarski razvod ima 53 stranice, i eksplicitno spominje hrvatsko ime 23 puta. Postoje talijanski i latinski prijevodi koji potječu iz 16. stoljeća, koji su zadržali hrvatska imena za mnoga mjesta, što dokazuje da su stanovništvo Istarskog zaleđa činili dominantno Hrvati. Po svojoj pravnoj i književnoj vrijednosti može se ubrojiti u najzanimljivije dokumente toga doba u Europi. U isto je vrijeme to najstariji međunarodni diplomatski dokument pisan hrvatskim jezikom. Ranije pisani dokumenti svjedoče o postojanju Hrvata u Istri od sedmog stoljeća. Pogledajte lijepu web stranicu o Istarskoj knjizi granica (Istrian Book of Boundaries ) londonske British Library.
Add a comment Add a comment        
 

 
Vinodolski zakonik Postoje jasne naznake da je izvornik čuvenog povijesnog izvora Sclavorum Regnum, znanog kao Ljetopis popa Dukljanina i Hrvatska kronika, bio napisan na glagoljaškom pismu. Taj uistinu stari tekst predstavlja najstariji poznati historiografski rad o Hrvatima i ujedno je najstariji poznati književni tekst napisan hrvatskim jezikom. Jedan od najstarijih i najvažnijih hrvatskih pravnih dokumenata Vinodolski zakonik, vrlo različit od rimskog prava, napisan glagoljaškim pismom 1288. Uveo je instituciju svjedoka. Bio je jedinstven u Europi po tome što određuje moralnu zaštitu i nepovredivost žena. Vinodolski zakonik zabranjuje mučenje tijekom pravnih postupaka, i smatra se jednim od najvažnijih dokumenata u srednjovjekovnoj povijesti.
Add a comment Add a comment        
 

 

Baščanska ploča Vrlo važan spomenik koji sadrži tekst napisan hrvatskim glagoljaškim pismom kamena je ploča - Baščanska ploča, koja potječe s kraja 11. stoljeća, i koja je otkrivena u crkvi Sv. Lucije u Jurandvoru, u blizini gradića Baške na otoku Krku. Na njoj je oko 400 glagoljaških slova (dimenzije ploče su otprilike 2m x 1m, i teži oko 800 kg)). Posebna važnost Baščanske ploče je u ove tri riječi uklesane u kamen: Zvonimir, hrvatski kralj.

Add a comment Add a comment        
 

 
hrvatsko pismo U povijesti hrvatskog jezika rabila su se tri pisma: 1. Hrvatska glagoljica, 2. Hrvatska ćirilica (bosančica), 3.Latinica Danas Hrvati rabe isključivo latinicu. Muslimani u Bosni i Hercegovini rabili su i arabicu. Zapravo se radilo o arapskom pismu kojim se pisalo na hrvatskom jeziku, i ta djela čine takozvanu Adjami ili Aljamiado književnost, slično kao i u Španjolskoj. Njeni početci u Hrvatskoj sežu u 15. stoljeće. Jedan od najstarijih tekstova je ljubavna pjesma nazvana Chirvat-türkisi (Hrvatska pjesma) iz 1588., koju je napisao izvjesni Mehmed.
Add a comment Add a comment        
 

 
Benediktinci 1252. godine je papa Inocent IV. dozvolio benediktinskim glagoljaškim redovnicima u Omišlju na otoku Krku uporabu hrvatske crkveno-slavonske liturgije i glagoljaškog pisma umjesto latinskog. Pravila sv. Benedikta napisana hrvatskim glagoljaškim pismom u 13. ili 13. stoljeću vjerojatno su najraniji poznati prijevod benediktinskih pravila s latinskog na neki živi jezik (Hrvatski crkveno-slavonski). Sačuvano je 60 stranica, od njih 70, koje su benediktinci morali znati napamet. Znamo da su hrvatski benediktinci glagoljaši živjeli u gradu Krku i na otoku Pašmanu pokraj Zadra. Još je neobičnije postojanje benediktinaca na otoku Braču blizu Splita, u mjestu Povlja. Oni su rabili hrvatsku crkveno-slavensku liturgiju, te hrvatsko ćirilićno pismo! Potrebno je reći da su pripadnici benediktinskog samostanskog reda bili striktni sljedbenici latinske liturgije i latinskog jezika i pisma posvuda u Europi – osim u dijelovima hrvatskog priobalja.
Add a comment Add a comment        
 

 
MisalHrvatska glagoljica ima dugi i zanimljivu povijest dugi više od tisuću godina. Hrvati koji su rabili glagoljicu bili su jedini narod u Europi koji je dobio posebnu dozvolu pape Inocenta IV. (1248.) za uporabu vlastitog jezika i tog (glagoljaškog) pisma u liturgiji. Preciznije, dozvola je formalno dodijeljena senjskom biskupu Filipu. No, posebna pažnja koju je Vatikan pokazivao prema glagoljaškoj liturgiji u stoljećima koja su uslijedila (čak i tiskanjem nekoliko glagoljaških misala u Rimu), pokazuje da se ta privilegija primjenjivala na sve hrvatske zemlje gdje se rabila glagoljaška liturgija, uglavnom duž obale. Kao što je dobro poznato, latinski je bio privilegirani jezik u crkvenim ceremonijama u Katoličkoj crkvi do 2. vatikanske sinode održane od 1962. do 1965., kad je odlučeno da se, umjesto latinskog jezika, u katoličkoj liturgiji dozvole domaći jezici. Zanimljivo je da se čak i danas u nekim hrvatskim crkvama rabi glagoljaška liturgija. 1252. godine je papa Innocent IV. Dozvolio benediktinskim glagoljaškim redovnicima u Omišlju, na otoku Krku, uporabu Hrvatske crkveno-slavonske liturgije i glagoljaškog pisma umjesto latinskog.
Add a comment Add a comment        
Sri, 9-10-2024, 20:37:39

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.