Detalji

Objavljeno: 16. kolovoza 2014.

Fantastastična Hrvatica Sandra Perković po treći put uzastopce prvkinja je Europe u bacanju diska! Na prvenstvu u Zurichu njen je disk letio do hrvatskog rekorda od 71,08 metara. O kakvom dometu se radi najbolje govori činjenica da je posljednji put disk letio tako daleko još 1992. Za srebro i broncu bilo je dovoljno baciti 65,33, odnosno 64,33 m. (djl)

Detalji

Objavljeno: 19. srpnja 2014.

D. Vodanović: Croatio

Detalji

Objavljeno: 09. srpnja 2014.

Članak opisuje stanje i djelovanje samostana i njegovih škola za vrijeme i neposredno nakon Prvog svjetskog rata, neminovne poteškoće i nepokolebljivu nadu u bolju budućnost, zauzetost činiti dobro na svaki način. Posebno ukazuje na djelovanje dviju glavarica i njihovo iznalaženje sredstava za život ali i za daljnji napredak škola na kulturnom i humanitarnom planu. (S. K. Đuran)

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2014.

Detalji

Objavljeno: 25. siječnja 2014.

Objavljujemo tekst Miljenka Marića „Njima njihova, nama naša Hrvatska", koji je parafraza K. Gibranove jesme „Vama vaš, meni moj Libanon". "Njihova Hrvatska su luke, kvalitetna zemljišta, banke i trgovina; naša Hrvatska je misao što seže daleko, ona je usplamtjelo osjećanje i božanska riječ koju Zemlja i More šapuću u uho Svemiru". (hkv)

Detalji

Objavljeno: 24. prosinca 2013.

Detalji

Objavljeno: 07. prosinca 2013.

Nikola Šop (Jajce, 1904. - Zagreb, 1982.), hrvatski pjesnik i dramatičar. Diplomirao je komparativnu književnost u Beogradu, radio kao gimnazijski profesor, a zatim kao suradnik HAZU, prevodeći s latinskoga i objavljujući vlastita književna djela. U Šopovoj poeziji religioznost je dosegnula kozmičku dimenziju i otkrila svoju estetsku vrijednost. Pisao je i kratke proze i dramske teksotve u duhu svoje poezije. Godine 1970. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Objavljujemo Šopovu pjesmu „Molitva da svi imaju posla". (dd)

Detalji

Objavljeno: 30. studenoga 2013.

Antun Bonifačić, hrvatski novinar, književnik i političar. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je romanistiku i kroatistiku. Prije Drugoga svjetskog rata obavlja profesorski posao, a za vrijeme rata nadstojnik je Odjela za kulturne veze Ministarstva vanjskih poslova NDH. Poslije rata emigrirao je iz Hrvatske. Godine 1951. s Vinkom Nikolićem pokreće jedan od najvažnijih emigrantskih časopisa „Hrvatsku reviju". Objavljujemo Bonifačićevu pjesmu „Molitva Majci Božjoj od Loreta, da se vrati u Hrvatsku". (dd)