Oslobodilačka operacija „Peruča" spriječila katastrofu u cetinskom kraju
U znak odmazde zbog poraza i pretrpljenih gubitaka u operaciji „Maslenica" srpske snage zaprijetile su miniranjem brane Peruča namjeravajući prouzročiti katastrofu za čitav cetinski kraj. Kako bi spriječile zamišljeni scenarij Hrvatske snage su 28. siječnja 1993. godine pokrenule oslobodilačku operacija "Peruča", kojom su srpske snage odbačene od brane. Naboji su eksplodirali, ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila.
Okupacija Peruče – sredstvo za pritisak na hrvatsku vlast
Srpske snage predvođene ratnim zločincem Ratkom Mladićem su već 17. rujna 1991. godine okupirale i zauzele branu Peruča, koja je imala strateško značenje u ostvarenju granica velike Srbije, a stalne prijetnje njenim miniranjem i rušenjem služile su kao sredstvo pristiska na Hrvatsku da odustane od povratka svojih područja koja su okupirali pobunjeni Srbi. Dolaskom i preuzimanjem tzv „ružičaste zone" od strane snaga UNPROFOR-a protivničke snage su se povukle 10 km od crte razdvajanja, a pripadnici UN-a rasporedili su se na samoj hidroelektrani što je smanjilo opasnost od neprijateljskog djelovanja i prijetnji urušavanjem brane.
Operaciju isprovocirale prijetnje srpskih snagao rušenju brane
Potpuno neplanirano, pri završetku operacije Maslenica, na sinjskoj bojišnici provedena je oslobodilačka akcija HV-a na brani Peruča, čime je konačno otklonjena prijetnja srpske vojske o rušenju brane i potapanju brojnih naselja u slivu Cetine što bi ugrozilo desetke tisuća ljudskih života i imovine građana.
Akciju su isprovocirali pokreti i prijetnje srpskih snaga da će u znak odmazde zbog pretrpljenih gubitaka u akciji Maslenica srušiti branu Peruča. Srpske paravojne postrojbe 27. siječnja 1993. godine upale su na prostor Peruče odakle su protjerale kenijske snage UNPROFOR-a i preuzele položaje na Alebića kuli na koju su postavili topništvo kako bi granatirali Sinj. Zatim su srušili most koji je bio sastavni dio sustava brane s konačnom namjerom miniranja sa 30 tona eksploziva i rušenja cjelokupne brane, kako bi vodenim valom potopili sve što se nalazi u donjem toku rijeke Cetine.
Brz i učinkovit odgovor hrvatskih snaga
Izvidnici HV-a uočili su popodnevnim satima grupiranje neprijateljskih snaga u selima Potravlje i Satrić, nakon čega se odmah izdaje zapovijed o podizanju vojne spremnosti na najvišu razinu i pripremi za vojna djelovanja, unatoč činjenici da je glavnina snaga HV-a bila angažirana na Maslenici.
Manje snage HV-a koje su bile raspoređene na tom području tijekom večeri se organiziraju, te uz neznatna ojačanja pristigla tijekom noći, ujutro 28. siječnja sprječavaju neprijateljski pokušaj pješačkog proboja prema Biteliću.
Cilj napada HV-a bio je osloboditi branu i širi prostor brane HE Peruča, otkloniti opasnost i spriječiti katastrofalne posljedice vodenog vala iz peručkog jezera u slučaju miniranja brane, te zauzeti dominantne visove na Svilaji kako bi se otklonila ugroza neprijatelja u širem području Sinja.
U 10,15 sati srpske snage aktiviraju eksploziv postavljen u nadzornoj galerije brane namjeravajući njenim rušenjem stvoriti veliki vodeni val koji bi potopio sve što se nalazi u donjem toku rijeke Cetine.
Naboji su eksplodirali ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila što je spriječilo katastrofu velikih razmjera.
Spriječena katastrofa
Katastrofa je spriječena zahvaljujući u prvom redu Marku Nicholasu Grayu, pripadniku britanskih snaga UNPROFOR-a, koji je shvaćajući potencijalnu opasnost u slučaju miniranja brane nekoliko mjeseci ranije onesposobio osigurač koji je držao preljevnu ustavu, pa je do tada maksimalni vodostaj brane u trenutku miniranja bio 4 metra niži.
Odmah nakon detonacije postrojbe HV-a su krenule u napadna djelovanja i ubrzo su ovladale kompletnim područjem oko brane Peruča i okolnih naselja. Izbile su na planiranu crtu: Umac - Gornji Kunci - Babića brig, oslobodivši ukupnu površinu od 140 četvornih kilometara.
Nakon oslobođenja provedena je brza i učinkovita dvodnevna intervencija utvrđivanja i sanacije oštećenja brane Peruča sa svim raspoloživim snagama, čime je spriječena je katastrofa nesagledivih razmjera koju bi prouzročilo izlijevanje vodenog vala od 460 milijuna prostornih metara vode iz Peručkog jezera, koji bi potopio sva naselja koja se nalaze nizvodno uz rijeku Cetinu
Tijekom izvođenja operacije hrvatska vojska imala je duplo više ljudstva od neprijatelja, ali je neprijatelj imao više topničkog i teškog naoružanja.
U izvedbi operacije Peruča angažirani su pripadnici 16. domobranske pukovnije, interventne skupine iz 126. brigade i protuoklopna grupa iz 141. brigade, pripadnici SOOV-a Sinj i Vojne policije.
Tijekom operacije Peruča pripadnik HV-a Ante Buljan je poginuo, a trojica su ranjena.
Tekst i fotografije: Petar Škorić
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4
Oslobodilačka operacija „Peruča” spriječila katastrofu u cetinskom kraju
U znak odmazde zbog poraza i pretrpljenih gubitaka u operaciji „Maslenica” srpske snage zaprijetile su miniranjem brane Peruča namjravajući prouzročiti katastrofu za čitav cetinski kraj. Kako bi spriječile zamišljeni scenarij Hrvatske snage su 28. siječnja 1993. godine pokrenule oslobodilačku operacija "Peruča", kojom su srpske snage odbačene od brane. Naboji su eksplodirali, ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila.
Okupacija Peruče – sredstvo za pritisak na hrvatsku vlast
Srpske snage predvođene ratnim zločincem Ratkom Mladićem su već 17. rujna 1991. godine okupirale i zauzele branu Peruča, koja je imala strateško značenje u ostvarenju granica velike Srbije, a stalne prijetnje njenim miniranjem i rušenjem služile su kao sredstvo pristiska na Hrvatsku da odustane od povratka svojih područja koja su okupirali pobunjeni Srbi. Dolaskom i preuzimanjem tzv „ružičaste zone” od strane snaga UNPROFOR-a protivničke snage su se povukle 10 km od crte razdvajanja, a pripadnici UN-a rasporedili su se na samoj hidroelektrani što je smanjilo opasnost od neprijateljskog djelovanja i prijetnji urušavanjem brane.
Operaciju isprovocirale prijetnje srpskih snagao rušenju brane
Potpuno neplanirano, pri završetku operacije Maslenica, na sinjskoj bojišnici provedena je oslobodilačka akcija HV-a na brani Peruča, čime je konačno otklonjena prijetnja srpske vojske o rušenju brane i potapanju brojnih naselja u slivu Cetine što bi ugrozilo desetke tisuća ljudskih života i imovine građana.
Akciju su isprovocirali pokreti i prijetnje srpskih snaga da će u znak odmazde zbog pretrpljenih gubitaka u akciji Maslenica srušiti branu Peruča. Srpske paravojne postrojbe 27. siječnja 1993. godine upale su na prostor Peruče odakle su protjerale kenijske snage UNPROFOR-a i preuzele položaje na Alebića kuli na koju su postavili topništvo kako bi granatirali Sinj. Zatim su srušili most koji je bio sastavni dio sustava brane s konačnom namjerom miniranja sa 30 tona eksploziva i rušenja cjelokupne brane, kako bi vodenim valom potopili sve što se nalazi u donjem toku rijeke Cetine.
Brz i učinkovit odgovor hrvatskih snaga
Izvidnici HV-a uočili su popodnevnim satima grupiranje neprijateljskih snaga u selima Potravlje i Satrić, nakon čega se odmah izdaje zapovijed o podizanju vojne spremnosti na najvišu razinu i pripremi za vojna djelovanja, unatoč činjenici da je glavnina snaga HV-a bila angažirana na Maslenici.
Manje snage HV-a koje su bile raspoređene na tom području tijekom večeri se organiziraju, te uz neznatna ojačanja pristigla tijekom noći, ujutro 28. siječnja sprječavaju neprijateljski pokušaj pješačkog proboja prema Biteliću.
Cilj napada HV-a bio je osloboditi branu i širi prostor brane HE Peruča, otkloniti opasnost i spriječiti katastrofalne posljedice vodenog vala iz peručkog jezera u slučaju miniranja brane, te zauzeti dominantne visove na Svilaji kako bi se otklonila ugroza neprijatelja u širem području Sinja.
U 10,15 sati srpske snage aktiviraju eksploziv postavljen u nadzornoj galerije brane namjeravajući njenim rušenjem stvoriti veliki vodeni val koji bi potopio sve što se nalazi u donjem toku rijeke Cetine.
Naboji su eksplodirali ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila što je spriječilo katastrofu velikih razmjera.
Spriječena katastrofa
Katastrofa je spriječena zahvaljujući u prvom redu Marku Nicholasu Grayu, pripadniku britanskih snaga UNPROFOR-a, koji je shvaćajući potencijalnu opasnost u slučaju miniranja brane nekoliko mjeseci ranije onesposobio osigurač koji je držao preljevnu ustavu, pa je do tada maksimalni vodostaj brane u trenutku miniranja bio 4 metra niži.
Odmah nakon detonacije postrojbe HV-a su krenule u napadna djelovanja i ubrzo su ovladale kompletnim područjem oko brane Peruča i okolnih naselja. Izbile su na planiranu crtu: Umac - Gornji Kunci - Babića brig, oslobodivši ukupnu površinu od 140 četvornih kilometara.
Nakon oslobođenja provedena je brza i učinkovita dvodnevna intervencija utvrđivanja i sanacije oštećenja brane Peruča sa svim raspoloživim snagama, čime je spriječena je katastrofa nesagledivih razmjera koju bi prouzročilo izlijevanje vodenog vala od 460 milijuna prostornih metara vode iz Peručkog jezera, koji bi potopio sva naselja koja se nalaze nizvodno uz rijeku Cetinu
Tijekom izvođenja operacije hrvatska vojska imala je duplo više ljudstva od neprijatelja, ali je neprijatelj imao više topničkog i teškog naoružanja.
U izvedbi operacije Peruča angažirani su pripadnici 16. domobranske pukovnije, interventne skupine iz 126. brigade i protuoklopna grupa iz 141. brigade, pripadnici SOOV-a Sinj i Vojne policije.
Tijekom operacije Peruča pripadnik HV-a Ante Buljan je poginuo, a trojica su ranjena.
Tekst i fotografije: Petar Škorić